Dobit iz osnovne djelatnosti INA grupa je u 2006. oko 30 posto manja nego li godinu prije i za 2006. iznosi 974 milijuna kuna, dok je neto dobit u iznosu 883 milijuna kuna otprilike na istoj razini kao i 2005.
Zarada po dionici iznosi 88 kuna, a toliko bi najviše mogla iznositi i dividenda, ali o isplati dividende, kazao je Dragičević, odlučuju vlasnici Ine.
U ovoj godini čelnici Ine planiraju dobit otprilike kao i u prošloj godini, Dragičević očekuje i dogovor s velikim kupcima plina "o razumnoj cijeni plina", odluku Vlade o tarifnom sustavu za plin kako bi se i pitanje cijene plina za tarifne kupce riješilo u iduće dvije, tri godine.
Član Uprave Ine Zalán Bács ponovio je da je zbog nepovoljnog učinka reguliranog tržišta, odnosno promjene Pravilnika o određivanju cijena naftnih derivata, te maksimiziranja cijena prošlo ljeto, INA izgubila više od 400 milijuna kuna prihoda.
Naftne tvrtke u regiji, kao MOL ili OMV, ostvaruju puno bolje rezultate, ali one su s rekonstrukcijom i modernizacijom rafinerija započele davno prije, kaže Bács koji razloge nižem Ininom profitu, uz regulirane cijene naftnih derivata, vidi i u reguliranim cijenama plina i još nemoderniziranim rafinerijama u Sisku i Rijeci.
"INA više nema vremena - ne bude li modernizacija rafinerija završena na vrijeme 'izlazimo s tržišta'", poručio je Dragičević koji je u svom istupu upozorio na "marginalne grupe ili pojedince koji si daju za pravo procjenjivati što je u interesu države ili kompanije", odnosno na primjedbe ekoloških udruga.
Spomenu je pritom da je nakon odluke i početka radova na Claus postrojenju u Rafineriji Sisak "organizirana hajka" protiv Ine, upitao da li je INA jedini zagađivač u Sisku, gradu koji je bio središte teške industrije, te upitao ne kriju li se iza ekologije često i privatni interesi.
No, prvi čovjek Ine ističe da će INA napraviti što je planirala, da su u Ini apsolutno sigurni u uspješan završetak modernizacije rafinerija.
U modernizaciju rafinerija Sisak i Rijeka ukupno se planira uložiti 1,1 milijardu dolara, prva bi faza trebala biti gotova 2009., a druga 2010., ponovio je član Uprave Ine i direktor segmenata Rafinerija i veleprodaja Josip Petrović.
Na upit da li je strateški partner Ine, mađarski MOL stavio veto na smanjenje udjela Ine od 22 posto u konzorciju Adria LNG, Dragičević je podsjetio da je INA prije godinu i pol, dvije rekla da bi se njen udio mogao smanjiti na 10 posto (a uz Inu u projekt bi ušli i HEP i Plinacro), ali i da udio Ine nije moguće smanjiti bez dogovora sa strateškim partnerom.
Koliki će biti udio Ine trebaju ispregovarati dva glavna vlasnika (država i MOL), kazao je Dragičević.
Uprava treba voditi računa o interesima dioničara, a mislim da je interes dioničara da u tom dobrom projektu Ina ima što veći udio, dodao je Bács.