Tako je ukupni javni dug Hrvatske krajem 2006. iznosio 124,3 milijarde kuna, što je 50,3 posto procijenjenog BDP-a za prošlu godinu, podatci su iz godišnjeg izvješća i Strategije gospodarenja javnim dugom koje je objavilo Ministarstvo financija.
To je u posljednjih pet godina najniži udio javnog duga u BDP-u, te smanjenje za 2,42 postotna boda u odnosu na 2005. kada je udio javnog duga od 52,81 posto BDP-a bio i najveći od 2002.
U tom je razdoblju značajno promijenjena i struktura javnog duga - udio inozemne komponente u ukupnom javnom dugu smanjen je sa 56,6 posto koliko je bio krajem 2002. na 44,8 posto krajem 2006.
Smanjenje učešća inozemnog duga u ukupnom javnom dugu rezultat je naglašene orijentacije prema domaćem tržištu kapitala, s ciljem ublažavanja trenda rasta ukupnom inozemnog duga Hrvatske, ističu analitičari Ministarstva financija.
Trend smanjenja inozemnog duga uz istovremeno povećanje domaće komponente prošle je godine vidljiv i u strukturi duga opće države (dug države, republičkih fondova i lokalne države) - inozemno zaduženje opće države u prošloj je godini smanjeno za 3,8 milijardi kuna, a unutarnje povećano za 4,9 milijardi kuna, pa je u konačnici dug opće države povećan za 1,2 milijarde kuna.
U ukupnom dugu opće države od 102,5 milijardi kuna unutarnji dug je krajem prošle godine iznosio 61,04 milijarde kuna i njegov je udio povećan na 59,5 posto, dok je s iznosom od 41,54 milijarde kuna udio inozemnog duga opće države smanjen na 40,5 posto.
U strukturi duga opće države krajem prošle godine najveći udio ima središnja država (ukupno 86,72 milijarde kuna, pri čemu je unutarnji dug 54,23 milijarde, a vanjski 32,48 milijardi kuna).
Slijede republički fondovi (ukupno 14,07 milijardi, od čega 5,17 milijardi unutarnji, a 8,9 milijardi kuna inozemni dug), te potom lokalna država (1,79 milijardi, od čega je glavnina, 1,64 milijarde dug na domaćem tržištu).
U valutnoj strukturi duga središnje države prevladava dug denominiran u eurima (54 posto), dok se na dug u kunama odnosi oko trećine ukupnog duga središnje države.
Udio zaduživanja u inozemnim valutama posljednjih godina opada, dok udio duga denominiranog u kunama raste kao posljedica snažnije orijentacije prema domaćem tržištu kapitala i razvoja dugoročne krivulje prinosa u nacionalnoj valuti, ističe se u izvješću.
Do promjena je posljednjih godina došlo i u strukturi duga središnje države prema vrsti instrumenata pri čemu je značajno povećan udio domaćeg tržišnog duga, odnosno obveznica i trezorskih zapisa.
Udio obveznica i trezorskih zapisa u ukupnom je dugu središnje države sa 20,85 posto krajem 2003. porastao na približno 50 posto krajem prošle godine.
Sa iznosom od 30,39 milijardi kuna krajem prošle godine udio domaćih obveznica u ukupnom dugu središnje države iznosio je 35 posto, trezorskih zapisa 14,6 posto (iznos od 12,66 milijardi kuna), dok se preostali dio domaćeg duga u iznosu od 11,18 milijardi kuna, što je udio od 12,89 posto, odnosi na sindicirane zajmove i sanacijske obveznice.
Inozemni dug središnje države u iznosu od 32,49 milijardi kuna, što je udio od 37,47 posto, najvećim se dijelom odnosi na izdanje međunarodnih obveznica i projektne zajmove međunarodnih financijskih institucija.