Usprkos regresiji tuberkuloze i činjenici da je pobol manji od prosječnog u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije, gdje dolazi 40 oboljelih na 100.000 stanovnika, HZJZ podsjeća da je u zemljama s najboljom epidemiološkom situacijom broj oboljelih manji od 10 na 100.000 stanovnika.
Osim toga, zabrinjava dramatičan porast rezistentne tuberkuloze u nekim istočnoeuropskim zemljama (više od 14 posto) jer zarazne bolesti, pa tako i tuberkuloza, ne poznaju granice.
Posebnu zabrinutost izazvala je pojava u potpunosti neizlječive tuberkuloze XDR, koja može predstavljati veliku opasnost ako se ne drži pod nadzorom.
Uzročnici tuberkuloze postaju rezistentni na terapiju zbog neadekvatnog liječenja. U Hrvatskoj se rezistencija ove godine kreće oko dva posto, što pokazuje kako je liječenje u našoj zemlji na visokoj razini, ističe HZJZ.
Nadzor nad ishodom liječenja, čiji su nositelji epidemiološke službe u suradnji sa liječnicima koji liječe tuberkuloze, pokazuje da su bolesnici iz 2005. godine sa 75 posto uspješnosti završili liječenje tuberkuloze, što je ipak 10 posto manje od kriterija Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetan nadzor nad tuberkulozom.
HZJZ upozorava da je pritom 10 posto pacijenata iz nekog razloga prekinulo liječenje, a 10 posto ih je umrlo, što ukazuje da je tuberkuloza u nas i dalje javno-zdravstveni problem.
Treba naglasiti i nužnost mikrobiološke dijagnostike tuberkuloze, bez koje nema adekvatnog liječenja. Tuberkuloza nije mikrobiološki dokazana kod 30 posto oboljelih.
U tijeku je monitoring i evaluacija rada zdravstvenih djelatnika koji provode liječenje tuberkuloze, pa se HZJZ nada da će ulaganje u njihovu edukaciju pokazati poboljšanje ranog otkrivanja, kvalitetnog liječenja i praćenja oboljelih od tuberkuloze.