"Cijena električne energije što se tiče HEP-a ostat će ista, ali će se potrošačima račun 'sitno' povećati za obnovljive izvore", kazao je Tomšić na prezentaciji kriterija i uvjeta za priključivanje novih vjetroelektrana na mrežu HEP Operatora prijenosnog sustava (HEP-OPS).
Naime, prošli je tjedan Vlada donijela tri podzakonska akta kojima se reguliraju pitanja vezana za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Uredbom o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora precizirano je da bi do 2010. udio tih izvora (bez velikih hidroelektrana) u Hrvatskoj trebao biti 5,8 posto, a uredbom o naknadama da će od 1. srpnja 2007. svi kupci struje plaćati naknada od 0,89 lipa po kilovatsatu (KWh), a ona će postupno rasti do 2 lipe u 2010. godini.
Samo u ovoj godini od te će se naknade, procjenjuje se, prikupiti oko 60 milijuna kuna, prikupljat će je operator tržišta i raspodjeljivati je proizvođačima struje iz obnovljivih izvora s kojima je sklopio ugovor o otkupu te struje.
Tarifnim sustavom definirana je pak cijena otkupa struje iz obnovljivih izvora, a ona se kreće od 0,36 kuna po KWh za elektrane na deponijski plin, 0,64 kune za vjetroelektrane, pa do 3,4 kune po KWh za struju iz sunčevih ćelija.
Iznosi samih poticaja uvjetovani su pak udjelom domaće opreme (puni iznosi su za objekte u kojima je udio domaće komponente 60 i više posto).
Izuzetno smo zainteresirani da se u te projekte uključe domaći proizvođači opreme, kazao je Tomšić, ali i upozorio na pojave njihove "bahatosti" i cijene koje su čak i 40 posto skuplje nego li na zapadu.
Proizvođači opreme su upozoreni na to i u slučaju da se problemi nastave mogla bi se ukinuti odredba o uvjetovanosti domaćom komponentom, poručio je Tomšić.
Najveći interes kod obnovljivih izvora vlada za vjetroelektrane, trenutno rade dvije (na Pagu i kod Šibenika) instalirane snage ukupno 18 megavata (MW), a podneseno je zahtjeva za čak 1.555 MW (primjerice hrvatski dio u nuklearci Krško iznosi 350 megavata).
No, kod vjetroelektrana su s obzirom na specifičnosti njihova rada i učestale i brze promjene u proizvodnji i najveći problemi u tehničkim mogućnostima prihvata u elektroenergetski sustav, a to ograničava i njihov dopušteni broj.
Prema studiji koju je za HEP-OPS izradio Energetski institut Hrvoje Požar hrvatski elektroenergetski sustav može prihvatiti maksimalnu instaliranu snagu vjetroelektrana od 300 do 400 megavata.
HEP-OPS je utvrdio da je 360 MW maksimalna dopuštena snaga za sve vjetroelektrane, te utvrdio kriterije za njihov priključak na mrežu.
Na osnovu tih kriterija utvrđivat će se rang lista kandidata za priključak na sustav, a kriteriji, rang lista, svaki novi zahtjev i izdana prethodna suglasnost objavljivat će se na web stranici HEP-OPS-a.
Nakon dosezanja maksimalne snage od 360 MW HEP-OPS više neće izdavati prethodne suglasnosti, a svake će godine ponovno provjeravati i objavljivati utvrđeni maksimum.