"Disanje je podložno stresnim situacijama", kazala je psihijatrica Christa Roth Sackenheim dodajući da disanje reagira na psihološke ili fizičke promjene.
Disanje je također jedina tjelesna funkcija koja se može svjesno kontrolirati, iako se normalno ono nastavlja bez prekidanja.
"Svjesno duboko disanje širenjem abdomena, na primjer, može usporiti puls. Tijelo dobija više kisika što ga dovodi u bolje stanje za razmišljanje", kazala je Roth Sackenheim, psihijatrica i psihoterapeutica iz Andernacha.
Osnovna preporuka je duboko udahnuti nakon neke stresne situacije i doći do opuštenog stanja sporim, regularnim disanjem.
"Sa svakim udisajem osoba mora osjetiti kako se trbuh kreće i kako se opuštaju trbušni mišići", opisala je Roth Sackneheim jednostavnu tehniku disanja. Kontinuiranim disanjem određene mišićne skupine se napinju prilikom udisaja, a opuštaju prilikom izdisaja. Tako se stopala, ruke, gornji dio tijela, čeljust i na kraju trbuh stišću kod svakog udisaja, dodala je.
Radi bolje dugoročne borbe sa stresom stručnjaci preporučuju metode opuštanja uz tehnike disanja. Mnoge metode opuštanja, poput progresivnog opuštanja mišića, uključuju i tehnike disanja.