Ti su fosili stari 385 milijuna godina, a znanstvenici pretpostavljaju da je riječ o stablima iz prvih šuma koje su apsorbirajući ugljični dioksid hladile Zemljinu površinu.
Šume su se pojavile ubrzo nakon prvih kralježnjaka koji su mogli živjeti na kopnu.
"Riješli smo staru zagonetku", napisala je Linda VanAller Hernick, paleontologinja iz Muzeja države New York, u časopisu Nature.
Debla su iskopana 1870. na nalazištu Gilboa u New Yorku, ali dosad znanstvenici nisu znali kako su im izgledale krošnje.
Hernick i njezin kolega iz muzeja Frank Mannolini u blizini staroga nalazišta 2004. godine pronašli su nedirnutu krošnju i dio debla. Poslije je pronađen i 8,5 metara dugačak dio debla iste vrste.
Kad se spoje, ti dijelovi predstavljaju Wattiezu, stablo koje je izgledalo kao današnje palme s krošnjom sličnom paprati koje je moglo narasti do 9 metara i koje se razmnožavalo sporama.
"Prije su paleobotaničari mislili da je najstarije stablo Archaeopteris, ali sada je jasno da je biljaka sličnih stablu bilo i mnogo prije", rekla je Hernick.
Stabla slična paprati starija su od Archaeopterisa, koji je imao grane poput današnjih stabala, oko 23 milijuna godina.
Wattieza je umjesto lišća imala grane slične paprati, rekao je jedan od autora studije William Stein, paleontolog sa sveučilišta u Binghamtonu.
Grane su padale na šumsko tlo i bile potencijalan izvor hrane i sklonište kukcima koji su živjeli ispod njih, kažu znanstvenici.
"Ovo je spektakularno otkriće koje nam je omogućilo pogled na prve šumske eko-sustave", kaže britanski znanstvenik Christopher Berry sa sveučilišta u Cardiffu koji je sudjelovao u istraživanju.
"Razvoj šuma uklonio je mnogo ugljičnog dioksida iz atmosfere. Zbog toga su pale temperature, a klima na planetu postala je slična današnjoj", rekao je Berry.