To je zaključak izvješća o softverskom piratstvu za 2006. godinu, koju je danas objavilo međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA).
U prošloj godini u Hrvatskoj je, prema BSA-ovim podacima, izvršeno 57 inspekcijskih nadzora Državnog inspektorata u tvrtkama - korisnicama softvera te 32 policijske pretrage stanova preprodavača CD-R medija sa snimljenim piratskim sadržajima i tvrtki - prodavača računalne opreme.
BSA je Državnom inspektoratu i policiji proslijedio 182 prijave - 147 prijava protiv tvrtki - korisnika i 6 protiv tvrtki koje se bave prodajom računalne opreme za koje postoje sumnje da prilikom prodaje računala predinstaliraju nelicencirani softver.
Tijekom prošle godine izrečeno je devet sudskih presuda zbog nedozvoljene uporabe autorskog djela i dva prekršajna rješenja zbog povrede autorskog prava na računalnim programima. U istom razdoblju sklopljeno je osam nagodbi između tvrtki koje su u svom poslovanju koristile nelicencirane kopije računalnih programa članova BSA-a, proizvođača softvera.
Prema podacima BSA-a, u Europi, Bliskom istoku i Africi, udruženje je u 2006. godini djelovalo u 180 tisuća slučajeva u kojima se sumnjalo da tvrtke koriste nelicencirani softver.
Prema nacionalnim stopama piratstva koje na godišnjoj razini istražuje analitička kuća IDC, u Europi stopa softverskog piratstva iznosi 35 posto. Najviša je u Grčkoj (64 posto), a najniža u Austriji i Finskoj (26 posto).
Prema studiji o gospodarskim učincima softverskog piratstva koju također provodi IDC, procjenjuje se da bi softverski sektor u Europskoj uniji mogao sa 311 milijardi američkih dolara do 2009. godine porasti na 429 milijardi, ako se stopa softverskog piratstva smanji za 10 posto. Takvo smanjenje, procjenjuje se, donijelo bi gospodarstvu dodatnih 88 milijardi dolara, uz 25 milijardi dolara poreznih prihoda, a moglo bi se otvoriti i 155 tisuća novih radnih mjesta.