Na taj se pravorijek može uložiti tužba Visokom trgovačkom sudu za njegovo poništenje, pa "najave te tužbe od strane interesno involviranih osoba nisu ništa izvanredno nego pitanje redovne procedure u skladu s zakonom", kazao je Dika na konferenciji za novinare u HGK.
Dika je naglasio da do sada nisu imali loših iskustava sa sudovima te da je većina tužbi na njihove pravorijekove odbačena na sudovima.
O samim detaljima arbitražnog postupka i donesenog pravorijeka Dika nije mogao govoriti jer ga na to, kaže, obvezuje tajnost i povjerljivost arbitražnog postupka. Informacije su ovlaštene davati samo stranke koje su postupak zatražile.
Tako je o samom pravorijeku Dika uvijek govorio u kontekstu pisanja medija, prema kojima je, kaže, Sporazum HFP-a i fondova valjan.
Dika nije želi komentirati ni najave potpredsjednika Vlade Damira Polančeca o pokretanju tužbe na pravorijek pred Visokim trgovačkim sudom, ali ističe da je odluka, pravorijek u navedenom predmetu kvalitetna i da su u njenom donošenju sudjelovali vrhunski hrvatski pravnici.
Podsjetio je da se u tri slučaja može tražiti poništenje pravorijeka arbitraže - proceduralne greške u postupku, narušavanja ustavnog poretka i u slučaju arbitraže u predmetu u kojem nije dopuštena.
Dika se nije želio upuštati ni u komentar Polančecove izjave da je arbitraža nadležna u slučaju konzumacije Sporazuma, a kako Vlada na njega nije dala suglasnost, da Sporazum nije valjan.
Ako je arbitražno vijeće donijelo meritornu odluku moralo je riješiti pitanje svoje nadležnosti, a odlučilo je da je nadležno, kazao je Dika ističući da su u arbitražnom vijeću vrhunski pravni stručnjaci, te da se "ne usuđuje posumnjati u kvalitetu njihove odluke".
U odgovorima na novinarska pitanja Dika je također objasnio da je arbitraža nadležna samo za ono što je bio predmet Sporazuma, dok je drugi upravni akt, a to je najprije prijenos dionica s HFP-a na fondove i drugi akt kojim je država ponovno sebi vratila dionice, predmet postupka pred Upravnim sudom. Upravni sud odlučuje o zakonskim radnjama kojima su dionice bile vraćene, kazao je.
Na upit može li Vlada ipak dati Gradu Opatiji 25 posto plus jednu dionicu LRH, kako je obećala, Dikino je mišljenje da može jer su dionice u ljetu 2005. povukli nazad u svoj portfelj, ali da time preuzima i rizik da ih jednom opet mora vratiti.
Stalno izbrano sudište pri HGK pravorijek je donijelo 23. ožujka, a o njemu je javnost izviještena na jučerašnjoj sjednici opatijskog Gradskog poglavarstva.
Arbitraža je, kako je preneseno, rekla da je Sporazum HFP-a i dvaju holdinga (iz ljeta 2005.) valjan, njome je naloženo HFP-u da prenese SN i Dom holdingu 1.570 redovnih dionica LRH, a zahtjev za prijenos 254.410 dionica LRH na SN i Dom holding je odbijen jer arbitraža smatra da su te dionice već prenesene na dva holdinga.
Uz arbitražu, fondovi su, nakon što je Vlada povukla svoju načelnu suglasnost na Sporazum i Komisija za vrijednosne papire donijela rješenje po kojem Sporazum nije pravno valjan i naložila preknjižbu dionica LRH s dva fonda na HFP, podnijeli i tužbu pred Upravnim sudom kojom su zatražili da se poništi rješenje Komisije o prijenosu dionica na HFP, a taj je proces još u tijeku.