POSLOVNI PREGLED BROJ 515

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

HFP: dvije ponude za TLM

Litvanski UBIG je za 1,47 milijuna dionica, koje čine 80,2 posto vrijednosti temeljnog kapitala TLM-a, početno ponuđenih za jednu kunu, ponudio 32,46 milijuna kuna, zadržavanje svih 1.400 radnika uz zapošljavanje 140 novih u trogodišnjem roku, poštivanje Kolektivnog ugovora te 103 milijuna eura ulaganja u naredne tri godine.

UBIG je ponudio i preuzimanje 550 milijuna kuna obveza TLM-a. Ukupne obveze TLM-a krajem rujna prošle godine iznosile su 1,15 milijardi kuna i bile su gotovo jednake aktivi.

UBIG je međunarodna poslovna grupacija sa sjedištem u Litvi te poslovnim aktivnostima u Velikoj Britaniji, Italiji, Rusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Bjelorusiji, Kini i Bosni i Hercegovini. Grupacija ima iskustva u proizvodnji aluminija, kao većinski vlasnik Tvornice glinice Birač iz Zvornika, te aktivnosti u bankarstvu, financijama, osiguranju i poslovanju nekretninama.

Konzorcij za preuzimanje TLM-a, u kojem su zagrebački Dalekovod, Konstruktor inženjering iz Splita, Zagreb Montaža, Aluflex Pack iz Zadra i Feal iz Širokog Brijega, za državni udjel u TLM-u ponudio je jednu kunu, zadržavanje svih radnika i zapošljavanje novih, te ulaganja od 107 milijuna eura u tri godine.

Za podmirivanje obveza prema državnim vjerovnicima taj je konzorcij ponudio popust od 99 posto, osim za potraživanja HBOR-a kojem je spreman podmiriti dug TLM-a do iznosa od 10 milijuna eura, dok je sve kratkoročne obveze spreman podmiriti iz redovnog poslovanja.

Ponuda Konzorcija uvjetovana je i zahtjevom za sklapanje petogodišnjeg ugovora o opskrbi sirovinom s mostarskim Aluminijem.

HFP: novi natječaji za Hotele Živogošće, ZRC Lipik, Bizovačke toplice...

Kako za 55,19 posto dionica Hotela Živogošće na prošlom natječaju nije bilo zainteresiranih, na današnjoj je sjednici odlučeno da HFP što prije pripremi novi.

Natječaj za privatizaciju vukovarskog Vupika bit će raspisan po početnoj cijeni od 20 posto od nominalne vrijednosti ponuđenih dionica, pri čemu je u odnosu na prošli natječaj udio dionica za prodaju povećan s 59,73 na 62,02 posto.

Dio dionica Vupika, odnosno 25 posto, ostat će pak rezerviran za eventualno buduće organizirano radničko dioničarstvo, rekao je predsjednik UO HFP-a i potpredsjednik Vlade Damir Polančec te dodao da je provođenje ovog natječaja jedan od preduvjeta za dobivanje PAL II zajma Svjetske banke, zbog čega je pozvao na žurnost u njegovu raspisivanju.

Po početnoj cijeni nižoj za 80 posto od nominalne vrijednosti bit će ponuđeno i 99,41 posto dionica Bizovačkih toplica, dok će se većinski udjeli u trima tvrtkama nuditi po jednoj kuni - ZRC-a Lipik, imotskog Trimota te Dalmacijavina.

Udio od 90,14 posto ZRC-a Lipik ponudit će se pod posebnim uvjetima, odnosno HFP predlaže da Ministarstvo financija na sebe preuzme preostalu otplatu jednog kredita za obnovu te tvrtke, o čemu će stav, prema Polančecovim riječima, zauzeti i uži kabinet Vlade.

Dodao je i kako su sredstva iz tog kredita korištena neadekvatno, pa je o tome obaviješteno i Državno odvjetništvo, koje će provesti istragu.

Ponude za tu tvrtku trebale bi, među ostalim, sadržavati prijedlog popusta za podmirenje preostalih obveza ZRC-a Lipik, koje iznose oko 55 milijuna kuna. Isti je uvjet prihvaćen i za natječaj za prodaju 97,78 posto dionica Trimota.

Raspisivanje natječaja za Dalmacijavino odgođeno je pak za desetak dana, do kada bi trebalo biti poznato da li će Državno odvjetništvo s tom tvrtkom sklopiti nagodbu oko neplaćanja koncesije za korištenje pomorskog dobra na kojem Dalmacijavino ima neke nekretnine.

U prodaju idu i dvije tvrtke nastale restrukturiranjem Zdenke iz Velikih zdenaca - po prvi put Prerada žitarica d.o.o. iz Grubišnog polja, po nominalnoj cijeni od 23 milijuna kuna, te po drugi put Zdenačka farma uz popust od 74 posto, odnosno za 2,5 milijuna kuna.

Ujedno, odlučeno je i da se raspiše tzv. nulti natječaj za Regionalnu veletržnicu Benkovac, no Polančec na tom natječaju zbog stanja u tvrtki ne očekuje ponude.

UO HFP-a odlučio je i da se dionice županjske Sladorane (5 posto), splitskog Lavčevića (3,61 posto) te zagrebačkog Diokija (1 posto) iz državnog portfelja bez nadoknade dodjele stradalnicima Domovinskog rata.

Također, odlučeno je i da se bivšim zaposlenicima Plive, Dalekovoda, Čazmatransa i Transadrije, koji su tijekom rata bili mobilizirani, omogući pravo na kupnju dionica tih tvrtki po uvjetima pod kojima su tvrtke privatizirane.

Ujedno, utvrđen je i popis novih dionica za javne dražbe za pokriće kapitalnih izdataka ministarstava mora, turizma, prometa i razvitka, te pravosuđa, na koji su uvrštene dionice Apartmana Medena, ludbreškog Razvitka, ZEP-a, AgroIloka, Eletroprometa, Sladorane te Ljudevita Posavskog.

UO HFP-a odbio ponude za privatizaciju VCS-a, Hotela Podgora i Imote

Prema pojašnjenjima predsjednika Upravnog odbora HFP-a i potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, dvije ponude za kupnju 100 posto sisačke Valjaonice cijevi po cijeni od jedne kune odbijene su zbog neslaganja s obveznim uvjetima natječaja.

Naime, švicarske kompanije Commercial Metals International (CMI) odbijena je jer potpisivanje kupoprodajnog ugovora uvjetovano dodatnim due dilligenceom, kao i zbog toga što predloženi poslovni plan nije u skladu s uvjetima restrukturiranja iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Ponuda zagrebačkog C.I.O.S.-a je pak odbijena jer je i u poslovnom planu te tvrtke bilo grešaka, koje su naknadno ispravljene, no "ne bi ih bilo fer prihvatiti, već šansu na novom natječaju treba dati i ostalim zainteresiranima", rekao je Polančec.

Također je istaknuo kako je Upravi VCS-a naložio da se što prije izmijeni sporni ugovora o ekskluzivnom pravu distribucije cijevi s talijanskim Pipexom, tvrtkom kćeri slovačke željezare Podbrezova, odnosno da se iz njega izbaci klauzula o velikom obeštećenju u slučaju privatizacije VCS-a.

Ponuda slovenskog Relaxa za kupnju 51,17 posto dionica Hotela Podgora odbijena je pak zato što je analizom ponude utvrđeno da se većina od ponuđenih 152,1 milijuna kuna ulaganja odnosi na podmirenje obveza te tvrtke, što je bio poseban uvjet natječaja, dok su eventualna kapitalna ulaganja uvjetovana dobivanjem svih potrebnih dozvola (lokacijskih, građevinskih i sl.).

Bonitetnom analizom Relaxa je pak ustanovljeno da je Relax visoko rizična tvrtka s negativnim kapitalom, te ju kao takvu "ne bi željeli vidjeti kao potencijalnog strateškog partnera Hotelima Podgora", rekao je Polančec.

Razlog odbijanja ponude splitskih Lučkih robnih terminala za 98,73 posto dionica Imote, prema njegovim riječima, su nejasnoće koje se odnose na predloženi, ali ne i obrazloženi prijedlog reprograma nenaplaćenih obveza Imote te na zahtjev da se Imotu "oslobodi" štetnih ugovora. Kako u ponudi nije navedeno o kojim se ugovorima radi, a HFP nema saznanja da takvih ugovora ima, i za Imotu će se raspisati novi natječaj, zaključio je Polančec.

Sastanak o restrukturiranju brodogradilišta

O tim su aktualnim temama razgovarali predstavnici ministarstava gospodarstva i financija, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, direktori pet državnih brodogradilišta i predstavnici udruženja Hrvatska brodogradnja Jadranbrod.

