ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u četvrtak Franca Frattinija, potpredsjednika Europske komisije i povjerenika za pravosuđe, slobodu i sigurnost i s njim razgovarao o putu Hrvatske u Europsku uniju i reformama kao pretpostavkama toga puta, priopćio je odjel za informiranje Ureda predsjednika. Naglasivši kako su hrvatski strateški ciljevi članstvo u EU i NATO Mesić je rekao kako je hrvatsko članstvo važno kao model za cijelu regiju, a Frattini istaknuo je kako je važno da europska pitanja ne budu predmet izborne kampanje, stoji u priopćenju. Potpredsjednik Europske komisije kazao je kako su ovaj njegov posjet Hrvatskoj te razgovori koje je vodio pokazali da je Hrvatska na dobrom putu, naglasivši kako je važno nastaviti provedbu reformi posebice na području borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije te sigurnosti, navodi Ured predsjednika. Bilo je riječi i o stanju u regiji, posebice u Bosni i Hercegovini te o pitanju Kosova, pri čemu je Mesić podržao plan o međunarodno nadziranoj neovisnosti kao rješenje statusa Kosova koji je Vijeću sigurnosti UN-a predložio UN-ov izaslanik Martti Ahtisaari, navodi se u priopćenju.
UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti UN-a odlučilo je krajem travnja uputiti misiju na Kosovo, prije nego li donese konačnu odluku o budućnosti te pokrajine, rekao je u četvrtak predsjedatelj Vijeća. Britanski veleposlanik i predsjedatelj Vijeća sigurnosti Emyr Jones Parry izjavio je novinarima da će misija, koju će voditi belgijski veleposlanik pri UN-u Johan Verbeke, otputovati na Kosovo krajem posljednjeg tjedna u travnju. U izaslanstvu će biti veleposlanici ili njihovi opunomoćenici 15 zemalja Vijeća sigurnosti. Oni će otputovati prije nego Vijeće počne razmatrati plan izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija, koji predviđa neovisnost Kosova, u prvo vrijeme pod međunarodnim nadzorom.
RIYADH - Čelnik Un-ove agencije za atomsku energiju Mohamed ElBaradei izjavio je u četvrtak da Iran koristi samo nekoliko stotina centrifuga za obogaćivanje urana u nuklearnom postrojenju Natanz, suprotno tvrdnjama Teherana da ih je aktivirao 3.000. ElBaradei je rekao da iranski nuklearni program jest zabrinjavajući, ali je odbacio navode Teherana o velikom napretku u postupku obogaćivanja urana, čije obustavljanje traži UN prijeteći u suprotnim pooštravanjem sankcija. Iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad objavio je u ponedjeljak da je u Natanzu počela "industrijska" proizvodnja nuklearnog goriva. Glavni iranski nuklearni pregovarač dodao je da su radnici počeli ubrizgavati uranov plin u 3.000 centrifuga, što je znatno više od 328 centrifuga za koliko ih se zna u Natanzu. Konačan cilj Teherana je da se u tom postrojenju aktivira 50.000 tih naprava.
QUEBEC CITY - Zapovjednici NATO-a zatražili su dodatnih 3.400 policijskih i vojnih instruktora za Afganistan, što bi prema mišljenju SAD-a trebali osigurati europski saveznici, izjavio je u četvrtak američki ministar obrane Robert Gates. Gates je dodao da je s kolegama, među ostalim iz Kanade, Velike Britanije, Australije i drugih zemalja, razgovarao o tome da bi europski saveznici koje nemaju borbene trupe u Afganistanu trebali osigurati tražene instruktore. Zahtjev za dodatnim instruktorima upućen je prije šest tjedana, istaknuo je Gates dodavši da je oko 60 posto njih namijenjeno afganistanskoj policiji, a ostatak vojsci.
BAGDAD - Bombaš samoubojica, koji je u četvrtak u iračkom parlamentu ubio najmanje osam ljudi, navodno je bio tjelohranitelj jednog sunitskog zastupnika, objavili su irački dužnosnici. Bombaš je upao u kantinu parlamenta u trenutku dok je u njoj ručalo nekoliko zastupnika. Državna televizija objavila je da je najmanje 30 ranjenih. Dužnosnici sigurnosnih službi pretpostavljaju da je bombaš bio tjelohranitelj jednog sunitskog zastupnika koji nije među stradalima. Ime tog parlamentarca nije objavljeno.
