Ispred jasenovačkoga spomenika brojna su izaslanstva, preživjeli logoraši i članovi njihovih obitelji položili cvijeće i zapalili svijeće u spomen na jasenovačke žrtve, a predstavnici katoličke, muslimanske, pravoslavne i židovske vjeroispovjesti izrekli su molitve za odrješenje žrtvama logora.
"Opet se susrećemo ovdje na mjestu strašnoga zločina koji ne dopušta zaborav, susrećemo se da bismo odali počast nevinim žrtvama jasenovačke klaonice, da bismo se prisjetili tko su bili krvnici, a tko su i zašto bile žrtve. Ali, susrećemo se isto tako i da bismo uputili poruku ne samo preživjelim suvremenicima svjetskoga rata u kojemu se zločin genocida i holokausta dogodio, nego i današnjoj generaciji", rekao je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić na komemoraciji.
Bitno je da sjećanje ostane živo, da uspomena ne umre zajedno sa žrtvama i kad bismo to dopustili, pristali bismo na zaborav onoga što se ne smije zaboraviti, poručio je predsjednik Mesić.
"Kad bismo se s time pomirili, dali bismo odriješene ruke onima koji se sve agresivnije trude da nam umjesto povijesne istine nametnu laž o povijesti, koji žele izbrisati činjenice i zamijeniti ih falsifikatima. To ne smijemo i nećemo dozvoliti", naglasio je Mesić.
"Jasenovac je bio jedno od najgroznijih stratišta, što ih je u okupiranoj Europi uspostavio fašizam. Svjesno kažem okupiranoj Europi jer u godinama Drugoga svjetskog rata ovdje nije bilo ni slobode ni hrvatske države. Ovdje su stradali oni koji su bili drukčiji po naciji, rasi, vjeri ili svjetonazoru, a među njima su bili Srbi, Romi, Židovi ili pripadnici drugih nacija, pa i Hrvati komunisti i antifašisti. To je bilo poprište zločina, a režim koji je taj zločin organizirao bio je zločinački režim. Tužno je što se to mora ponavljati, toliko godina nakon rata u kojemu su poraženi i fašizam i nacizam i njihove nacionalne inačice", rekao je predsjednik Mesić.
Upozorio je na rušenje spomenika žrtvama fašizma i antifašistima u nepuna dva desetljeća, rekavši kako je to bio rezultat ustupaka povijesnim revizionistima, posljedica opasnoga koketiranja s ustaštvom, istaknuo je.
Osvrnuvši se na pojave, ma koliko rijetke, isticanja ustaških simbola, predsjednik Mesić je rekao: "Ako se bilo gdje u Hrvatskoj ili u svijetu nekažnjeno mogu isticati slike vođe režima odgovornog za ovdje počinjene zločine, ako se bilo gdje mogu nekažnjeno isticati simboli toga režima, ako se na bilo koji način sve ovo o čemu govorim dovodi u vezu s hrvatskom državom, a naše društvo, uključujući i one koji bi morali biti njegov moralni oslonac, na sve to uglavnom šuti, onda nešto definitivno nije u redu. Jer to, upravo to, napad je na Hrvatsku i sve ono što je istinski hrvatsko", rekao je predsjednik Mesić.
Istaknuo je kako danas treba ponavljati mladima da shvate što je i kako bilo u Drugome svjetskom ratu. "Točno je da je bilo zločina i na strani antifašista, i za vrijeme i poslije rata, ali fašizam i ustaštvo bili su zločin u ideji i u ostvarenju te ideje, dok je antifašizam kao ideja bio čist, a zločini počinjeni na toj strani bacili su sjenku na taj svijetli obraz borbe za slobodu", rekao je.
"Hrvatski narod kao kolektivitet ni za što nije kriv. Krivi su pojedinci, krive su organizirane skupine. Kolektivne krivnje nikada i nigdje nema, niti je smije biti. Individualiziranje krivnje bitna je komponenta borbe za istinu, pa i borbe za istinu o Jasenovcu", poručio je s današnjeg skupa predsjednik Mesić.
O važnosti obilježavanja proboja iz jasenovačkog logora na današnji dan 1945. govorila je predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovca dr. Zorica Stipetić, predsjednica njegova upravnog vijeća Nataša Mataušić, te preživjeli logoraš Jakob Atijas.