Riječ je o jednom u nizu radnih sastanaka na kojem se ne donose odluke. Raspravljamo o tome u kojoj je fazi provedba vladine odluke, o davanju garancija za kredite za likvidnost brodogradilištima, te kako tretirati realizaciju trenutačnih ugovora o izradi brodova, kazao je Vranković.

Konkretno, objasnio je, razgovara se o garancijama za avanse, koje uplaćuju kupci brodova, a te garancije daje Vlada. Davanje tih garancija moguće je dok Europska komisija ne razmotri nacionalni program restrukturiranja brodogradnje i dok on ne stupi na snagu.

Visina garancija, rekao je, iznosi od 20 do 30 posto cijene broda, a njihov konačan iznos ovisi o broju ugovora odnosno isporučenih brodova.

Vlada je početkom veljače uputila Europskoj komisiji prijedlog nacionalnog programa restrukturiranja hrvatske brodogradnje i prijedlog individualnih planova za svako od brodogradilišta.

Cilj je da svako brodogradilište, nakon prijelaznog razdoblja, može poslovati profitabilno s istim oblicima i razinama potpore kao u EU.

Za mjere zapošljavanja vlada osigurala 524 milijuna kuna

Osim sufinanciranja zapošljavanja, planom je razrađen i niz mjera za razvoj poduzetništva, primjerice kroz subvencioniranje kamata, mjere obrazovanja dugotrajno nezaposlenih osoba, a poseban je naglasak na mjerama usmjerenim osobama koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, kao što su invalidi, hrvatski branitelji, samohrani roditelji, itd.

Vlada se danas suglasila s prijedlogom Ugovora o osnivanju veletržnice ribe u Rijeci, a u tvrtci koja će se temeljem tog ugovora osnovati Vlada će preko Ministarstva poljoprivrede imati udjel od 25 posto.

Veletržnica ribe u Rijeci bit će druga takva veletržnica u Hrvatskoj, a ministar Petar Čobanković procjenjuje kako bi se do ljeta mogla otvoriti veletržnica u Poreču.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

Nastavak rasta građevinskih radova

Stopa rasta fizičkog obujma građevinskih radova u prosincu je na godišnjoj razini iznosila 3,6 posto.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, građevinski radovi tijekom prošle godine veći su za 9,3 posto u usporedbi s radovima u 2005. godini.

Usporedbe radi, građevinski radovi u 2005. godini bili su manji za 0,8 posto u usporedbi s radovima u prethodnoj, 2004. godini.

U prosincu 2006. prema vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 46,1 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 53,9 posto.

Prema vrsti gradnje, na novim je građevinama odrađeno 58,9 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 41,1 posto.

Pad broja građevnih dozvola i vrijednosti radova

Vrijednost građevinskih radova po dozvolama izdanim u siječnju ove godine iznosi 1,23 milijarde kuna, što je za 36 posto manje od 1,93 milijarde kuna, koliko je iznosila ta vrijednost u prošlogodišnjem siječnju.

U strukturi izdanih dozvola u prvom ovogodišnjem mjesecu na zgrade se odnosi 811 dozvola ili 92 posto te 84 posto ukupne vrijednosti radova, odnosno 1,03 milijarde kuna.

Pritom je najviše stambenih zgrada - 511, dok je nestambenih 138, među kojima najviše - 28, zgrada za promet i komunikacije.

Za ostale građevine u siječnju su izdane 74 građevinske dozvole.

Građevinskim dozvolama izdanim u siječnju 2007. predviđena je gradnja 1.434 stana ukupne korisne površine 124.316 kvadratnih metara.

Hrvatska - indeks otvorenosti proračuna 42 posto

No, u Ministarstvu financija smatraju da je proteklih godina postignut veliki napredak i da bi Hrvatska puno bolje stajala da se istraživanje radi danas.

"Da se danas radi upitnik Hrvatska bi bila bar za jednu stepenicu gore, već su u proteklom razdoblju napravljeni pomaci u mnogim područjima, a ima prostora i za daljnja poboljšanja. Otvorenost i transparentnost proračuna naša su orijentacija i naš cilj", poručio je pomoćnik ministra financija Zdravko Marić.

I Ivica Urban iz Instituta za javne financije slaže se da bi već neke prihvaćene preporuke, primjerice o objavi podataka o rashodima i prihodima u najmanje dvije protekle i dvije iduće godine, donekle poboljšale rezultate Hrvatske.

Indeks otvorenosti proračuna izrađen je na osnovu opsežnog upitnika od 122 pitanja kojeg je u okviru Međunarodnog proračunskog projekta i u suradnji s civilnim i akademskim partnerima izradila nestranačka i neprofitna organizacija Center on Budget and Policy Priorites iz Washingtona.

Upitnik, koji se odnosi na fiskalnu 2004. godinu, za Hrvatsku su ispunili istraživači Instituta za javne financije i Hrvatska je ostvarila indeks od 42 posto što je svrstava na 33. mjesto od 59 zemalja.

Najveću pak otvorenost proračuna ima Francuska (89 posto), slijede Velika Britanija (88 posto), Novi Zeland (86 posto).

Visoko je sa 81 posto rangirana i Slovenija, a bolje od Hrvatske su i Rumunjska (66 posto), Češka (64 posto), Bugarska (47 posto), slabije primjerice Turska (41 posto), Albanija (24 posto).

Na dnu ljestvice (s ocjenom ispod 10 posto) su Čad, Angola i Vijetnam, a u indeks nisu uključene npr. Mađarska, Njemačka, Austrija i druge zemlje.

Istraživanjem je obuhvaćeno sedam različitih proračunskih dokumenata, a prema parcijalnim indeksima Hrvatska dobro stoji kada se radi o revizijskom izvješću (92 posto), izvješćima tijekom godine (89 posto), okružnici (78 posto).

No, dostupnost prijedloga proračuna ima indeks od samo 32 posto, izvršenje proračuna 33 posto, a nulu je dobila za polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna koje, kaže Urban, postoji, ali po sadržaju ne zadovoljava kriterije za to.

Urban je iznio i niz preporuka za veću transparentnost hrvatskog proračuna, primjerice prikazivanje rashoda i po funkcionalnoj klasifikaciji, potrebu opširnijih podataka o javnom dugu (po instrumentima, dospijeću i sl.), objašnjenja što će biti s proračunskim veličinama ako se promjene makroekonomski uvjeti, itd.

HGK: procjene rasta BDP-a između 4,6 i 4,9 posto

Po ocjenama analitičara Hrvatske gospodarske komore iznesenim u najnovijim "Gospodarskim kretanjima", bez obzira na konačnu stopu u tom rasponu takvo ostvarenje rasta BDP-a neće značajno utjecati na razinu razvoja niti na promjenu ekonomskog položaja RH u međunarodnom okruženju.

No, istodobno ističu kako je važno da će taj rast biti nešto brži u odnosu na rast prethodne godine, od 4,3 posto, odnosno da će biti nešto veći u odnosu na prvobitna očekivanja.

Kada je pak riječ o djelatnostima koje će najviše pridonijeti rastu BDP-a, na osnovi podataka za prva tri prošlogodišnja tromjesečja analitičari HGK očekuju da će značajan utjecaj na godišnju stopu rasta imati građevinarstvo, promet i veze, te financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama.

Također spominju vezu rasta BDP-a i vanjskog duga navodeći da se rast BDP-a posljednjih godina u znatnoj mjeri temeljio na zaduživanju. Tako je i u prošloj godini na jedan euro porasta BDP-a vanjski dug povećan za približno 1,2 eura, navode analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.

Rastom BDP-a većim nego prethodne godine i prvotno očekivanim Hrvatska slijedi tendencije rasta europskog gospodarstva u kojem je 2006. godine također zabilježen brži rast u odnosu na prethodnu godinu, a ujedno je i veći od predviđenog.

Godišnja inflacija u veljači svega 1,2 posto

To je najniža stopa inflacije na godišnjoj razini još od sredine 2002. godine.

U veljači je tako zabilježeno daljnje smanjenje godišnje stope inflacije, budući su u siječnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine potrošačke cijene bile više za 1,8 posto, a u prosincu za 2 posto.

U godišnjem su prosjeku pak potrošačke cijene u veljači bile veće za 2,8 posto.

Broj zaposlenih u industriji smanjen na godišnjoj i mjesečnoj razini

U odnosu pak na prosječan mjesečni broj zaposlenih u industriji u Hrvatskoj u 2006. broj zaposlenih u siječnju ove godine bio je manji je za 0,4 posto.