WASHINGTON - Tri koordinirana bombaška napada u Alžiru, na zgradu vlade, sjedište Interpola i specijalnu policiju, u kojima je poginulo više od 30 ljudi a 200 ih je ranjeno, te dan prije toga pogibija četvorice bombaša u sukobu s policijom u Casablanci, pokazuje da se lokalne terorističke skupine udružuju pod al Qaedom i otvaraju novu frontu u Sjevernoj Africi, ocjenjuje u četvrtak američki tisak. "Vidimo otvaranje nove fronte na velika zvona. Događaji u Maroku, no još jasnije u Alžiru, pokazuju da al Qaeda otvara novu frontu 'džihada'. Oni su operirali tamo i ranije, no ovo sada je deklaracija", komentirao je Bruce Reidel, bivši visoki analitičar za Bliski istok CIA-e i Vijeće za nacionalnu sigurnost, za The Washington Post. Odgovornost za napade u Alžiru preuzela je "al Qaeda islamskog Magreba", bivša Salafistička skupina za molitvu i borbu (GSPC) koja je 26. siječnja ove godine promijenila ime, nakon što se u rujnu 2006. formalno pridružila all Qaedi, navodi na svojoj web stranici washingtonski SITE Institut, specijaliziran za fenomen terorizma.
WASHINGTON - Američki državljanin (43) optužen je da je potpomagao terorističku skupinu al-Qaedu u napadima na ciljeve u Europi, objavilo je u četvrtak američko Ministarstvo pravosuđa. Christopher Paul iz američke države Ohio navodno je obučavao i pružao materijalnu podršku terorističkoj skupini od 1989. Prema optužnici, koja je podnijeta na sudu u Ohiu Paul je u Pakistanu i Afganistanu 1990. i 1991. obučavao terorističke operativce, nakon čega se vratio u SAD. U Njemačku je otputovo 1999. kako bi teroristima pomagao unositi eksploziv na mjesta ciljeva u Europi i drugim regijama. Paul je uhićen u srijedu, nakon višegodišnje istrage, objavilo je Ministarstvo pravosuđa. Optužnica ga tereti za urotu, pružanje materijalne pomoći teroristima i udruženje u zločinačku organizaciju radi uporabe oružja za masovna uništenja.
BUKUREŠT - Rumunjski predsjednik Traian Basescu izjavio je u četvrtak da bi mogao dati ostavku ako ga parlament suspendira zbog optužbi za neustavno postupanje, što bi dovelo do novih izbora koje bi, najvjerojatnije, opet dobio. Parlamentarni odbor, uz potporu oporbenih Socijaldemokrata, optužio je Basescua, najpopularnijeg rumunjskog političara, za izazivanje političke nestabilnosti navodnim špijuniranjem političara i vršenjem pritiska na pravosuđe. Analitičari procjenjuju kako je cilj tog poteza spriječiti glasovanje o suspenziji i time učvrstiti njegov položaj na vlasti. Nakon što je osvojio izbore 2004., Basescu je pridobio međunarodne simpatije zbog snažne potpore vladinim nastojanjima u borbi protiv korupcije i zbog svog udjela u pripremanju Rumunjske za ulazak u EU. No, upleo se u sukob s premijerom Calinom Tariceanuom koji je prošloga tjedna uklonio neke svoje koalicijske partnere i osnovao manjinsku vladu s parlamentarnom potporom socijaldemokrata, što bi, prema analitičarima, moglo usporiti reforme u toj zemlji.
LONDON - Norveški servisni brod za naftne platforme s 14 članova posade prevrnuo se u četvrtak uz sjevernu obalu Škotske, pri čemu su nestala četvorica članova posade, objavila je obalna straža. Dva helikoptera i tri čamca upućena su na mjesto nesreće. Osam članova posade spašeno je iz broda Bourbon Dolphin koji se prevrnuo kod otočja Shetland, rekao je glasnogovornik obalne straže Mark Clark. Brod se prevrnuo oko 16 sati po srednjeeuropskom vremenu i ostao je na površini oceana u blizini naftne bušotine Transocean Rather, oko 75 nautičkih milja zapadno od škotskog otočja Shetland. Brod je u vlasništvu tvrtke Bourbon Offshore Norway AS. Naftnom bušotinom, koja pripada naftnom divu Chevron Corp., upravlja Transocean, jedna od većih tvrtki za bušenje nafte.