Za izračun socijalnih naknada više se neće koristiti proračunska osnovica već će se uzimati određeni postotak relativne linije siromaštva, pa procjenjujemo da bi se osnovica trebala povećati sa sadašnjih 400 na 500 kuna, kazao je ministar zdravstva Neven Ljubičić dodavši da je proračunska osnovica neprikladna za izračun socijalnih naknada.
Relativnu liniju siromaštva računa Državni zavod za statistiku kao 60 posto medijana nacionalnog dohotka, a postotak za socijalnu osnovicu naknadno će se odrediti Zakonom o socijalnoj skrbi. Pretpostavlja se da će biti oko 30 posto relativne linije siromaštva, kao u državama EU.
Prijedlog reforme socijalnih naknada, koji bi sutra trebao biti na sjednici Vlade, predviđa objedinjavanje pojedinih socijalnih naknada, te informatičko povezivanje sustava radi smanjenja administracije, ubrzanja postupaka, ali i sprečavanja zlouporaba sustava.
"Bolje usmjeravanje socijalnih naknada omogućit će da ih dobiju oni kojima je najpotrebnija, a ne da naknade iz različitih izvora dobivaju samo najsnalažljiviji", kazao je Ljubičić.
Reforma planira osnivanje županijskih centara za socijalnu skrb, kao savjetodavnih tijela koja će omogućiti uvid u sva prava i njihovo ostvarenje na jednom mjestu.
Predviđeno je i izuzimanje doplatka za djecu iz ukupnog prihoda obitelji pri izračunu pomoći za uzdržavanje, čime bi se ispravila neravnopravnost u koju su dovedene višečlane obitelji u odnosu na samce ili obitelji do pet članova.
Promijenit će se i sustav oslobađanja od plaćanja participacije u zdravstvu i to kroz unapređenje dohodovnog cenzusa, a zatim i uvođenje imovinskog cenzusa.
U prijedlogu reforme predviđa se oslobađanje od plaćanja participacije samo za djecu, najsiromašnije i kronične bolesnike, no nije precizirano kako bi trebao izgledati imovinski cenzus.
Omogućilo bi se i korištenje prava na rodiljnu naknadu svim korisnicima, bez obzira na oblik rada, ako se za taj rad plaćaju propisani porezi i doprinosi.