Po riječima predsjednika Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Lea Andreisa, odvjetnička etika vječno je pitanje obavljanja odvjetničke profesije, no načela i pravila ponašanja odvjetnika mijenjaju se i nisu u svim zemljama ista, pa se postavlja pitanje je li moguć globalni kodeks odvjetničke etike.
Bivši predsjednik Odvjetničkih komora Europske unije (CCBE), španjolski odvjetnik Ramon Mullerat ustvrdio je kako postoje osnovna načela koja bi trebala vrijediti za sve odvjetnike, kao primjerice nezavisnost, poštenje, integritet zabrana konflikta interesa, odvjetnička tajna, zaštita interesa stranke i slično, no zaključuje kako u skoro vrijeme nije moguć jedinstven kodeksa odvjetničke etike zbog razlika između nacionalnih kodeksa. Pritom je istaknuo da odvjetništvo ima drugih važnijih problema, kao što je napad na njegovu nezavisnost i na odvjetničku tajnu.
Predsjednik Odvjetničke komore Zagreb Jadranko Črnko smatra da je Kodeks odvjetničke etike, koji je Hrvatska odvjetnička komora donijela 1995., svojevrsna "odvjetnička Biblija", čije bi poznavanje trebao biti zakonski uvjet za primanje u odvjetnike, a kršenje elementarni razlog za oduzimanje dozvole za rad.
Črnko je zaključio kako HOK mora bezuvjetno štititi pravila Kodeksa kao temeljnog i moralnog zakona odvjetničkog poziva.
"U Hrvatskoj je upisano oko 3200 odvjetnika i 1500 vježbenika i s obzirom na to smatram da je broj slučajeva kršenja Kodeksa i disciplinskih postupaka izuzetno mali", kazao je predsjednik HOK-a, na upit novinara kako se poštuje Kodeks.
Podsjetio je da je Kodeks HOK-a predvidio i davanje besplatne pravne pomoći koju svake godine traži sve više građana. Lani je bilo oko 2200 zahtjeva za pomoć, a odobreno je njih 1700.
Od kraja prošle godine i sva djeca, bez obzira na socijalni status i primanja roditelja, mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć u predmetima uzdržavanja. "Do sada je odobreno 500-tinjak takvih zahtjeva, a svakoga dana ih potpišem od pet do 15", kazao je Andreis.
Istaknuo je kako HOK zalaže da i dalje jedino odvjetnici mogu pružati besplatnu pravnu pomoć jer, kako je rekao, stranke imaju pravo da njihove interese zastupaju i štite profesionalci.
"Zalažemo se da kirurzi operiraju slijepa crijeva i da mehaničari popravljaju vozila, a ne obrnuto", kazao je predsjednik HOK-a Leo Andreis.