Istodobno je proizvodnost rada u hrvatskoj industriji u siječnju veća za 9,4 posto u usporedbi sa istim mjesecom 2006. godine.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

SDA: tržišna vrijednost vrijednosnih papira 361,4 milijardi kuna

U odnosu na početak ove godine, pak, tržišna vrijednost hrvatskih vrijednosnih papira u veljači ove godine bila je veća za gotovo 18 posto.

Prema podacima SDA, krajem prošlog mjeseca tržišna vrijednost ukupno 928 dionica bila je 308,6 milijardi kuna, dok je tržišna vrijednost 58 obveznica iznosila 38,8 milijardi kuna, a 64 zapisa gotovo 14 milijarde kuna. Tržišna vrijednost ostalih vrijednosne papire iznosila je pak 70 milijuna kuna.

U vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba na kraju veljače bilo je 49,05 posto hrvatskih vrijednosnih papira, od čega 39,48 posto u vlasništvu pravnih, a tek 9,57 posto u vlasništvu fizičkih osoba.

Tako je ukupna tržišna vrijednost papira u domaćem vlasništvu na kraju prošlog mjeseca iznosila više od 177,2 milijarde kuna.

Tome treba pridodati i dio od 65,5 milijardi kuna vrijednih vrijednosnih papira upisanih pod skrbničke račune, kao i dio od 669,6 milijuna kuna vrijednosnih papira upisanih na račun portfelja.

Fina i HPB uspostavile zajednički sabirni centar za devize

Tim potezom, kako su istaknuli predsjednici uprave Fine i HPB-a Zoran Maksić i Josip Protega, ulaze na međubankarsko tržište gotovog novca u devizama.

Uslugom sabirnog centra za devize ponudit će se ostalim domaćim bankama otkup i prodaja gotovog efektivnog stranog novca u skladu s njihovim dnevnim potrebama.

Usluga obuhvaća preuzimanje i izdavanje novčanih pošiljki od naručitelja na bilo kojoj lokaciji u zemlji te prijevoz, obradu i trezoriranje devizne efektive uz provjeru autentičnosti i kvalitete novčanica i kovanica u opticaju.

Uspostavom sustava za obradu i trezoriranje devizne efektive, FINA i HPB će ujedno uspostaviti i sustav provjere autentičnosti deviza na hrvatskom tržištu, što je u skladu sa zahtjevima Europske unije po pitanju sigurnosti opticaja gotovog novca, odnosno borbe protiv krivotvorenja devizne efektive.

Sljedeći tjedan počinje trgovanje na jedinstvenoj Zagrebačkoj burzi

Po završetku cjelokupnog procesa pripajanja, predviđenog za petak, 16. ožujka ove godine, u Hrvatskoj će postojati samo jedna burza koja će poslovati pod tvrtkom Zagrebačka burza d.d., izvijestila je ta burza i na svojim Internet stranicama.

Proces pripajanja Varaždinske burze Zagrebačkoj formalno je započeo 21. prosinca prošle godine potpisivanjem Ugovora o pripajanju, a taj su Ugovor krajem siječnja potvrdile i skupštine obiju burzi.

Očekuje se da će se spajanje burzi pozitivno odraziti na poslovanje stranih i domaćih investitora koji će poslovati na objedinjenom tržištu kapitala u Hrvatskoj.

Zagrebačka je burza i u procesu uvođenja novog trgovinskog sustava, švedskog OMX-a, a početak rada tog sustava očekuje se sredinom ove godine. Do tada u funkciji će biti sadašnji sustavi Zagrebačke i Varaždinske burze (MOST i BTS), no 'prema van', pokazivat će se jedinstveni izvještaji, kaže Željko Kardum.

Zagrebačka burza je krajem prošlog tjedna izvijestila i o promjeni metodologije i reviziji dioničkog indeksa Crobex, a koje će se također početi primjenjivati od početka idućeg tjedna.

Tako će od početka idućeg tjedna u izračun Crobex indeksa ući 30 dionica i to 17 iz dosadašnjeg sastava Crobexa, 7 dionica koje su bile uključene u sastav indeksa Varaždinske burze VIN, 5 novih dionica prema redovnim kriterijima i jedna dionica po kriterijima za ubrzani ulazak - Inina.

ZABA: dividenda vlasnicima povlaštenih dionica i nagrade radnicima

Skupština bi trebala donijeti i odluku o isplati dividende, a dividenda bi se isplatila imateljima povlaštenih dionica bez prava glasa, izdanih II emisijom serije C, u iznosu od 26 kuna po dionici.

Ukupno bi tako za dividende trebalo biti isplaćeno 294,45 tisuća kuna.

Glavna skupština, kako se najavljuje, trebala bi donijeti i odluka o sudjelovanju radnika u dobiti Zagrebačke banke za 2006. godinu u iznosu od 36,15 milijuna kuna.

Isplata bi se pak obavila dodjelom vlastitih redovnih dionica Banke po cijeni jednakoj prosječnom trošku njihovog stjecanja, ali ne nižoj od 7.400 kuna po dionici.

Te bi se dionice rasporedile "između 83 radnika Banke kao nagrada kojom se materijalno nadomješta njihovo pravo na novčanu nagradu, koju su u skladu s internim pravilima nagrađivanja stekli za 2004., 2005., i 2006. godinu, a koje se realizira u 2007. godini."

Glavna skupština odlučivat će i o utvrđivanju i isplati nagrade članovima Nadzornog odbora Zagrebačke banke i za rad u prošloj godini njima će biti isplaćena godišnja nagrada u ukupnom neto iznosu od 355,24 tisuće kuna.

Sudjelovanje pojedinog člana NO u iznosu ukupno određene nagrade bit će određeno srazmjerno vremenu provedenom na funkciji i odredit će se tako da zamjenik predsjednika NO-a dobiva 12,5 posto veću nagradu od člana NO-a, a predsjednik NO-a 25 posto veću nagradu od člana NO-a.

Na Skupštini, zakazanoj za 17. travnja, očekuje se i odluka o novom broju članova Nadzornog odbora koji bi ubuduće imao 11 članova (do sada 9), kao i o promjenama u sastavu Nadzornog odbora.

Za svaku sjednicu kojoj bi prisustvovali članovi Nadzornog odbora dobili bi jednokratnu nagradu od tisuću kuna, a imali bi pravo i na naknadu troškova za prisustvovanje sjednicama.

Banka Sonic i HAMAG potpisali sporazum o suradnji

Prema odredbama Sporazuma, visina garancije kretat će se, ovisno o programu, do najviše 80 posto glavnice kredita.

Predsjednik Uprave HAMAG-a Tomislav Kovačević kazao je kako će se potpisivanjem ovog sporazuma omogućiti još dinamičniji razvoj poduzetništva. Podsjetio je kako je HAMAG lani odobrio garancija u iznosu višem od 145 milijuna kuna, čime je omogućeno više od 374 milijuna kuna investicija u hrvatsko gospodarstvo.

Pomoćnik ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić izrazio je nadu da će se potpisivanjem ovog sporazuma ostvariti bolji uvjeti za dobivanje povoljnih kredita malim i srednjim poduzetnicima. Kazao je i kako je ministarstvo u protekle dvije godine kroz svoje projekte u malo i srednje poduzetništvo plasiralo oko 4 milijarde kuna.

Predsjednik Uprave Banke Sonic, članice grupe Banco Popolare di Verona e Novara, Goran Gazivoda istaknuo je kako je ovaj sporazum vrlo značajan i čini jednu od brojnih inicijativa koje banka pruža poduzetnicima.

Banka Sonic putem svoje mreže poslovnica već ostvaruje uspješnu suradnju s ministarstvima i HBOR-om, a cilj suradnje s HAMAG-om je jednostavnije kreditiranje kvalitetnih poduzetničkih projekata, istaknuo je.

Savjet HNB-a: aktiva bankovnog sustava 311 milijardi kuna

Savjet HNB-a razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja, stanje u bankovnom sustavu u četvrtom lanjskom tromjesečju i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u 2006. godini, priopćeno je iz središnje banke.

U zadnjem tromjesečju prošle godine u hrvatskom su bankovnom sustavu djelovale 33 banke i pet stambenih štedionica. Od toga je u domaćem privatnom vlasništvu 16 banaka, a u državnom dvije banke i jedna štedionica. U stranom je vlasništvu 15 banaka i 4 stambene štedionice, no njima je pripadalo 91 posto ukupne aktive bankovnog sustava.

Prema nerevidiranim privremenim podacima, u promatranom tromjesečju plasmani banaka povećani su za 25,3 milijarde kuna, njihova zaduženost kod većinskog stranog vlasnika za 11,7 milijardi kuna, a dionički kapital za 2,3 milijarde kuna.

