Svi mediji upozoravaju na paradoksalnu činjenicu da je Valencija izabrana za domaćina upravo zbog stalnog vjetra, a već tri dan on nikako ne prelazi granicu od jedva tri čvora, što nije dovoljno za pokretanje brodova-grdosija, koje nazivaju i "strojevima za mljevenje vjetra".
Europa tako još čeka na dan kada će nakon 152 godine i prvoga natjecanja kod engleskog otoka Wight na Starome kontinentu zaploviti najbolje i najskuplje jedrilice s najuvježbanijim posadama svijeta. Dosad su trofej pobjednika osvajali u pravilu Amerikanci, a otimali su im ga Australci 1982., Novozelanđani i švicarski Alinghi, zahvaljujući čijoj je pobjedi na prošloj regati u Aucklandu America's Cup stigao u Europu.
Ovogodišnji format America's Cupa je izmijenjen, budući da su prije završnice u Valenciji 11 brodova izazivača već napravili čak 12 natjecanja, dakle i prije samoga početka Louis-Vuitton Cupa, kako se naziva natjecanje izazivača, čiji će se pobjednik suprostaviti u branitelju Alinghiu u velikom finalu od 23. lipnja do 7. srpnja. U Valenciji će tako, ako se ne nastavi bezvjetrica, biti održane dvije serije "svak sa svakim", koje će izlučiti četiri polufinalista, a potom slijedi i finale izazivača.
Nakon 12 pripremnih regata dodijeljivali su se bonus bodovi, a najviše su pokazali Novozelanđani, čiji Emirates Team ima 4 boda, po tri imaju američki Oracle, talijanska Luna Rossa i španjolski Desafio, po dva boda talijanske posade Mascalzone Latino i Piu39, južnoafrička Shosholoza i švedski Victory, dok su na začelju francuska Areva, njemački United Internet i kineski China Team. Za svaku pobjedu u serijama "svak sa svakim" momčadi će dobijati po dva boda, pa se očekuje iznimno izjednačeno natjecanje.
I Hrvatska je konačno, nakon 152 godine, nazočna na America's Cupu. Nakon što je na prošlom izdanju u Aucklandu u sudačkom odboru bio naš Neven Baran, nominalno treći čovjek po važnosti na talijanskoj jedrilici Piu39 bit će proslavljeni splitski olimpijac Karlo Kuret.