Za vodoopskrbu je predviđeno 48,6 milijuna kuna, a za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda 38,5 milijuna kuna.
Ministarstvo osigurava 67 posto sredstava, Hrvatske vode 22 posto, a jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća 11 posto.
Sredstva se dodjeljuju bespovratno, sukladno Državnom programu vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i Projektu izgradnje komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima (CEB IV) koji se provodi u razdoblju od 2004. do 2008.
Planirani su radovi na 12 sustava vodoopskrbe na 10 otoka i na dva regionalna vodovoda, izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbu malih zadarskih otoka, a izgradnjom dvije vodospreme na Pagu u Povljani i Kolanu te izgradnjom procrpnice Stinica za otok Pag riješit će se problemi opskrbe vodom u ljetnim mjesecima.
Planira se i rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda na Visu i Lastovu i završetak vodoopskrbnog sustava na Drveniku Malom i Žirju.
Sporazum također obuhvaća 16 sustava odvodnje na otocima i poluotoku Pelješcu.
U protekle tri godine za sustave odvodnje i vodoopskrbe na hrvatskim otocima uloženo je 303 milijuna kuna.
Bačić je rekao da je prošle godine država u otoke uložila 1,2 milijarde kuna, a Ministarstvo je u tri godine utrostručilo svoja sredstva za razvoj otoka.
Širac je najavio da se planira u dvije do tri godine riješiti problem vodoopskrbe na otocima.
Na sustave odvodnje priključeno je prosječno 40 posto stanovništva u Hrvatskoj, a želi se dostići preko 60 posto, u urbanim sredinama i 100 posto. Vodoopskrbljenost je 76 posto, a plan je postići preko 90 posto.
Za postizanje tih ciljeva predviđa se 11 milijardi kuna uložiti u vodoopskrbu, te 12 milijardi kuna u odvodnju otpadnih voda i izgradnju uređaja za pročišćavanje.
Riječ je o 15-godišnjem planu (2005.-2020.) iz vlastitih izvora, ali ako se odlučimo za model jačeg kreditnog zaduženja ili ako budemo uspješniji u korišenju sredstava iz predpristupnih fondova EU-a, možemo to postići i ranije, kaže Širac.