Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) prošlu je godinu završila s dobiti nakon oporezivanja u iznosu od 180,3 milijuna kuna ili 5,6 posto većom u odnosu na dobit iz 2005. godine, pokazuju podaci iz financijskog izvješća HBOR-a objavljenog na Zagrebačkoj burzi.
Neto prihod od kamata HBOR-a u 2006. godini je povećan za gotovo 12 posto, na 444,6 milijuna kuna, dok je neto prihod od naknada porastao za čak 26 posto, na 22,3 milijuna kuna.
Prema podacima iz izvješća, najveći se dio ukupnih prihoda od kamata odnosi na prihode od kamata od nedržavnih trgovačkih društava - 333,8 milijuna kuna ili 12,6 posto više nego u godini ranije.
Prihodi od kamata od državnih poduzeća istovremeno su porasli za 18,5 posto, na 130,3 milijuna kuna, a od domaćih banaka za čak 46 posto, na 167,3 milijuna kuna.
No, prihodi od kamata od javnog sektora bilježe pad za 19,5 posto, na nešto manje od 90 milijuna kuna.
Ukupni prihodi HBOR-a lani su u odnosu na 2005. godinu povećani za također značajnih 38 posto i iznosili su 478,8 milijuna kuna.
Istodobno, operativni troškovi HBOR-a su porasli 6 posto, na 81,4 milijuna kuna, od čega se na troškove osoblja odnosi 50,7 milijuna kuna ili 7,4 posto više nego prethodne godine.
Financijsko izvješće pokazuje i kako je HBOR u prošloj godini plasirao 7,9 milijardi kuna kredita bankama te više od 6,2 milijarde kuna kredita ostalim korisnicima.
Od iznosa plasmana ostalim korisnicima, domaća su trgovačka društva kreditirana s 3,88 milijardi kuna (4,3 posto više nego 2005.), a državna poduzeća s više od 2 milijarde kuna (7,4 posto više). Krediti javnom sektoru su pak u 2006. godini smanjeni u odnosu na 2005. za više od 30 posto, na 989,6 milijuna kuna.
Promatrano prema programima, najveći je dio tih sredstava, odnosno više od 3,03 milijarde kuna (12 posto manje nego 2005.) plasirano kroz program kreditiranja obnove i razvitka gospodarskih djelatnosti.
Izvoz je financiran s 1,7 milijardi kuna (13 posto više), dok je kroz program obnove i razvitka infrastrukture HBOR odobrio 2,06 milijardi kuna kredita ili 9,2 posto više nego u 2005.
Rast se bilježi i kod programa kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, i to za 23 posto, na više od 482 milijuna kuna.