Oporba se protivi hitnom postupku, traži da se zakonske odredbe dodatno dorade, a odbacuje Vladino obrazloženje da se hitni postupak traži zbog studentskih izbora, budući da izbore treba provesti do kraja ožujka, što sada više nije moguće.
"Ako smo mogli tako funkcionirati deset godina ne vidim razloga zašto bi sada navrat nanos zakonom po hitnom postupku uređivali to pitanje", rekao je Jozo Radoš (HNS), koji ocjenjuje da zakon ne propisuje kako student dobiva pravo glasa, a samim time neće, kaže, donijeti ni ništa novo - u studentski zbor će i dalje ulaziti vrlo uski krug studenata.
Nije se složio s ocjenama resornog ministra Dragana Primorca o uspjehu u provedbi Bolonjskog procesa, rekavši da visoka učilišta i dalje nisu osposobljena za taj proces.
"Već u prvoj godini provedbe tog procesa bilo je poteškoća, druga godina je stvari dovela do gotovo nemoguće u realizaciji, a treća i četvrta godina će biti puno teže jer to znači još četvrtinu novih studenata, a nemamo ni prostornih mogućnosti ni dovoljan broj nastavnika", rekao je Radoš.
Mariju Lugarić (SDP) zanima hoće li zakon riješiti pitanja poput onog jučerašnjeg kada su studenti na sjednici Senata zagrebačkog Sveučilišta prvi put dali veto na prijedlog povećanja školarina, da bi rektor potom izjavio da će unatoč tomu povisiti školarine.
Da zakon treba ići u dva čitanja smatra i Pero Kovačević (HSP), koji zakon naziva deklaratornim, budući da, kaže, ne propisuje ovlasti i pravna sredstva visokih učilišta za nadzor zakonitosti rada studentskih organizacija, ne propisuje njihov status niti nadležnosti.
Isto misli i Valter Poropat (IDS), koji u zakonu propisani izbor studentskih predstavnika smatra nejasnim te da smanjuje legitimitet studentskih predstavnika na razini sveučilišta.
Da je zakon tek načelnog karaktera drži i Zvonimir Sabati (HSS), koji zakonu zamjera da ne definira odgovornost članova studentskog zbora za neispunjavanje obveza, te da neće potaknuti interes studenata za udruživanje.
Zlatka Kramarića (HSLS) brine, pak, šutnja studenata u odnosu na vremena iz 1970-ih i 1980-ih kada se na sveučilištima "vježbala demokracija".
Stoga od zakona traži da bude poticaj da pamet, mudrost, znanje i vještina opet budu 'in'.
"Smisao politike ne smije biti da eutanizira te mlade ljude nego da im omogući da se njihov glas čuje, jer svaki glas koji bi bio nešto više od pukog gunđanja i koji bi postao javna i politička činjenica bio bi više nego dobrodošao", rekao je.
Predloženi zakon i njegovo donošenje po hitnom postupku podržao je HDZ, jer, po riječima Franje Arapovića, omogućuje studentima neograničeno pravo na slobodno udruživanje, jasno definira status studentskih udruga, jedinstvenu i transparentnu politiku razvoja i financiranja studentskih udruga.