Na kraju prošle godine ukupna aktiva bankovnog sustava iznosila je 311,1 milijardu kuna, što je za 16,78 posto više nego krajem prethodne godine, od čega je 304,8 milijardi otpadalo na banke, a 6,4 milijarde na stambene štedionice.

Stopa adekvatnosti kapitala iznosila je 13,23 posto. Iz dostavljenih nerevidiranih podataka banaka proizlazi da je prošlogodišnja profitabilnost mjerena stopom prinosa na aktivu iznosila 1,50 posto, a stopom prinosa na kapital 12,61 posto.

Iskazana dobit prije oporezivanja na kraju 2006. godine iznosila je kod banaka 4,2 milijarde kuna, dok su stambene štedionice iskazale 60 milijuna kuna gubitka.

Međunarodne pričuve kojima upravlja središnja banka dosegle su na kraju prošle godine 8,7 milijardi eura, što je za 1,3 milijarde više nego na kraju 2005.

Prirast pričuva ostvaren je najvećim dijelom putem intervencija na deviznom tržištu, na kojemu je HNB tijekom prošle godine u 12 navrata otkupljivao devize da bi oslabio aprecijacijske pritiske i spriječio prekomjerno jačanje kune, a samo jednom središnja banka je prodavala devize, priopćeno je iz HNB-a.

FIMA Proprius - novi investicijski fond za ulaganje u nekretnine

Upis dionica po prvi će se put provesti izravno putem sustava Središnje depozitarne agencije, što će, kaže predsjednica Uprave SDA Vesna Živković, svim članicama SDA omogućiti da za sebe ili svoje klijente upišu određeni iznos dionica.

Interes je velik i očekujemo da će se prikupiti više od sto milijuna kuna, kazao je predsjednik Uprave FIMA Grupe Milan Horvat koji veliki odziv ulagača očekuje u skupini retaila, odnosno građana koji će, kaže, biti spremni uložiti iznose u rasponu od tisuću do nekoliko stotina tisuća kuna.

Nominalna vrijednost dionica FIMA Propriusa je 100 kuna, a, nakon upisa u Trgovački sud, dionice tog fonda bit će uvrštene u kotaciju Zagrebačke burze.

Fond menadžerica FIMA Propriusa Dora Matošić najavila je da će se 60 do 80 posto realizirane dobiti fonda isplaćivati kroz dividendu, te da će 90 posto svoje imovine FIMA Proprius investirati u Hrvatsku, dok, prema važećim zakonskim odredbama, najviše 10 posto imovine smije uložiti u inozemstvo.

Matošić procjenjuje da će prinos fonda biti veći od 10 posto godišnje, te najavljuje ulaganja u stanove, industrijske, poslovne i turističke objekte.

FIMA Proprius već ima sedam inicijalnih projekta na području Hrvatske, ukupne vrijednosti 55 milijuna eura, kazala je Matošić.

Riječ je o projektima stambene zgrade u Varaždinu, poslovnoj zoni Jalkovec, poslovnom hotelu u Zagrebu (na Ljubljanskoj aveniji), dva turistička objekta na Hvaru (Stari Grad i Humac), jednom turističkom objektu u Lici (dolina Gacke), te dijelu poslovnog objekta Chromosa u Zagrebu.

4. TVRTKE

Dobit Combisa 16,3 milijuna kuna

Iz Combisa pritom navode kako su iznimno zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima, s obzirom da su prošlogodišnji poslovni plan premašili za 30 posto.

Prošlu je godinu obilježio i početak širenja Combisa na regiju. Prvi ured otvoren je u Sarajevu, novoj Combisovoj središnjici za tržište BiH.

Uz pozicioniranje u regiji, poslovni plan Combisa za ovu godinu predviđa daljnji rast prihoda od 20-tak posto, porast broja ponuđenih usluga i proizvoda, kao i daljnje razvijanje vlastitih rješenja, te optimizaciju kontakata s korisnicima kroz centralizirani 'Service desk'.

Prelog: otvorena nova proizvodna linija u poduzeću Heplast

Riječ je o pogonu za proizvodnju cijevi promjera do 1 metra koje se koristi za odvodnju otpadnih i oborinskih voda. Nova linija je zajednički projekt Heplasta i zagrebačke veleprodajne tvrtke Vodoskok koji su zajednički investirali 50 milijuna kuna.

Heplast je pri tom investirao 70 posto, a Vodoskod 30 posto. Izvor sredstava za investiciju je bankarski kredit.

Nova linija ima kapacitet 6.000 tona cijevi godišnje ili 730 km cijevi promjera 40 milimetara.

Robna marka tih cijevi bit će 'gigapipe', rekao je direktor Heplasta Vladimir Matjačić koji očekuje da će nova linija povećati prihode i zaposlenost u Heplastu te da će ta tvrtka postati regionalni lider u proizvodnji širokih kanalizacijskih cijevi.

Liniju je otvorio međimurski župan Josip Posavec. Na otvaranju nije bio, kako je ranije najavljeno, premijer Ivo Sanader, prema današnjoj obavijesti iz vladinog Ureda za odnose s javnošću, "zbog toga jer vlasnik (linije) nije pribavio sve potrebne dozvole".

Direktor Heplasta Vladimir Matjačić, na upit o čemu se radi, rekao je da je objekt u kojem se linija nalazi izgrađen 1985. godine te da iz tog doba ima građevinsku i uporabnu dozvolu, te smatra kako su svi dokumenti za proizvodnu halu ispravni.

Neto dobit T-HT Grupe u 2006. veća od 2 milijarde kuna

Kako se navodi u priopćenju, 2006. godinu na hrvatskom telekom tržištu označili su dodatno rigorozniji regulatorni okviri, bitno pojačana konkurencija, uvođenje novih tehnološki naprednijih proizvoda te opći pad razine cijena.

"Navedeni izazovi pred kojima se našao T-Com riješeni su više nego uspješno. Tako unatoč rigoroznijem regulatornom okruženju i snažnijoj aktivnosti konkurencije u svim segmentima nepokretne telefonije T-Com i dalje zadržava vodeću poziciju na tržištu s više od 1.645.000 priključaka fiksne telefonije", stoji u priopćenju.

U tim su uvjetima ukupni prihodi Grupe iznosili 8,84 milijarde kuna, a pad prihoda nepokretne telefonije kompenziran je rastom prihoda segmenata pokretne telefonije te internetskih usluga.

Operativna dobit Grupe dosegla je 2,37 milijardi kuna ili 5,6 posto više nego u 2005. što u T-HT-u pojašnjavaju najvećim dijelom kao rezultat značajnog smanjenja troškova koji se tiču restrukturiranja Grupe u 2006.

Kao ključni element daljnje strategije Grupe ističu razvoj i lansiranje proizvoda baziranih na novim tehnologijama, kao što su MAXtv i MAXadsl.

Pritom navode kako je broj priključaka MAXadsla lani više je nego udvostručen, na više od 215 tisuća.

Dodaje se kako je članica grupe, tvrtka za pružanje usluga mobilne telefonije T-Mobile 2006. završio s više od 2,15 milijuna korisnika i tržišnim udjelom od 49 posto.

Dukat u 2006. ostvario 106,6 milijuna kuna neto dobiti

Prema podacima tvrtke koje prenosi Zagrebačka burza, lani su ostvareni poslovni prihodi u iznosu od 2,2 milijarde kuna, te su unatoč prodaji biznisa keksa i slanica krajem 2005. godine, veći za 0,4 posto u usporedbi s 2005.

Prihodi od prodaje iznose 2,17 milijardi milijuna kuna i veći su za 1,3 posto nego u 2005. Rast prihoda od prodaje u segmentu poslovanja mlijeka i mliječnih proizvoda lani je porastao za 7,5 posto u odnosu na 2005.

Prihodi od prodaje na međunarodnim tržištima u 2006. godini povećani su za 10,5 posto, na 473,3 milijuna kuna te čine 21,7 posto ukupnih prihoda od prodaje. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu pak iznosili su 1,7 milijardi milijuna kuna i manji su za 0,9 posto prema 2005.

U Dukatu navode kako je plan poslovanja na operativnoj i strateškoj razini u potpunosti realiziran. Poslovanje kompanije tijekom prošle godine označili su rast poslovnih prihoda i tržišnih udjela, posebice u dijelu poslovanja na međunarodnim tržištima, te konsolidacija ukupnog poslovanja u cilju jačanja mliječnog biznisa, uz ostvarenje poslovnog plana za 2006.

Tako je u 2006. nastavljen rad na projektu unapređenja sirovinske osnove, s ciljem prilagodbe standardima Europske unije, implementirani su mnogobrojni novi marketinški koncepti u svim segmentima poslovanja, uz jačanje tržišnih udjela, te su finalizirane pripreme za prelazak kompanije na funkcionalnu organizaciju.

