"Širom smo otvorili vrata za ulazak u NATO", rekao je Raboteg, ističući kako su stručnjaci NATO-a prepoznali spremnost Hrvatske za samostalno obrambeno planiranje, a samim time i prihvaćenost NATO standarda.
Izvijestio je da je Hrvatska otvorila 5. ciklus Akcijskog plana za članstvo, kojim su utvrđene obveze svih državnih struktura za članstvo, te da je stoga realno očekivati da će iduće godine, na zasjedanju NATO-a, Hrvatska dobiti pozivnicu za članstvo.
Raboteg je kazao da sigurnosno okružje te procjene prijetnji i rizika svjedoče o maloj vjerojatnosti konvencionalnih prijetnji, odnosno rata, ali da je povećana opasnost od terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, zbog čega Oružane snage, kazao je, i razvijaju specifične obrambene sposobnosti.
U prilog tvrdnjama o napretku obrambenog sustava istaknuo je lani donesen dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, do 2015., kao temeljni dokument za prihvaćanje NATO standarda, zatim donošenje obrambene politike i planiranja, razvoj kvalitetnog osoblja, opremanje i modernizacija u sve tri grane vojske.
Raboteg je rekao da su proračunska izdvajanja za vojsku približena cilju od dva posto BDP-a (ove godine to je 1,74 posto, a lani 1,69 posto), da se nastavlja smanjivati brojno stanje - trenutno je u Oružanim snagama nešto manje od 24 tisuće ljudi, a cilj je do 2010. imati 10 tisuća djelatnih vojnih osoba, dvije tisuće dragovoljnih ročnika i osam tisuća ugovorne pričuve.
Kao veliki napredak u razvoju vojnih sposobnosti naveo je sudjelovanje hrvatskih vojnika u združenim vojnim vježbama i operacijama, a posebno u mirovnim misijama poput one u Afganistanu.
Kao probleme je, pak, istaknuo zastarjelost opreme, ali i najavio da će se i u tom području stanje uskoro bitno popraviti.
O Izvješću raspravljaju saborski klubovi.