Nakon iscrpnog izlaganja ministrice Lovrin o provedbi strategije reformi u pravosuđu, zastupnici Vanjskopolitičkog odbora i Odbora za građanske slobode, pravdu i unutarnje poslove, najčešće su pitali o pravu državljana EU-a na stjecanje nekretnina u Hrvatskoj, o povratu nekretnina osobama koje su se vratile iz izbjeglištva i pitanju bivših nositelja stanarskog pravu te o manjinskim pitanjima.
"Nema političkih zapreka u Hrvatskoj za stjecanje vlasništva nad nekretninama za slovenske građane", odgovorila je ministrica Lovrin zastupnicima Europskog parlamenta iz Slovnije Lojzetu Peterleu i Jelku Kacinu.
Ministrica je objasnila da je u Hrvatska pitanje prava stranaca na stjecanje nekretnina uređeno zakonom koji predviđa reciprocitet i da nema diskriminacije prema državljanima zemalja članica EU-a. U slučaju Slovenije, koja je prošle godine donijela zakon o pravu državljana zemalja kandidata na stjecanje nekretnina, ministrica je rekla da taj zakon predstavlja novost jer je određeno da se reciprocitet određuje za svaki slučaj pojedinačno.
"Mi sada procjenjujemo na koji način utvrditi reciprocitet u pojedinim slučajevima i ponavljam nikakve političke zapreke nema za razmjenu nota o tome", rekla je ministrica. Rekla je da je upoznata s činjenicom da su dva zahtjeva hrvatskih državljana sa stalnim boravkom u Sloveniji pozitivno riješena.
Govoreći o pravima izbjeglica na povrat vlasništva, ministrica je rekla da je Hrvatska iz vlastitih proračunskih sredstava financirala obnovu kuća i da je taj problem gotovo u potpunosti riješen jer su ostala još samo tri slučaja. Kada je riječ o bivšim nositeljima stanarskog prava, ministrica je odgovorila da je vlada pokrenula program izgradnje stanova, koje će bivši nositelja stanarskih prava moći unajmiti.
Zastupnik iz Velike Britanije Charles Tannock, potaknut je istupom Jelka Kacina, koji je rekao da će govoriti hrvatskim jezikom i da želi da taj jeziku uskoro postane službenim u EU-u, pitao je može li se pitanje jezika država nastalih raspadom bivše Jugoslavije riješiti na način nekadašnjeg 'srpsko-hrvatskog' tako da se ulaskom tih država ne dobije isto toliko novih jezika što bi bilo opterećenje za europski proračun. Ministrica je odgovorila da je u Hrvatskoj službeni jezik hrvatski i da se nada da će on, kada Hrvatska postane članicom, postati jedan od službenih jezika EU-a, kao što je to slučaj i sa ostalim članicama.
(Hina) xsv ydj