Vidačak je to rekao na okruglom stolu saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o odnosu nevladina sektora i državnih institucija, podsjetivši da je izrada kriterija za organizacije za opće dobro mjera propisana Nacionalnom strategijom razvoja civilnog društva.
Da bi valjalo razmisliti o uvođenju termina "organizacija", kako bi se iz mnoštva od više od 30 tisuća registriranih udruga izdvojile one koje promiču ustavne vrednote, ocijenio je predsjednik Odbora Furio Radin.
Radin je udrugama uvodno spočitnuo da su nedovoljno angažirane na zakonodavnim inicijativama, te da neke od njih monopoliziraju područje svog djelovanja.
Gojko Bežovan, predsjednik Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) smatra da Hrvatska ima jedan od najkonkurentnijih propisa o civilnom sektoru u Europi, kao i porezne propise, a velika prednost civilnih udruga su, kaže, i ljudski i materijalni resursi.
U postignuća udruga ubraja podizanje standarda zaštite okoliša, pomoći žrtvama nasilja u obitelji, pravima potrošača itd., dok je kao slabosti nabrojao nisku participaciju građana u civilnom sektoru, preveliku ulogu države i stranih donatora, te reaktivan pristup po principu "Mi smo protiv", bez nuđenja rješenja.
Na te je primjedbe odgovorio predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva Toni Vidan, koji takav pristup organizatora okruglog stola smatra nepristojnim .
"Ako kompariramo, civilno društvo je super u odnosu na druge institucije", rekao je Vidan, poručujući kritičarima da o popravljanju civilnog društva mogu razgovarati isključivo udruge.
I drugi predstavnici udruga ocijenili su da civilni sektor ima puno dobrih inicijativa, ali da teško uspostavljaju dijalog s nadležnim tijelima.