U pogovoru hrvatskoga izdanje knjige, riječki biskup mons. Ivan Devčić napominje kako Berdjajev upozorava na pravi uzrok zabrinjavajućih pojava koji treba tražiti u krizi kršćanstva i religiozne svijesti, te u degradaciji duhovnosti.
"Suvremenom kolektivnom bezumlju i opsjednutosti te polidemonizmu i idolatriji čovjek se može suprotstaviti samo mobilizacijom sila duha", navodi Devčić Berdjajevljeve riječi dodajući da izvan kršćanstva nema spasa za čovjeka koji juri ususret propasti.
Berdjajev u prvom poglavlju knjige ocjenjuje da se nalazimo u vrtlogu prekretnice vremena, kad se događa sud nad poviješću, a ne samo nad jednom epohom.
"U tom smislu mi živimo u apokaliptičnoj epohi", ustvrdio je dodavši da apokalipsa "ne znači kraj svijeta nego prodor vječnosti u vrijeme".
"Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu" objavljena je 1934. a s ruskoga na hrvatski jezik preveo ju je Nikola Thaller.
Knjiga od 114 stranica podijeljena je na tri poglavlja u kojima autor piše o sudu nad poviješću, ratu, sudbini čovjeka u povijesti, humanizmu i bestijalizmu, dehumanizaciji, proturječju slobode, kapitalizmu, demokraciji, komunizmu, fašizmu, diktaturi svjetonazora, novim silama svjetskoga života, nastupanju masa, kolektivima, ekonomizmu, tehnici, nezaposlenosti, nacionalizmu i rasizmu, etatizmu i cezarizmu, narodima Istoka, aristrokratskom načelu kulture i sudbini intelektualnog sloja, sudu nad kršćanstvom i traženju nove duhovnosti.
U filozofskim spisima Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev (1874.-1948.) zaokupljen je temom osobe, slobode i objektivacije. Po njemu je glavno obilježje kršćanskoga religioznog iskustva osoba, sloboda i ljubav. Sloboda je iracionalna i iskonska, izvor je čovjekova stvaralaštva, punine i tragedije.
Na hrvatski jezik prevedeno mu je nekoliko djela, među kojima "Duh i Realnost", "Ja i svijet objekata", "Samospoznaja", "Novo srednjovjekovlje" i "Smisao povijesti".