U zajedničkoj deklaraciji pozdravlja se uloga Europske unije u dunavskoj regiji i naglašava da glavna prednost te regije "leži u mogućnosti investiranja u regiji preko prometnih veza, boljeg upravljanja postojećom infrastrukturom i razvojem sustava kombiniranog transporta".
Sudionici skupa su ukazali na to da zemlje članice Procesa suradnje na Dunavu trebaju provesti u djelo sve dogovorene projekte kako bi se potencijali na najbolji način iskoristili.
Otvarajući skup srbijanski predsjednik Boris Tadić je rekao da je Dunav rijeka koja povezuje veliki broj europskih država te dodao da "u tom kontekstu simbolizira potrebu da se rješenje za Kosovo donese zajedničkim naporima na dobrobit svih građana Europe". On je ponovio da Srbija ne prihvaća neovisnost Kosova.
"Dunav je glavna arterija nove i ujedinjene Europe. Dunav je simbol europskog jedinstva. On nas povezuje", istaknula je austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik na konferenciji za novinstvo, naglasivši da je na skupu zaključeno da je Dunav šansa svih kako bi se unaprijedila suradnja od gospodarske, preko kulturne, do turizma i sporta.
Ona je predložila da se prije ljeta u Austriji održi sastanak visokih dužnosnika Procesa suradnje na Dunavu budući da je sljedeći ministarski sastanak predviđen za dvije godine u Ukrajini, što je prihvatio i koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Europe Erhard Busek.
Busek je pozvao zemlje jugoistočne Europe da više rade na razvoju Dunava koji je vodeći put Europske unije ali je, kako je upozorio, samo "15 posto njegovih tranzitnih potencijala iskorišteno".
Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković je na konferenciji za novinstvo rekao da je Dunav "putokaz budućnosti, zajedničko nasljeđe u koje treba stalno ulagati".
Zamoljeni od novinara da prokomentiraju prijedloge za status Kosova Plassnik je istaknula da Austrija podržava plan posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija i zanijekala da postoji "nova inicijativa za Kosovo". I ona i Busek su, odgovarajući na novinarska pitanja, ocijenili da bi bilo dobro da Srbija što prije dobije vladu, budući da je to bitno i za njezine građane i za privlačenje investicija .
Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković je ponovio da Srbija neće priznati neovisnost Kosova jer bi to bilo "poniženje za Srbiju i smanjilo euroentuzijazam".
Proces suradnje u Podunavlju je 2002. godine uspostavilo 13 podunavskih država iz "dunavskog hidrološkog bazena": Austrija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Ukrajina, Srbija i Crna Gora. Ravnopravni su sudionici i Europska komisija i Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu.
Područja na koja je Proces usredotočen su gospodarski razvoj, plovidba, zaštita okoliša, turizam, subregionalna suradnja i kultura. Suradnja ima oblik stalnog procesa koji se zasniva na dvogodišnjim konferencijama na razini ministara vanjskih poslova.
Na konferenciji u Beogradu, Hrvatsku je zastupao državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Željko Kuprešak.
Četvrta ministarska konferencija zemalja članica Procesa održat će se 2009. u Ukrajini.