SARAJEVO - Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte je u razgovoru koji je u petak objavio sarajevski "Dnevni avaz", opovrgnula optužbe da je odgovorna za skrivanje dokumenata koji su mogli dokazati izravnu uključenost Srbije u ratove vođene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Del Ponte je u razgovoru rekla da su te optužbe posve neutemeljene te da potječu iz nedovoljnog razumijevanja postupaka koji se vode pred Haaškim sudom. "Ja ne sklapam dogovore. Moj posao i posao mog ureda je da skupljamo dokaze i dokažemo optužbe u sudnici", kazala je Del Ponte. Ponovila je da ICTY i Međunarodni sud pravde (ICJ) djeluju kao dvije potpuno neovisne institucije pri čemu svaka od njih samostalno odlučuje koje će dokaze i dokumente prikupljati i razmatrati. "To nije i ne može biti odgovornost ICTY-a niti njegova tužiteljstva", istaknula je Del Ponte te dodala da njezin ured nema ovlasti odlučivati o zaštitnim mjerama za neke dokumente jer je to odgovornost sudaca.
WASHINGTON - Upravno vijeće Svjetske banke najavio je u petak nastavak istrage o povećanjima plaće koje je predsjednik Svjetske banke Paul Wolfowitz dao svojoj prijateljici, također zaposlenoj u toj instituciji. U priopćenju je upravno vijeće, koje predstavlja zemlje članice Svjetske banke, podsjetilo da je ta afera izazvala veliku zabrinutost te da je dogovorilo proces koji bi trebao hitno i učinkovito riješiti situaciju. Upravno vijeće u četvrtak je počelo sastanak kako bi razmotrilo aferu koja je Svjetsku banku dovela u nezavidan položaj i koja bi mogla dovesti u pitanje ostanak Paula Wolfowitza na sadašnjoj dužnosti. Prema izvorima bliskim Svjetskoj banci, činjenica da je upravno vijeće odlučilo nastaviti i produbiti istragu afere pridonijeti će jačem pritisku na Paula Wolfowitza koji je dosada odbijao razmatrati mogućnost ostavke.
LONDON - Irak se pridružio državama koje su vodeći svjetski izvršitelji smrtne kazne, objavila je u petak organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International. Iračke vlasti pogubile su najmanje 65 ljudi, uključujući dvije žene, tijekom 2006. godine, što je brojka koju su premašile samo Kina, Iran i Pakistan, kaže se u izvješću ove organizacije. "To predstavlja duboko retrogradan korak", ističe se u izviješću, "koji ne može biti zanemaren samo zbog toga što se daleko veći broj života gubi u postojećem nasilju" u toj zemlji. Izvršenje smrtne kazne bilo je prekinuto nakon što je Amerikancima predvođena koalicija srušila Sadama Huseina s vlasti 2003. godine, ali je obnovljeno nakon što je vlast predana privremenoj iračkoj vladi u kolovozu 2004. Od njezina ponovnog uvođenja više od 270 ljudi bilo je osuđeno na smrt i najmanje njih 100 pogubljeno, navodi se u izvješću organizacije za zaštitu ljudskih prava.