Pešut je na prezentaciji u povodu početka nove kampanje u sklopu edukativno-preventivne akcije 'Vlak je uvijek brži', koja je održana u u sklopu sajma Zagreb Transport Show na Zagrebačkom velesajmu.
Prema njegovim riječima, troškovi za konačna tehnička rješenja za sve željezničko cestovne prijelaze u razini na HŽ-ovoj mreži iznose 886 milijuna kuna, po stalnim aproksimativnim cijenama iz 2006. godine.
Pritom su troškovi za denivelacije 297,5 milijuna kuna, a za druge oblike osiguranja križanja željezničkih pruga i cesta 588,9 milijuna kuna.
Prema predviđenoj dinamici iz Programa rješavanja željezničko cestovnih prijelaza u Hrvatskoj, koji je izradio HŽ, u razdoblju od 2007. do 2011. godine predviđena su ulaganja od 407 milijuna kuna, od 2012. do 2016. godine 371,2 milijuna kuna te od 2016. do 2020. godine 108,2 milijuna kuna.
Ukupno je HŽ-ovim programom predviđeno uređenje ili ukidanje 1.039 prijelaza, dok je 514 prijelaza već konačno riješeno.
Sve te mjere trebale bi, kaže Pešut, pridonijeti smanjenju broja nesreća na željezničko cestovnim prijelazima, za koje su, kako je rekao, u 99 posto slučajeva krivi vozači cestovnih vozila.
Godišnje je, kaže Pešut, oko 80 takvih nesreća, a lani je u njima poginulo 17 osoba.
Jedino pravo sigurnosno rješenje je, tvrdi Pešut, denivelacija svih prijelaza u Hrvatskoj, to jest izgradnja podvožnjaka ili nadvožnjaka čime bi željezničko cestovni prijelazi bili dvorazinski. No to je preskupo, dodaje Pešut, jer denivelacija jednog prijelaza stoji prosječno četiri milijuna kuna.
Dok se željezničko cestovni prijelazi konačno ne urede, zaključio je Pešut, HŽ će provoditi niz edukativnih akcija usmjerenih na poticaj sudionicima u prometu da vode više računa o svojoj sigurnosti prilikom prijelaza pruga.
Jedna od tih akcija je i 'Vlak je uvijek brži' koja je započeta 2000. godine, a ponovno se pokreće ovih dana. Namijenjena je djeci osnovnoškolske dobi, a svrha joj je upozoriti ih na to kako se ponašati u blizini pruge te koje opasnosti pritom postoje.