Pod naslovom "Koplja će se lomiti oko Jadranskog naftovoda", kaže se u podnaslovu da "bivša republika sprječava uknjiženje imovine, gdje su jasni vlasnički odnosi, a problem će se otvoriti tek kada se budu vrednovala ulaganja Srbije u kapitalne objekte na hrvatskom teritoriju".
U tekstu se među ostalim kaže da "i dalje, iako je prije tri godine i posljednja zemlja bivše SFRJ ratificirala Sporazum o sukcesiji, srpske tvrtke, kako društvene tako i državne, nisu povratile svoju imovinu u Hrvatskoj". I dalje je, navodi list, neizvjesna sudbina brojnih hotela i odmarališta na hrvatskom primorju, stotine stanova, više tisuća kvadrata skladišnog i poslovnog prostora domaćih poduzeća, ali i imovina fizičkih osoba u Hrvatskoj, koja je najvrednija. Točan spisak cjelokupne imovine ne postoji, ali je sigurno da je njena vrijednost nekoliko puta veća od potraživanja Hrvatske prema Srbiji, pa je tako srpska strana više zainteresirana pokrenuti međunarodnu arbitražu, s obzirom da se dogovorom ne može stići do rješenja, piše Glas javnosti dodajući da državna tijela dosad nisu ništa uradila.
U podužem tekstu navode se i riječi Srbe Panića, zamjenika ravnatelja srbijanske Direkcije za imovinu, koji za taj list kaže kako se "u stvari, Hrvatska više boji nečeg drugog, a to je imovina fizičkih osoba. Vrijednost imovine državnih, odnosno javnih poduzeća je najmanja, malo je veća ona društvenih, ali je najvrednija imovina, najčešće stanovi, fizičkih osoba". "Ako bi uknjižili neku imovinu tvrtki onda bi to značilo da mogu i fizičke osobe u pravom smislu te riječi raspolagati svojim stanovima, a to je za Hrvate otvaranje Pandorine kutije", dodaje Panić.
Srpska Direkcija za imovinu je prije dvije godine uputila javni poziv svim tvrtkama da dostave podatke o tome šta imaju u bivšim republikama. Prema pisanju lista, "najveće potraživanje Hrvatske su benzinske postaje naftne kompanije INA u Srbiji, ali je njihova vrijednost mnogo manja i lako se može odrediti".
U tekstu se navodi da "imovinu u Hrvatskoj, prema popisu Direkcije, imaju skoro sve velike društvene tvrtke, ali i na desetine manjih". Navodi se da tvrtka Geneks ima čak 37 stanova, hotel u Rovinju od 1.155 kvadrata, odmarališta od oko 3.000 kvadrata u Dubrovniku, "Utva" ima odmaralište u Šibeniku od 780 kvadrata, kulska "Eterna" od 1.000, a "Maglić" iz Bačke od 1.300.
Dalje se nabraja da u Biogradu na moru "Partizanski put" ima odmaralište od 2.500 kvadrata, da na otoku Braču "Odmaralište Požarevac" ima dva hotela, ukupne površine više 4.300 kvadrata, a "Beko" odmaralište od tisuću kvadrata, dok, kako se navodi, na Hvaru "Društvo za odmor i rekreaciju" iz Zemuna ima objekt od 1.500 kvadrata. Hotel ima i PKB, i to u Rovinju, površine 3.300 kvadrata, dodaje list.