Od brojne etničke skupine, kojoj je u Vojvodini početkom 60-ih godina pripadalo preko 140.000 stanovnika ove pokrajine, zajednica je svedena na manje od 60.000 javno deklariranih Hrvata.
Do toga je, kažu analitičari, došlo zbog asimilacije, političke migracije početkom 70-ih godina, progonstava tijekom 90-ih, te preseljenja iz ekonomskih razloga. Odlazili su mlađi, obrazovani, što je dovelo do toga da je prosječna starost Hrvata - 48 godina.
Analitičar i publicist Tomislav Žigmanov upozorava da će to ostaviti posljedice prije svega na obrazovanje na hrvatskom jeziku, jer će stalno opadati broj učenika.
"To se može očekivati i u ostalim segmentima manjinskog života, u kulturi i informiranju. Na koncu tako se smanjuje i temelj za obnovu elite unutar zajednice. Hrvatska zajednica je tako, čini se, osuđena na postupno propadanje", naveo je Žigmanov.
Zastupnik DSHV-a u Skupštini Vojvodine Dujo Runje kazao je za Radio Suboticu da su u stranci i Hrvatskom nacionalnom vijeću svjesni toga problema i rješenje vide u ekonomskom jačanju zajednice.
"Da bi naš narod, koji prije svega živi u ruralnim sredinama, tu u Vojvodini ostao i opstao, potrebno je ulagati u takve sredine kako bi neka infrastruktura i gospodarstvo u njima zaživjeli", naveo je Dujo Runje.
Upitno je, međutim, hoće li vodstvo zajednice imati snage i vremena takve projekte pripremiti i realizirati kada se uzme u obzir da ni njihova starosna struktura nije ništa povoljnija od prosječne starosti sunarodnjaka o kojima skrbe, zaključuje program na hrvatskom Radio Subotice.