Skup je otvorila tajnica Razreda akademkinja Koraljka Kos, a o životu i djelu velikog glazbenika govorila je ugledna muzikologinja Eva Sedak.
Ona je, uz ostalo, istaknula da Kuljerić pripada generaciji rođenoj neposredno uoči Drugog svjetskog rata koja se u doba svoje prve mladalačke zrelosti našla suočena s mrvljenjem strogoće novoglazbene sustavnosti, onoga što je Nikša Gligo nazvao 'drugom fazom herojske askeze zabrana'.
Toj su generaciji, dodala je Sedak, ponuđeni različiti oblici prisvajanja i uzmicanja pred nejasnim novim vrstama sloboda, od formalno-tehničkih do idejno-estetičkih.
To je razdoblje obilježeno Kuljerićevim baletom "Večernje novosti" i "U posljednjoj fazi", "Moć sudbine", te "Glazba za Osmana" za mješoviti zbor i simfonijski orkestar, operama "Richard III" i "Životinjska farma" koja je praizvedena na Muzičkom biennalu Zagreb 2005.
Sedak je podsjetila da jer Kuljerićev opus bio prožet i pučkim neumjetničkim, narodnim i folklornim što potvrđuju njegova djela "Balade", "Galiotova pesan", "Silbenski tanac", "Kanconijer", "Hrvatski glagoljaški rekvijem" i druga.
Upozorila je na onaj dio Kuljerićeva opusa iz prostora nove glazbenosti - Valceri za vibrafon, marimbu, klarinet i klavijature, Valcer za klavir, toccate ili gavotte od kojih je najpoznatija ona koja je pisana za scensku glazbu Shakespearova Hamleta na Dubrovačkim ljetnim igrama.
Uz veliki skladateljski opus Kuljerić je obnašao istaknute funkcije u hrvatskom glazbenom životu, bio je predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, umjetnički direktor Muzičkog biennala Zagreb, programski direktor Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, glazbeni direktor Dubrovačkih ljetnih igra, ravnatelj Opere HNK u Zagrebu, umjetnički direktor Međunarodnog dirigentskog natjecanja Lovro pl. Matačić i druge.
Igor Kuljerić iza sebe je ostavio blistavo umjetničko naslijeđe, zaključila je Eva Sedak. Komemoraciju je upotpunio nastup pijanista Vladimira Krpana koji je izveo Kuljerićevu skladbu "Momenti za Vladu".