U Luxembourgu su ministri pravosuđa baltičkih zemalja zatražili da Europska unija kriminalizira poricanje staljinističkih zločina na isti način na koji kriminalizira poricanje holokausta.
U Strasbourgu su istovremeno čelnici ruskog izaslanstva u Vijeću Europu inicirali donošenje rezolucije u kojoj se tvrdi da Estonija, Mađarska i Poljska postupaju "protivno utvrđenom stajalištu skupštine" pokušavajući preimenovati ili ukloniti spomenike sovjetskim snagama iz Drugog svjetskog rata i žrtvama holokausta.
Političari baltičkih država su sve od otcjepljenja od SSSR-a 1991. godine tvrdili da sovjetski zločini predstavljaju genocid te se na njih treba gledati kao i na zločine nacista.
Prošle je godine estonska vlada predložila da se najistaknutiji sovjetski ratni spomenik izmjesti iz prijestolnice Tallinna. Prijedlog je oštro kritiziran u Rusiji, a ruski ministar vanjskih poslova ga je nazvao "bogohulnim" i upozorio na "vrlo, vrlo ozbiljne" posljedice.
No ovoga su proljeća mađarski nacionalisti predložili uklanjanje sličnog spomenika iz središta Budimpešte, a proturječja su izbila i oko nedavnog prijedloga preimenovanja spomen obilježja u Auschwitzu sovjetskim žrtvama tog logora jer je uprava muzeja upozorila da se treba uzeti u obzir da su takozvane "sovjetske" žrtve zapravo bile iz baltičkih država.
Sva tri incidenta izazvala su bijes u Rusiji gdje se Crvena armija smatra junačkom vojskom koja je istočnu Europu oslobodila fašističke vlasti.
"Vjerujemo da takva djela znače kršenje demokratskih standarda Vijeća Europa koja podrazumijevaju poštovanje sjećanja na žrtve borbe protiv fašizma tijekom Drugog svjetskog rata", kaže se u od Rusije predloženoj rezoluciji Vijeću Europe. Ocjene su, međutim, naišle na otpor novih članica EU-a.
Gotovo istovremeno dok je Vijeće Europe dobilo prijedlog rezolucije u Strasbourgu, ministri pravosuđa baltičkih zemalja u Luxembourgu su zatražili da EU kriminalizira poricanje ili umanjivanje sovjetskih zločina protiv čovječnosti.
Iako su se druge države EU-a suprotstavile njihovom zahtjevu, baltičke zemlje vjerojatno neće odustati od, kako smatraju, pitanja povijesne pravde.
Vijeće Europe treba o ruskom prijedlogu raspravljati 23. svibnja, no kako estonska vlada namjerava idućeg tjedna početi s iskapanjem spomenika u Tallinnu tvrdnje da je širenje EU-a zacijelilo ratne rane mogle bi se pokazati preuranjenima.