Zakon stvara i pretpostavke za usvajanje novog sustava sigurnosti hrane, tzv. higijenskog paketa, istaknuo je ministar poljoprivrede Petar Čobanković na sjednici Vlade s koje je prije desetak dana prijedlog i upućen u hitnu saborsku proceduru.
Tzv. higijenski paket se u zemljama Europske unije (EU) počeo primjenjivati početkom 2006., a taj sustav u središte odgovornosti za sigurnost hrane i hrane za životinje postavlja prije svega subjekte u poslovanju s hranom odnosno hranom za životinje i posjednike životinja. Uvode se sustavi samokontrole, te se u skladu s procjenom rizika određuju i načini i frekvencije kontrole.
Novosti su vezane i uz sustav naplate za obavljene preglede i kontrole i to na način da se sveukupne naknade i pristojbe uplaćuju u državni proračun, čime bi se sustav naplate ujednačio, povećali bi se prihodi proračuna namijenjeni provedbi pregleda i kontrola. Time bi se izbjegao sukob interesa u kojem se nalaze ovlaštene veterinarske organizacije koje, u skladu s važećim propisima, naknade naplaćuju direktno od subjekata kojima obavljaju preglede i kontrole.
Predloženim se zakonom uvodi i jedinstveni registar domaćih životinja, te precizira da izdavanje nacionalnih svjedodžbi o zdravlju životinja obavljaju isključivo službeni veterinari.
Novim zakonom o veterinarstvu, kazao je glasnogovornik Ministarstva Mladen Pavić, stvaraju se temeljene pretpostavke za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s veterinarskim zakonodavstvom EU i veća se odgovornost stavlja na same proizvođače (mogućnost da posjednici stoke sami označavaju životinje na propisan način).
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore (HVK) Ivan Forgač mišljenja je kako je sve ono što je propisano u Europi ugrađeno u taj zakon.
Međutim, napominje kako svaka zemlja članica EU ima svoje specifičnosti i posebnosti te niti jedna od tih zemalja nema isti zakon o veterinarstvu.
HVK smatra da naređene mjere, koje određuje država, može provoditi onaj koga je ovlastila država, a ne onaj koga je izabrao farmer.
U Europi ne postoji mogućnost da farmer bira ovlaštenog, nadležnog ili službenog veterinara da radi naređene mjere, to su inspekcijski poslovi i to određuje država. To je jedan od propusta novog zakona i HVK će inzistirati da se to promjeni, pojasnio je Forgač te dodao da će tražiti i da se točno odredi tko je za što odgovoran na kojem području.
Za provedbu niza zakonskih odredbi bit će potrebno osigurati i novac.
Iz zakonskog obrazloženja vidljivo je da za izgradnju osam dugoročnih graničnih veterinarskih postaja treba planirati 14 milijuna eura, a najavljuje se da bi se 75 posto osiguralo iz programa predpristupne pomoći EU te ostatak iz proračuna.
Procjene su Ministarstva i da će za uspostavu Središnjeg veterinarskog informacijskog sustava trebati deset milijuna kuna.
Novim bi se zakonom uveli i službeni veterinari kao državni službenici koji bi obavljali dio poslova ovlaštenih veterinara, te dio poslova županijskih, gradskih veterinarskih inspektora, te državni veterinarski inspektori koji će obavljati posao sadašnjih državnih, županijskih, odnosno gradskih veterinarskih inspektora.
Ministarstvo procjenjuje da će za uspostavu službenih kontrola u veterinarskim uredima trebati 219 službenih veterinara i 57 državnih veterinarskih inspektora.
Sektor veterinarske inspekcije trenutno ima 164 radna mjesta, od čega je popunjeno njih 92, pa će trebati osigurati i sredstava za zapošljavanje još 184 službena veterinara, a oni će se, kako se najavljuje, zapošljavati u iduće tri godine.