U skladu sa strategijom pozicioniranja kompanije kao vodeće mliječne industrije u regiji, tijekom 2006. godine radilo se na projektu izdvajanja te prodaje Eurobeva, proizvođača poznatog i bogatog asortimana pića i bezalkoholnih napitaka.

HEP: nove redizajnirane Internet stranice

Izgradnja novih standarda odnosa s potrošačima jedan je od prioriteta HEP-a u ovoj godini, kazao je Mravak na predstavljanju kojim je HEP obilježio i sutrašnji Svjetski dan zaštite potrošača, te Godinu edukacije potrošača u Hrvatskoj.

Mravak ističe kako je želja HEP-a da ga potrošači, a od sredine iduće godine svi će potrošači moći birati dobavljača električne energije, prepoznaju kao sigurnu i pouzdanu tvrtku u koju se može imati povjerenja.

Odgovarajući nakon predstavljanja na pitanja novinara, Mravak je kazao kako očekuje da će tijekom ove godine svi povlašteni potrošači i dalje električnu energiju kupovati od HEP-a.

HEP ove godine neće mijenjati cijenu električne energije i ne očekuje da će netko od povlaštenih kupaca ove godine promijeniti dobavljača struje, rekao je.

Trenutno status povlaštenog kupca električne energije ima 113 kupaca, od 1. srpnja 2007. taj će status imati više od 165.000 potrošača, a godinu dana kasnije, od 1. srpnja 2008. i kućanstva će moći birati od koga će kupovati struju.

Uz HEP, kaže Mravak, trenutno još samo jedna tvrtka (Korlea) ima licencu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za opskrbu električnom energijom, a još je nekoliko tvrtki HERA-i podnijelo zahtjev za takvom dozvolom.

Predstavnici udruga potrošača na današnjem su predstavljanju u HEP-u istaknuli potrebu da se potrošači pravodobno i cjelovito informiraju o novim propisima u području energetike.

Na potpuno obnovljenim Internet stranicama HEP-a dostupne su i stranice svih HEP-ovih društava, kao i svih distribucijskih područja (elektri), stranice o racionalnom trošenju energije, kao i o cijenama, a moguće je i izračunati iznos mjesečnog računa za potrošenu struju, itd.

Dina-Petrokemija: za modernizaciju sustava upravljanja 1,9 milijuna eura

Nova tehnologija za upravljanje bit će uvedena u postojeće postrojenje za proizvodnju polietilena te u nova postrojenja za proizvodnju vinilklorid monomera i polivinilklorida koja će u Omišlju biti pokrenuta do 2009.

Očekuje se da će uvođenje novog sustava omogućiti najveći moguću učinkovitost, sigurnost radnika i proizvodnog procesa, smanjiti troškove održavanja te povećati konkurentnost tvrtke na inozemnom tržištu.

Član Uprave Diokija i direktor DINE Emil Mandekić kazao je da je ulaganje u novi sustav upravljanja dio ukupna ovogodišnjeg ulaganja u modernizaciju te tvrtke za što se planira utrošiti oko 18 milijuna eura.

Dodao je da će DINA u sljedeće tri godine u tehnološko unaprjeđenje i sigurnost radnika i okoliša uložiti ukupno 65 milijuna eura.

Predsjednik Uprave Diokija Zdenko Belošević kazao je da je riječ o prvom cjelovitom programu ulaganja u omišaljski kompleks.

Belošević je najavio da će se DINA uskoro prebaciti na korištenje zemnog plina iz sjevernog Jadrana kao goriva koje je ekološki prihvatljivije te istaknuo da Dioki podupire izgradnju terminala za ukapljeni naftni plin (LNG) u Omišlju jer je, među ostalim, riječ o jeftinijem energentu koji bi omogućio brži razvoj.

Govoreći o razvoju tvrtke, Belošević je rekao da "sve ne ide glatko" te da "ima raznih barijera i kočnica preko kojih nije lako prijeći", pri čemu je naveo razne uredbe, primjerice Uredbu o otocima, okruženje i nekompetentne ljude.

Na upit novinara, Belošević je kazao da je Dioki grupa prošle godine proizvela ukupno 175.000 tona plastičnih masa, vrijednih oko 200 milijuna eura, a izvezeno je oko 90 posto proizvodnje.

Dioki je u 2006. poslovao s oko 50 milijuna kuna gubitka, što je, kazao je, više od očekivanog.

Belošević je istaknuo da će Dioki inicirati pokretanje prerade plastičnih masa u Hrvatskoj, jer se plastične mase koje izveze Dioki prerađuju u inozemstvu te se kasnije, kao gotovi plastični proizvodi uvoze u Hrvatsku.

Ocijenio je da bi se, nakon što DINA ostvari ulaganja i planiranu proizvodnju, u Hrvatskoj od sirovine iz te tvrtke moglo proizvesti oko 500.000 tona finalnih plastičnih proizvoda.

Elektropromet smanjio gubitak

Ukupni su prihodi Elektroprometa lani iznosili 485,8 milijuna kuna i povećani su prema godini ranije za 10,4 posto. Poslovni su prihodi u promatranom razdoblju smanjeni za 10,3 posto, na 475,7 milijuna kuna. Pad bilježe prihodi od prodaje u zemlji, sa 514,86 milijuna kuna, na 474,29 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su pak sa 36 tisuća kuna na 276 tisuća kuna.

Kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata, od ukupno ostvarenih poslovnih prihoda na veletrgovinu otpada 65 posto, na maloprodaju 22 posto i na inženjering 13 posto.

Ukupni rashodi Elektroprometa u 2006. su iznosili 510,01 milijun kuna i manji su za 14,2 posto nego u 2005.

Materijalni troškovi i troškovi prodane robe smanjeni su sa 515,49 milijuna kuna na 449,1 milijun kuna, dok su troškovi osoblja povećani sa 27,8 milijuna kuna na 29,1 milijun kuna. Rast bilježe i troškovi amortizacije, sa 3,3 milijuna kuna na 4,5 milijuna kuna.

Neto dobit Croatia osiguranja 105,1 milijun kuna

Vojković je osvrnuo i na 92 postotni rast cijene dionice Croatia osiguranja u prošloj godini, nastavljen i u prva dva mjeseca ove godine, rekavši kako to ukazuje na povjerenje investitora u kompaniju i njeno vodstvo, što je u interesu vlasnika, posebice u kontekstu eventualne privatizacije.

Zaračunata premija Croatia osiguranja prošle je godine porasla za 4,5 posto, na 2,9 milijardi kuna, od čega se glavnina, odnosno 2,7 milijardi kuna ili 4 posto više nego u 2005. godini, odnosi na neživotna osiguranja. Rast premije u životnim osiguranjima iznosio je 8,4 posto, na 296,7 milijuna kuna.

Rast u životnom osiguranju, prema riječima člana Uprave Croatia osiguranja Damira Mihanovića, ostvaren je ponajprije zahvaljujući razvoju vlastite prodajne mreže i 'call centra', s obzirom da im nije omogućeno da svoje police prodaju kroz banke u stranom vlasništvu.

Članica Uprave Ljerka Šeparović predstavila je pak rezultate u rješavanju šteta, rekavši kako su likvidirane štete po osiguranim slučajevima u 2006. iznosile 1,9 milijardi kuna ili 5,5 posto više nego 2005.

Od ukupno 268,7 tisuća odštetnih zahtjeva u obradi, riješeno je njih gotovo 226 tisuća ili 2,7 više nego godinu ranije, a najveći se dio odnosi na isplate temeljem osiguranja od autoodgovornosti (31,9 posto), osiguranja imovine (22,2 posto) te autokasko osiguranja (15,5 posto).

Tako povećana efikasnost u obradi štetnih zahtjeva, prema njenim riječima, dijelom je rezultat i novog zakona koji je rokove za isplatu šteta skratio na 15 do 30 dana.

ISO certifikati za još pet HEP-ovih hidroelektrana

Certifikati za hidroelektrane Proizvodnog područja Sjever dodijeljeni su sredinom prošle godine, a očekuje se da će hidoelektrane Proizvodnog područja Jug te certifikate dobiti do kraja ove godine.

U sustavu HEP - Proizvodnje ukupno je 25 hidroelektrana. Ukupna snaga hidrolektrana Proizvodnog područja Zapad je 434 megavata, a u njima se proizvodi oko 27 posto od ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak kazao je da HEP - Proizvodnja izgradnjom sustava kvalitete pokazuje kupcima, domaćim i inozemnim dobavljačima te zakonodavcima da sustavno unaprjeđuje procese proizvodnje električne energije i prati zahtjeve kupaca, uz stalno poboljšanja usluga i unaprjeđenje poslovanja, što, dodao je, doprinosi ispunjenju temeljnih poslovnih ciljeva HEP grupe.

