"Ova brojka demantirala je sve one koji su na početku osporavali Pravilnik, poput određenih krugova iz Hrvatske udruge poslodavaca", rekla je Hini glasnogovornica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lidija Tošić.
Direktor Fonda Vinko Mladineo rekao je da se Hrvatska svrstala uz bok najrazvijenih europskih zemalja, poput Švedske, Njemačke i Švicarske, jer se prikuplja između 80 i 90 posto ambalaže.
Prije Pravilnika, kojim je građanima od 1. siječnja 2006. omogućeno da, uz naknadu od 50 lipa, vraćaju boce, prikupljalo se između tri i četiri posto pet i alu ambalaže, a udio od 80 posto očekivao se tek do 2015.
Do travnja ove godine svim sudionicima prikupljanja ambalažnog otpada isplaćeno je čak 743 milijuna kuna, od čega pola milijuna kuna građanima za prikupljenu ambalažu, a ostatak se odnosi na naknade za manipulativne troškove i troškove skladištenja i prijevoza.
Prema podacima Fonda, najviše je prikupljeno plastičnih boca (61 posto), zatim staklenih (29 posto) te limenki (10 posto).
Najviše otpada po stanovniku prikupljeno je u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najmanje u Virovitičko-podravskoj.
Pravilnik o prikupljanju ambalažnog otpada ponajprije je bio usmjeren na zaštitu okoliša, međutim njegovi učinci osjetili su se i u gospodarstvu, kažu u Fondu u kojemu procjenjuju da je otvoreno 2100 radnih mjesta u procesu od prikupljanja do oporabe, odnosno ponovne obrade otpada.
Mladineo očekuje da će ta brojka do kraja godine porasti jer su doneseni pravilnici o prikupljanju otpadnih automobila, guma, ulja i baterija, a u pripremi je pravilnik o prikupljanju elektroničkog i elektronskog otpada. Primjerice, lani od svibnja prikupljeno je 15.000 tona guma i sve su reciklirane u Hrvatskoj.
Po Mladineovim riječima, od primjene tih pravilnika u Hrvatskoj je za deset puta povećana količina prikupljenog ambalažnog otpada i sav se taj otpad oporabljuje.
U prigodi prikupljene milijardite boce, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost danas je u Zagrebu, Vukovaru i Splitu podijelio nagrade kako bi građane dodatno motivirao na vraćanje boca. Za milijarditu bocu u Zagrebu uručena je prigodna košarica i novčana nagrada od 5000 kuna, a za bocu prije i poslije milijardite po 3000 kuna dobilo je dvoje građana u Vukovaru i Splitu.