On dodaje da se tako zapravo potvrdile teze iz spomenutog priopćenja. U njemu se je naime među ostalim upozoravalo da neki hrvatski političari i mediji u zadnje vrijeme neistinito prikazuju odnose između dviju država, napadajući pri tom predstavnike slovenske države, te tako ne daju prilog poboljšanju odnosa dviju država.
"Reakcije kojih je u Hrvatskoj bilo mnogo neobičan su odgovor na dokument u kojemu je slovensko ministarstvo vanjskih poslova predložilo da hrvatski političari i mediji izbjegavaju neistine i poticanje netolerantnosti", piše u komentaru Jančič koji dodaje da je u spomenutom dokumentu "precizno navedeno o kojim se neistinama radi" i da se radilo o upozorenju da napadi na slovenske političare neće imati učinka.
U komentaru se ponavljaju neka stajališta iz "deset točaka", s naglaskom da nije istinita teza da su dvije države 15 godina neuspješno pregovarale o granici, pa je sada potrebna arbitraža, nego da je hrvatska strana najprije prihvatila sporazum Drnovšek-Račan, a onda ga se odrekla, te da je mijenjala stanje na granici u odnosu na ono koje je vrijedilo prilikom osamostaljenja dviju država.
"Odgovor na to, a reakcije smo u našem listu saželi u subotu, bio je da hrvatske vlasti na medije nemaju utjecaja i da ideje slovenskog ministarstva vanjskih poslova znače gotovo kraj slobode tiska u Hrvatskoj. Uz to, u hrvatskom je tisku iznijeta obilna porcija uvreda na račun slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela. A to predstavlja, kad sve zbrojimo, upravo ono na što slovensko ministarstvo vanjskih poslova upozorava", navodi u komentaru Peter Jančič, te nastavlja:
"Istina je da mediji i novinari iz različitih država služe svaki svojoj zajednici i da se rijetko dogodi da neki list ignorira nacionalne interese, te svojoj zajednici tako radi štetu. I u jednoj i u drugoj državi smo prije 15 godina doživjeli trenutak osamostaljenja, kad se je bilo potrebno odlučiti za koga si. Hrvatsko osamostaljivanje bilo je krvavije i traumatičnije. No, to je prošlost, a u odnosima između Slovenije i Hrvatske ne radi se ni o čemu što bi bilo slično toj nesretnoj povijesti. Ovdje se radi o traženju načina kako zajedno živjeti u Europskoj uniji. A možda bi više provjeravanja i tolerancije, što je u zapadnom svijetu sasvim spojivo s politikom i medijskom slobodom, moglo pomoći. Ali, nikoga se na to ne može prisiliti", završava svoj komentar glavni urednik "Dela" Peter Jančič.
Glavni urednik "Dela", od dolaska Jančiča na to mjesto prošle godine, uobičajeno ne piše komentare s područja vanjske politike, osim u izuzetnim prilikama, nego jednom tjedno, subotom, analizira odnose u slovenskoj politici, najčešće između njenih aktera.
Zadnji vanjskopolitički komentar prije ovoga Jančič je objavio u rujnu prošle godine u vezi s kriznim odnosima Slovenije i Hrvatske koje je tada izazvala gradnja protupoplavnog nasipa na rijeci Muri kod Svetog Martina na Muri i slovenske Hotize , za koju je Ljubljana tvrdila da nije bila usklađena sa Slovenijom.