Brodogradilište Leda: brod za stranog naručitelja

To je četvrti brod iz ugovorene serije od šest brodova koje za tog nizozemskog naručitelja gradi Leda, koja koriste dio pogona brodogradilišta Inkobrod.

Navigacijska oprema i motori na tom brodu bit će završno ugrađeni u nizozemskom brodogradilištu Peters.

Danas je potpisan ugovor o izgradnji još tri broda istih karakteristika. Kako je rekao direktor Srećko Marini brodogradilište Leda ima osiguran posao do kraja 2008. godine.

5. MEĐUNARODNA SURADNJA

Hrvatsko državno-gospodarsko izaslanstvo u Prištini

Prema riječima Vrankovića, hrvatski su gospodarstvenici najviše zainteresirani za suradnju sa kosovskom stranom na području energetike s obzirom da na Kosovu postoje izvrsni resursi za proizvodnju energije, te građevinarstvo s obzirom na iskustva hrvatskih građevinara na izgradnji velikih infrastrukturnih objekata.

Naime, na Kosovu je u tijeku proces odlučivanja o modelu gradnje auto ceste Priština-Tirana koja bi, ukoliko ne bude dovoljno proračunskog novca, mogla biti izgrađena i kroz davanje pod koncesiju.

Vranković je istaknuo kako se suradnja Hrvatske i Kosova trenutno svodi na trgovinu, a današnji posjet gospodarskog izaslanstva dokaz je velikog interesa za podizanje te suradnje na viši stupanj, odnosno za investicije i osnivanje zajedničkih poduzeća.

Ističući povjesno dobre odnose dvaju naroda kao i dobro poznavanje tržišta, Vranković je kazao kako je uspostavljen institucionalni okvir potpisivanjem ugovora o slobodnoj trgovini kao i pristupanjem Kosova CEFTA-i, a na gospodarstvenicima je sada da pokrenu moguće zajedničke projekte.

U tom cilju danas su održani pojedinačni poslovni razgovori hrvatskih i 100-tinjak kosovskih gospodarstvenika, a dogovorena je i konkretna suradnja. Naime, Hrvatski zavod za ispitivanje kvalitete i kosovski Regional Technology Center potpisali su sporazum o ispitivanju kvalitete naftnih derivata na kosovskom tržištu.

Hrvatska službena statistika ne prati robnu razmjenu s Kosovom, no prema podacima statističkog zavoda Kosova ukupna robna razmjena između Hrvatske i Kosova u prošloj je godini iznosila 33,4 milijuna eura, od čega se više od 32 milijuna eura odnosi na hrvatski izvoz.

Mesić:RH i Grčka imaju velike potencijale za bolju gospodarsku suradnju

"Moramo više raditi na tome da povećamo ukupnu ekonomsku suradnju, tako da se kroz to još više unaprijede naši odnosi", rekao je Mesić obraćajući se sudionicima hrvatsko-grčkog gospodarskog foruma.

"Područja gospodarske suradnje od zajedničkog interesa su brojna, ali istaknut ću područja gdje postoje najbolji izgledi: u brodogradnji i energetskom sektoru", kazao je on.

Cilj gospodarskog foruma, nastavio je Mesić, je konkretnije utvrditi poslovne mogućnosti, a na međudržavnoj razini uspostavljen je osnovni politički i pravni okvir potreban za nesmetano odvijanje ekonomske suradnje.

Hrvatska i Grčka razvijaju prijateljske odnose, te dijele identična nastojanja da se kroz političke reforme potaknu ekonomske i socijalne reforme, na dobrobit svih građana. Grčka je punopravna članica Europske unije i susjedna zemlja, koja intenzivno radi na suradnji i prosperitetu u regiji, dok Hrvatska snažno radi na uključivanju u punopravno članstvo EU.

Ukupna robna razmjena u 2006. godini iznosila je 123 milijuna američkih dolara, uz deficit na hrvatskoj strani od 55 milijuna američkih dolara. Ukupni hrvatski izvoz u Grčku, zbog smanjene isporuke brodova, znatno je smanjen te je iznosio 34 milijuna američkih dolara, čak 70 posto manje nego u 2005., rekao je Mesić. Uvoz iz Grčke iznosio je 89 milijuna američkih dolara - što je povećanje uvoza grčke robe od 40 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u 2006. godini iznosila je svega 38 posto, istaknuo je.

Grčki je predsjednik u svom govoru pred gospodarstvenicima ustvrdio kako su mogućnosti suradnje Hrvatske i Grčke velike osobito u područjima trgovine, poduzetništva i turizma, naglasivši kako ti odnosi trenutačno zaostaju za političkima. Također je rekao da je Grčka zainteresirana za ulaganja u Hrvatsku. Grčke tvrtke zainteresirane su za ulaganja u RH u području bankarstva, industrije hrane i pića, drvne industrije, metalne industrije itd.

Tijekom hrvatsko-grčkog gospodarskog foruma Hrvatska udruga poslodavaca i Federacija grčke industrije potpisale su Memorandum o razumijevanju.

Oko 70 hrvatskih tvrtki i institucija uključit će se u Global Compact

Pristupanjem su se i te tvrtke obvezale na usvajanje i trajnu primjenu temeljnih načela odgovornog poslovanja s područja ljudskih prava, temeljnih radnih standarda, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije.

Svečano lansiranje inicijative bit će u utorak, 20. ožujka, najavila je voditeljica projekta društvenog odgovornog poslovanja u hrvatskom uredu UNDP-a Heidi Eterović.

Global Compact je inicijativa UN-a iz 2000. godine koja se temelji na promicanju načela etičkog poslovanja, to je dobrovoljna mreža koja danas broji više od 3.800 članica, od čega je više od 2.900 kompanija iz cijelog svijeta.

Kompanije koje sudjeluju u inicijativi obvezuju se u svoje poslovanje ugraditi 10 temeljnih načela, primjerice načela slobode udruživanje i priznavanje prava na kolektivno pregovaranje, iskorjenjivanje svih oblika prisilnog i neslobodnog rada, beskompromisno ukidanje svih oblika dječjeg rada, pažljivog pristupanje pitanjima okoliša i poticanje razvoja tehnologija prihvatljivih za okoliš, borbe protiv svih oblika korupcije.

Pitanje kako smanjiti prostor za korupciju jedno je od prioritetnih pitanja i za hrvatski poslovni sektor, kaže Eterović dodajući da i hrvatske tvrtke koje se ne žele ponašati koruptivno vide da je to moguće samo kolektivnom akcijom.

Među hrvatskim tvrtkama koje su se uključile u Global Compact su primjerice i adriatica.net, Atlantic Grupa, Coca Cola Beverges Hrvatska, Dalekovod, Ericsson Nikola Tesla, Fima Grupa, Ina, Janaf, HBOR, Končar Elektroindustrija, Podravka, PBZ, SAP, SMS, Tele2, T-HT, VIPnet, Vindija, itd.

Bruxelles: Premijer Sanader na Europskom poslovnom sastanku na vrhu

Premijer Sanader je bio jedan od nekoliko govornika na svečanom otvaranju summita, koji u posljednje vrijeme postaje jedno od najboljih mjesta za susrete ljudi iz politike i poslovnog svijeta. Organizatori summita ove godine očekuju posjet oko 2500 poslovnih ljudi.

Belgijski premijer Verhofstadt u svom je govoru spomenuo Hrvatsku kao 28. članicu EU-a. Premijer Sanader je rekao da je u kratkom bilateralnom razgovoru s Verhofstadtom iskoristio prigodu da ga pozove u posjet Hrvatskoj što je on i prihvatio. "Obećao mi je u našem razgovoru da će i dalje podržavati Hrvatsku i prihvatio je poziv da dođe u posjet", rekao je novinarima Sanader.

Premijer Sanader je zajedno s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, državnom tajnicom Martinom Dalić, predsjednikom Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darkom Marincem i predsjednikom Hrvatske udruge poslodavaca Emilom Tedeschijem sudjelovao u prezentaciji naslovljenoj "Hrvatska, 28. članica EU-a - kako investirati u Hrvatsku".

Ministar Šuker s potpredsjednikom EIB-a Ahnenom

Ministar Šuker naglasio je da je suradnja Hrvatske s EIB-om izuzetno dobra i da Hrvatska na svom putu ka punopravnom članstvu u Europsku uniju vidi EIB kao jedan od najznačajnijih financijskih partnera u realizaciji najznačajnijih, posebice infrastrukturnih projekata.

