Zaključci su to rada "Državne potpore u EU i Hrvatskoj" predstavljenog na današnjem istoimenom okruglom stolu u organizaciji Instituta za javne financije (IJF) i Zaklade Friedrich Ebert, u sklopu projekta 'Pridruživanje Hrvatske EU: izazovi ekonomske i pravne prilagodbe'.
Prema riječima jedne od autorica tog rada Ivane Jović, u razdoblju od 2001. do 2004. godine državne su potpore u Hrvatskoj iznosile oko 8 milijardi kuna godišnje ili oko 4,4 posto BDP-a.
Oduzmu li se od toga potpore željeznicama, državne su potpore u tom razdoblju iznosile 3,6 posto BDP-a, a bez poticaja prometu, poljoprivredi i ribarstvu 1,8 posto BDP-a. Istodobno, državne potpore u EU (bez željeznica) iznosile su 0,58 posto BDP-a, a bez prometa, poljoprivrede i ribarstva 0,42 posto BDP-a.
Raspodjela potpora (bez poljoprivrede i prometa) pokazuje još veću razliku. Naime, u Hrvatskoj sektorske potpore čine 56,1 posto ukupnih potpora, a u EU 23 posto. Istodobno EU za horizontalne potpore troši 52,2 posto sredstava, a Hrvatska tek 17,2 posto.
Dapače, kazala je Jović, samo potpore za promet (uglavnom na HŽ), brodogradilišta, željezare te sanaciju i restrukturiranje poduzeća iznose gotovo 80 posto ukupnog iznosa državnih potpora.
Pritom je istaknuto kako je većina tih potpora u EU zabranjena, jer negativno utječu na tržišno natjecanje.
Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za nadzor tržišnog natjecanja (AZTN), tijela zaduženog za nadzor dodjele državnih potpora, kao jedan od problema s dodjelom državnih potpora istaknula je da još uvijek velik broj institucija, fondova i državnih tijela Agenciji ne prijavljuje potpore, što se posebice odnosi na lokalnu upravu i samoupravu.
Rekavši kako je hrvatsko zakonodavstvo na ovom području u potpunosti usklađeno s pravnom stečevinom EU, Spevec je naglasila kako su ipak trenutne potpore brodogradilištima, željezarama te područjima od posebne državne skrbi problem bez čijeg se rješenja ne može očekivati niti otvaranje pregovora o poglavlju tržišnog natjecanja.