Zakonom se u središte odgovornosti za sigurnost hrane, po principu "od polja do stola", stavlja subjekte koji posluju s hranom, predviđa se bolja koordiniranost inspekcija kako bi se izbjeglo preklapanje nadležnosti.
Hrvatska agencija za hranu ubuduće bi procjenjivala rizike i obavještavala javnost o rezultatima tih procjena, dok bi rizicima upravljalo resorno Ministarstvo poljoprivrede.
Ministarstvo bi bilo i tijelo nadležno za sigurnost hrane, budući da je Europska komisija, kao uvjet za otvaranje pregovora o poglavlju "sigurnost hrane i veterinarstvo", tražila od Hrvatske da imenuje takvo posebno tijelo.
Zakon uređuje i pitanja vezana uz uvoz i proizvodnju GMO proizvoda, stvara pravni okvir za zaštitu tradicijskih prehrambenih proizvoda na način da će se s važećim uredbama EU usklađivati zaštitna oznaka zemljopisnog podrijetla, izvornosti i oznake tradicionalnog ugleda hrane.
Željko Pavlic (MDS) smatra da je otvaranje hrvatskog tržišta GMO proizvodima došlo prerano i ishitreno, bez prethodnih stručnih analiza o eventualnoj štetnosti GMO-a za ljude i životinje.
"Želimo se promovirati kao zemlja koja svoju poljoprivredu temelji na ekološkoj proizvodnji, pa bi što se tiče uvoza GMO-a trebalo pričekati", ocijenio je.
Ivana Kolara (HSS) brine, pak, primjena novoga zakona, budući da, upozorio je, ni proizvođači hrane niti nadležne institucije za tu primjenu nisu pripremljene niti osposobljene.
"Bojim se da će zakon ostati mrtvo slovo na papiru", rekao je Kolar, predloživši da se za sve zainteresirane za pitanja vezana uz zakonske odredbe održi edukacija i radionice kako bi se pripremili za primjenu zakona.
Boris Antunović je, ispred Hrvatske agencije za hranu, upozorio na nesklad između propisa EU i predloženog zakona što se tiče izbora čelnih ljudi Agencije.
Kazao je, naime, da uredbe EU jasno propisuju kako ravnatelj Agencije mora u potpunosti biti neovisan od politike i industrije, dok predloženi zakon predviđa da ga imenuje Vlada na prijedlog ministra poljoprivrede, a što je, tvrdi, čisti politički izbor.