Ministar Šuker razgovarao je s potpredsjednikom Kollatz Ahnen-om o mogućim budućim projektima u sektoru prometa, od autocesta preko željeznica do luka, nastavku plinofikacije Hrvatske prema južnom dijelu, kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva te turizma putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

EIB je od početka svog djelovanja u Hrvatskoj 2001. do danas odobrio gotovo 1 milijardu eura dugoročnih, povoljnih zajmova za sveukupno 17 javnih i privatnih projekata. navode iz Ministarstva financija.

Privatnom sektoru i to komercijalnim bankama, EIB je odobrio četiri globalna zajma namijenjena financiranju malog i srednjeg poduzetništva u ukupnoj vrijednosti 66 milijuna eura.

Ukupno 13 projekata odobreno je državi ili javnim poduzećima i to u ukupnom iznosu 905 milijuna eura. Ti javni projekti uglavnom su namijenjeni financiranju velikih infrastrukturnih projekata, prvenstveno autocesta, cesta i željeznica, obnovi komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi, te izgradnji plinovodnog sustava u Hrvatskoj.

6. UDRUGE

HGK: konferencija o novoj CEFTA-i

Otvarajući konferenciju "Što donosi modernizirani ugovor CEFTA 2006?" Vidošević je istaknuo i kako je uspjeh hrvatske inicijative da se regionalno gospodarsko povezivanje provodi kroz CEFTA-u važno i zbog geopolitičkog pozicioniranja Hrvatske, koja se nalazi u središtu svih značajnijih prometnih koridora koji regiju povezuju s Europskom unijom (EU).

Govoreći o značaju CEFTA-e, glavni hrvatski pregovarač na pregovorima o 'novoj' CEFTA-i i državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vladimir Vranković je istaknuo kako je u razdoblju od 2003. do 2006. godine vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske s tadašnjim članicama povećana za gotovo 40 posto.

Dodao je kako o nužnosti novog ugovora govori i podatak da su nove potpisnice Ugovora ujedno i neke od rijetkih zemalja s kojima Hrvatska bilježi suficit u robnoj razmjeni, ali i kako se prvi Ugovor pokazao kao uspješan mehanizam pripreme zemalja za punopravno članstvo u EU.

Novi je Ugovor potpisan u prosincu prošle godine, a na snagu bi, po ratifikaciji, trebao stupiti sredinom ove godine, kada bi uz Hrvatsku CEFTA-u činile Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Kosovo. Vranković je ujedno izrazio nadu da će se tim zemljama uskoro pridružiti i Ukrajina.

U odnosu na prvi Ugovor, iz 1993. godine, novi je donio i nove, nešto blaže kriterije, ali i modernizaciju niza odredbi, primjerice onih o zaštiti tržišnog natjecanja i pravu intelektualnog vlasništva ili postupaka rješavanja sporova.

No, u primjeni novog Ugovora još uvijek postoje problemi, poput pitanja uvoza naftnih derivata u Srbiju te diskriminacijskih trošarina na cigarete i bezalkoholna pića u toj zemlji, kao i primjerice odluka BiH o suspenziji u njegovoj primjeni od 24 mjeseca.

Vranković je pak kao jednu od značajnijih 'opasnosti' ovog ugovora istaknuo činjenicu da bi se hrvatski gospodarstvenici mogli fokusirati kriterijima konkurentnosti u tim zemljama, umjesto, kao što bi trebali, usvajanja viših, EU standarda.

HGK u ponedjeljak otvara svoj Ured u Kninu

Ured će na jednomu mjestu povezivati relevantne čimbenike potrebne za razvoj svih područja od posebne državne skrbi u Hrvatskoj, a njegov najvažniji zadatak bit će kroz razvojne programe i gospodarske projekte podignuti stupanj gospodarske razvijenosti ratom stradalih područja, te pokušati izjednačiti njihov stupanj razvoja s ostalim dijelovima Hrvatske.

Potrebu otvaranja ovakvog ureda, napominju iz HGK, pokazuju podaci da područja posebne skrbi zauzimaju 44 posto teritorija Hrvatske, a na njima živi samo 14 posto ukupnog broja stanovnika.

Osnivanje ovog Ureda ključno je za poticanje daljnjeg razvoja, a potom i integriranja gospodarstva ovog područja u hrvatske, te europske i svjetske gospodarske tokove, ocjenjuju u HGK.

7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, OKRUGLI STOLOVI, FORUMI

Konferencija o javno - privatnom partnerstvu

Teme konferencije, na kojoj sudjeluje nekoliko stotina predstavnika uglavnom javnog sektora, su pokretanje i pravni okvir javno - privatnog partnerstva, financiranje i primjerenost JPP-a te izučavanje konkretnih primjera.

JPP je posebno pogodan za zemlje s ograničenim proračunskim mogućnostima središnje države i jedinica lokalne samouprave, ocijenio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

Tim modelom bi prema njegovu mišljenju jedinice lokalne samouprave mogle financirati izgradnju škola, sportskih i školskih dvorana i sličnih objekata, a primjena modela, kaže Polančec, nije isključena ni pri gradnji dvorana za Svjetsko prvenstvo u rukometu koje bi se 2009. godine trebalo održati u Hrvatskoj.

Isto tako, kaže Polančec, očekuje se veća upotreba JPP-a u gradnji bolnica, zatvora i sveučilišnih objekata.

JPP, čulo se na skupu, ubrzava gradnju objekata te je pojeftinjuje između 17 i 20 posto.

JPP je model ulaganja privatnog novca za stvaranje nekog javnog dobra ili pružanje javne usluge. Pojavio se početkom osamdesetih godina u Velikoj Britaniji davanjem koncesija za gradnju i korištenje infrastrukturnih objekata. Danas se koristi u svim područjima u kojima se pružaju javne usluge, izvode javni radovi ili koristi javno dobro.

U Hrvatskoj nema posebnog zakona koji specifično reguliraju JPP, no Sabor je u srpnju prošle godine donio Smjernice za primjenu ugovornih oblika JPP-a, a uz njih postoji Zakon o koncesijama i odredbe o koncesijama u drugim zakonima.

Krk: otvoren "Minex 2007."

Na izložbi su, među ostalima, predstavljeni utovarivači, dozeri i rijači, bageri, rovokopači, hidraulički strojevi, agregati za proizvodnju električne energije, postrojenja za drobljenje kamena, građevinska vozila, kiperi, mjerni uređaji, eksplozivi, gume, ulja i maziva, oprema za proizvodnju asfalta.

Tijekom izložbe posjetitelji će moći vidjeti demonstracije rada građevinske mehanizacije i rudarske opreme s kvalificiranim osobljem.

Početkom travnja u Zagrebu konferencija ministara energetike

Konferencija će se održati u sklopu hrvatskog predsjedanja Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (South East Europe Cooperation Process - SEECP), a dosad su sudjelovanje potvrdili ministri energetike ili energetski stručnjaci iz 37 zemalja.

Prema riječima ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Kolinde Grabar Kitarović, forum će otvoriti predsjednik Vlade Ivo Sanader i član Europske komisije zadužen za energetiku Andris Piebalgs. Kao uvodničari, pozvani su zamjenik direktora Direktorata Europske unije za energetiku i transport Fabrizio Barbaso i glavni direktor u EU Direktoratu za vanjske odnose Eneko Landaburu.

Osim ministara zaduženih za energetiku članica SEECP-a, pozvani su i ministri zemalja izvoznica energenata te iz zemalja koje su važne zbog tranzita energije preko njihovih područja, rekla je ministrica Grabar Kitarović.

Pozvani su i predstavnici najvećih europskih i svjetskih energetskih kompanija te financijskih i znanstvenih ustanova. Očekuje se da će na skupu ukupno biti 400 sudionika.

Oni će, prema riječima pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva za energetiku i rudarstvo Željka Tomšića, raspravljati o tri glavne teme.

Prva je energetska sigurnost Europe, u sklopu koje se očekuje izlaganje dužnosnika Europske komisije o vanjskoj politici EU-a vezanoj uz energetiku. Druga tema su energetski projekti zemalja članica SEECP-a, a treća mogućnosti investiranja u energetsku industriju o čemu će govoriti predstavnici banaka i drugih financijskih institucija i energetskih kompanija.

Tomšić je najavio da se na konferenciji očekuje potpisivanje Memoranduma o razumijevanju za projekt PEOP. Memorandum bi trebale potpisati Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Slovenija i Italija.

PEOP je projekt opskrbe europskog tržišta naftom iz kaspijske regije, odnosno od rumunjske luke Constantze na Crnom moru, kroz spomenute zemlje, do naftovoda TAL (Trans Alpine Line) kod Trsta i dalje do sjevernotalijanskih i drugih europskih rafinerija.

