Tepavca su 12. travnja na temelju međunarodne tjeralice, raspisane u svibnju 2003., hrvatskim vlastima na graničnom prijelazu na Bajakovu izručila srbijanska pravosudna tijela.
Uhićen je u Srbiji 26. studenog 2006. i od tada do izručenja nalazio se u ekstradicijskom pritvoru. Odmah nakon izručenja dobio je branitelja po službenoj dužnosti te je 13. travnja 2007. u njegovoj nazočnosti sproveden istražnom sucu, saslušan i zadržan u pritvoru.
Nenad Tepavac je po Rješenju o pokretanju istrage iz 2000. 38. od ukupno 40 okrivljenika za kažnjiva djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva na Kordunu. On je bio pripadnik Teritorijalne obrane Primišlje, postrojbe krajinske paravojske. Kako je rekla glasnogovornica Županijskog suda u Karlovcu Alenka Laptalo, Tepavac je osumnjičen da je bez ikakva povoda ispalio više hitaca u P.I. dok je stajao na pragu svoje kuće i ubio ga, s napomenom da je pritom izvršavao zapovijed osmookrivljenog, čiji identit nije otkrila.
Odluka o provedbi istrage protiv 40 osoba donesena je još u listopadu 2000. i to za ratne zločine počinjene u Slunju, Hrvatskom Blagaju, Gornjoj Glini, Pavlovcu, Donjem i Gornjem Nikšiću, Cerovcu, Cvitovićima, Gornjem i Donjem Kremenu, Marindolskom Brdu i Cetingradu.
Istraga protiv njih vodi se za ukupno 19 kažnjivih djela: za ubojstva, mučenja i zlostavljanja zatvorenika, pucanje po civilnim ciljevima, razaranja, paljenja i pljačku imovine stanovništva.
Iz iste skupine paravojnih okrivljenika za ratni zločin trojica su do sada procesuirana u odvojenim postupcima i nakon dokaznog postupka osuđeni na Županijskom sudu u Karlovcu. Miljan Strunjaš je osuđen na 12 godina zatvora, a kaznu izdržava u Srbiji. Milan Grubješić osuđen je na 12 godina zatvora i kaznu izdržava u Hrvatskoj. Zdravko Pašić osuđen je u odsutnosti na 12 godina zatvora i nije dostupan hrvatskim pravosudnim tijelima.
Iako sadašnji zakon za ratni zločin predviđa najviše četrdeset godina zatvora, na te okrivljenike može se primijeniti samo Osnovni kazneni zakon RH, jer je bio na snazi u vrijeme kad su počinjena kažnjiva djela. Po tom zakonu najviša je zatvorska kazna od dvadeset godina, objasnio je Perković.
(Hina) xvhor yvkn