WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush u utorak je potpisao zakonski akt kojim Kongres podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na "pravodobno" primanje u članstvo Saveza - Hrvatske, Makedonije i Albanije, triju zemalja članica Jadranske povelje, te bivših sovjetskih republika Ukrajine i Gruzije, te se odobrava vojna pomoć tim zemljama u fiskalnoj godini 2008. "Predsjednik Bush potpisao je 'Akt o konsolidaciji slobode kroz NATO za 2007.', čime je on dobio zakonsku snagu", priopćila je Bijela kuća. "Aktom o konsolidaciji slobode kroz NATO za 2007. reafirmira se podrška SAD-a za stalno širenje Sjevernoatlantskog saveza, te se određuje da su Hrvatska, Albanija, Makedonija, Gruzija i Ukrajina podobne za primanje pomoći prema Zakonu o sudjelovanju u NATO-u iz 1994.", stoji u priopćenju. Ističe se, također, kako se tim zakonskim aktom "odobravaju izdvajanja za određenu vojnu pomoć tim zemljama u fiskalnoj godini 2008". Prema zaključcima posljednjeg summita NATO-a u Rigi, Hrvatska i ostale članice Jadranske povelje, koje sudjeluju u NATO-ovu Akcijskom planu za članstvo (MAP) od 2002. godine, pozivnice za članstvo trebaju očekivati na idućem summitu NATO-a u prvoj polovini 2008. godine.
BRUXELLES - Nizozemska je u utorak objavila da bi europski ugovor, kojim bi se zamijenila ustavna povelja EU koju su Francuzi i Nizozemci odbacili na referendumu, trebao sadržavati precizne uvjete za svako buduće proširenje Unije. Nizozemski ministar za europske poslove Frans Timmermans rekao je da bi preciznije određivanje kriterija uklonilo bojazan brojnih građana Unije koja je doprinijela odbacivanju ustava na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj 2005. godine. Novi europski ugovor, za koji su čelnici EU-a prošlog mjeseca rekli da bi ga trebalo donijeti do sredine 2009. godine, također bi trebao pojednostaviti, utvrditi i ograničiti moć najjačih članica. "Postoji politička volja da se kriteriji za članstvo jasnije odrede, kao i za uvrštavanje kriterija za članstvo u novi ustav", rekao je Timmermans pred Odborom za ustav Europskog parlamenta. Odluka francuskih i nizozemskih birača rezultat je zamora izazvanog širenjem EU-a na srednju i istočnu Europu 2004. godine, kao i zabrinutosti perspektivama ulaska Turske i zemalja Zapadnog Balkana, piše Reuters.
JERUZALEM - Izraelska je vlada izrazila "razočarenje i rezerviranost" popisom palestinskih zatočenika koje Hamas traži u eventualnoj zamjeni za zatočenog izraelskog vojnika, javlja Reuters. Hamas, koji se nalazi na čelu palestinske vlade, predao je listu s imenima palestinskih zatvorenika koje traži u zamjenu za oslobađanje izraelskog desetnika Gilada Shalita koji je zatočen u Gazi već 10 mjeseci. Ministar Wasfi Kabga, ministar iz Hamasovih redova, izjavio je da se na listi nalazi oko 1400 imena, među kojima je i Marwan Barghouthi, jedan od vođa Fataha kojeg mnogi vide kao mogućeg nasljednika predsjednika Mahmuda Abasa. Izraelski premijer Ehud Olmert i njegovi ministri u utorak su održali prvi krug konzultacija o palestinskoj listi. Iz njegova ureda je priopćeno da će Izrael o tom pitanju nastaviti razgovore s Egiptom koji je posrednik u cijelom slučaju.
CASABLANCA - Tri bombaša samoubojice raznijela su se u utorak tijekom upada policije u jednu kuću u predgrađu Casablance, pri čemu je ubijen još jedan militant, objavili su policijski izvori. Policija je za 12 bombaša tragala od 11. ožujka kada je njihov vođa aktivirao eksploziv u jednom lokalu kako bi izbjegao uhićenje. Vjeruje se da su i ostali nosili eksploziv vezan oko struka kako bi se osigurali da ih policija ne uhvati žive. Očevici prenose da je policija blokirala cijelo siromašno predgrađe Casablance u potrazi za ostalim militantima koji su uspjeli pobjeći. Maroko je u povišenom stanju pripravnosti od 2003. godine kada je 13 bombaša samoubojica ubilo 32 osobe u središtu Casablance, u znak protivljenja što je Maroko postao saveznik SAD-a u borbi protiv terorizma.
BETLEHEM - Palestinski predsjednik Mahmud Abas u utorak je priopćio da će se sljedeći tjedan sastati s izraelskim premijerom Ehudom Olmertom. Biti će to prvi sastanak dvojice vođa od kada su se dogovorili, tijekom prošlomjesečne posjete regiji američke državne tajnice Condoleezze Rice, da će se sastajati svaka dva tjedna. "Sastat ću se s Olmertom sljedeći tjedan", izjavio je Abas novinarima, ne preciziravši ni mjesto ni vrijeme susreta. Abasov pomoćnik je poslije kazao da će do susreta s Olmertom doći u nedjelju. Prema njegovim riječima, Abas će s Olmertom razgovarati o arapskoj mirovnoj inicijativi i izgledima za ponovno pokretanje mirovnog procesa. Prošli su mjesec arapski čelnici oživjeli pet godina star mirovni plan koji Izraelu nudi uspostavu normalnih odnosa sa svim arapskim zemljama u zamjenu za potpuno povlačenje sa svih područja okupiranih u Bliskoistočnom ratu 1967., stvaranje palestinske države i "pravedno rješenje" za palestinske izbjeglice. Posljednji su se put Abas i Olmert sastali u Jeruzalemu 11. ožujka.
WASHINGTON - Sjedinjene Države odobrile su gotovo 60 milijuna dolara pomoći Palestincima koja će biti upućena izravno palestinskim vlastima predsjednika Mahmouda Abbasa, objavio je u utorak glasnogovornik State Departmenta. Među odobrenim sredstvima je 43 milijuna dolara namijenjenih obuci i opremi snaga sigurnosti pod Abbasovim nadzorom i 16 milijuna za dogradnju graničnog prijelaza Karni u sjevernom dijelu pojasa Gaze, rekao je glasnogovornik Sean McCormack. Washington šalje pomoć izravno Abbasu kako bi zaobišli dio vlade koji kontrolira militantna skupina Hamas, koju SAD smatra terorističkom skupinom. Prvotno je bila predviđena pomoć od 86 milijuna dolara, ali je ona smanjena nakon što je državna tajnica Condollezza Rice obznanila kako želi osigurati da novac ne stigne do palestinskih snaga sigurnosti koje nisu pod izravnim nadzorom predsjednika Abbasa.