Taj projekt je vrlo važan za Hrvatsku zbog ekonomskih koristi i ekoloških razloga, jer bi njegovom realizacijom bio znatno smanjen tankerski promet kroz Jadran, rekao je Tomšić.

8. OSTALO

BSA: u padu softversko piratstvo u Hrvatskoj

To je zaključak izvješća o softverskom piratstvu za 2006. godinu, koju je danas objavilo međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA).

U prošloj godini u Hrvatskoj je, prema BSA-ovim podacima, izvršeno 57 inspekcijskih nadzora Državnog inspektorata u tvrtkama - korisnicama softvera te 32 policijske pretrage stanova preprodavača CD-R medija sa snimljenim piratskim sadržajima i tvrtki - prodavača računalne opreme.

BSA je Državnom inspektoratu i policiji proslijedio 182 prijave - 147 prijava protiv tvrtki - korisnika i 6 protiv tvrtki koje se bave prodajom računalne opreme za koje postoje sumnje da prilikom prodaje računala predinstaliraju nelicencirani softver.

Tijekom prošle godine izrečeno je devet sudskih presuda zbog nedozvoljene uporabe autorskog djela i dva prekršajna rješenja zbog povrede autorskog prava na računalnim programima. U istom razdoblju sklopljeno je osam nagodbi između tvrtki koje su u svom poslovanju koristile nelicencirane kopije računalnih programa članova BSA-a, proizvođača softvera.

Prema podacima BSA-a, u Europi, Bliskom istoku i Africi, udruženje je u 2006. godini djelovalo u 180 tisuća slučajeva u kojima se sumnjalo da tvrtke koriste nelicencirani softver.

WSJ: Budućnost industrije biotehnoloških lijekova možda leži u Zagrebu

U teksu pod naslovom "Za brozorastuće 'biotech' tvrtke nova prijetnja: generici", WSJ piše kako je industrija biotehnoloških lijekova na kritičnoj prekretnici.

Kompanije poput Amgen. Inc. i Genentech Inc. zabilježile su spektakularan rast u posljednjem desetljeću, a jedan od razloga za visoke cijene njihovih dionica je činjenica da za razliku od lijekova tradicionalnih proizvođača, biotehnološki lijekovi ne dobijaju konkurenciju generičkih lijekova, čak i nakon što im istekne patent.

No to će se vjerojatno promijeniti, piše WSJ, dodajući kako je Europska unija već otvorila put za imitacije biotehnoloških lijekova, a američki Kongres koji je sada pod kontrolom demokrata priprema se učiniti isto.

Utjecajni demokrati kao što su senatori Hillary Clinton i Charles Schumer te kongresnik Henry Waxman predložili su zakon po kojem bi Uprava za hranu i lijekove (FDA) mogla odobravati kopije 'biotech' lijekova bez cjelovitog testiranje koje traže originali.

"Više nije pitanje hoće li se to dogoditi, nego kada će se dogoditi", rekao je generalni direktor Barr-a Bruce Downey.

Čelnici biotehnoloških tvrtki ustali su protiv tzv. Waxmanovog zakona.

"Taj će zakon imati porazni učinak na industriju", rekao je predsjednik uprave Genzyme Corp. Henri Termeer, dok direktor Amgena, Kevin Sharer, kaže kako "ti proizvodi nisu identični i ne mogu biti identični, ni znanstveno, ni komercijalno".

Globalna potrošnja za 'biotech' lijekove prošle je godine premašila 60 milijardi dolara. Samo za Amgenov lijek Epogen, koji potiče proizvodnju eritrocita i rabi se u liječenju anemija, američki Medicar program u 2005. potrošio je dvije milijarde dolara, prema podacima državne revizije.

Prema procjenama tvrtke za managment u zdravstvu Express Scripts Inc. generički 'biotech' lijekovi uštedili bi Amwerici 71 milijardu dolara u idućem desetljeću, od čega 40 milijardi samo na Epogen i sličan lijek Procrit, tvrtke Johnson&Johnson.

Tradicionalne farmacueutske tvrtke uglavnom proizvode lijekove s "malim molekulama", obično u obliku tableta, mješajući kemikalije u nizu dobro utvrđenih koraka.

Biotehnološki lijekovi, koji se nazivaju i "biologics", proteini su proizvedeni u živim stanicama. Znanstvenici obično dodaju genetski materijal u stanice bakterija, kvasaca ili sisavaca, koje onda proizvode proteine.

Europska medicinska agencija je 2004. propisala postupak za registriranje biotehnoloških generika, posebno za četiri vrhunska lijeka koji sadrže erytrhropoietin ili EPO (Epogen ili Amgen). Na tržištu EU su već dvije kopije EPO-a a 2008. bi prvi takav europski generik trebao na tržište SAD-a.

Za razvoj generičkih biotehnoloških lijekova potrebna je visoka stručnost, koju je generička kompanija Barr pronašla upravo u hrvatskoj Plivi, piše WSJ.

Barr je 2003. izgubio pokušaj da kupi tvrtku koja razvija generičke biotech lijekove, no iz "due dilligence" procesa je uvidio "da ih se može proizvesti", rekao je direktor Downey.

On je zadužio menadžere Barra da po svijetu traže tvrtku sa stručnošću za biotehnologiju. Njihova potraga završila je u Hrvatskoj s Plivom, tvrtkom osnovanom 1921., poznatom po proizvodnji hit antibiotika Sumameda i kao velikog proizvođača sirovih materijala za generičke lijekove.

U listopadu 2005. Barr je kupio Plivu za 2.5 milijardi dolara.

Pliva je, prema navodima lista, također radila na svojoj verziji EPO-a no u zaostatku za europskim konkurentima. Downey kaže kako Barr sada nastoji nastaviti s generičkim EPO-om i možda se usredotočiti na američko tržište.

Wall Street Journal opisuje futurističku staklenu zgradu Istraživačkog centra Plive na Črnomercu u Zagrebu, koju Barr sada dijeli s GlaxoSmithKlineom. Barr u Zagrebu ima oko 150 zaposlenika, a njegov biotehnološki projekt nadzire potpredsjednica tvrtke Christine Mundikur, koja je zbog toga prebačena iz sjedišta tvrtke u Woodcliff Lake-u, u državi New Jersey.

List opisuje i proces proizvodnje lijeka u laboratorijima u Zagrebu, uz korištenje bakterija, te kontrolu njegove istovjetnosti s originalom koji na 20-tak testova provodi ekipa stručnjaka na čelu s 33-godišnjim kemičarom Markom Velutićem.

Pliva ima tvornicu koja može proizvesti probne serije biotehnoloških lijekova, no to je daleko premalo za zadovoljenje europskog i američkog tržišta, te je Barr nedavno u blizini Zagreba krenuo u izgradnju tvornice od 25 milijuna dolara, koja treba biti gotova 2009. godine.

Direktor Downey procjenjuje da ako Barr nastavi s razvojem EPO-a za američko tržište, ni taj objekt neće biti dovoljan. "Potpuno smo uvjerni da mi možemo napraviti taj proizvod", zaključio je Downey za WSJ.

Potrošači najnezadovoljniji T-Com-om, HEP-om i vodovodima

Prema podacima prikupljenim u udrugama Saveza, najčešća primjedba na T-Com vezane su uz dialere, odnosno naplaćivanje od potrošača, neosnovano i suprotno Zakonu o telekomunikacijama, troškova koje sami nisu prouzročili ili uslugu nisu ni koristili, već su bili žrtve zlouporaba i prijevara, kazao je Kurtović. Dodao je kako su zabilježeni slučajevi da su potrošači oštećeni za nekoliko desetaka tisuća kuna.

Najčešća primjedba na HEP je cjenik nestandardnih usluga, kojim se, primjerice, kućanstvima naplaćuju troškovi očitavanja, obračuna, dostave računa i naplate, dok je najčešća primjedba na vodovode što građanima uskraćuju pravo da plaćaju uslugu prema potrošnji registriranoj na vlastitom mjernom uređaju.

Kurtović kao rješenja navodi da se u novi Zakon o zaštiti potrošača unese odredba prema kojoj potrošaču, koji je osporio račun pisanim putem (prigovor, žalba), a sljedeće nesporne račune uredno plaća, trgovac koji pruža javnu uslugu tu uslugu ne može obustaviti bez sudske presude.

Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske takođe drži kako bi se komunalna usluga trebala isporučiti na osnovu općih uvjeta, cijena izračunavati na osnovu tarifnog sustava te da se 'brojilo' kod krajnjeg korisnika prizna kao obračunsko mjerno mjesto.