Studij stomatologije provodi se prema modelu javno-privatnog partnerstva s privatnom splitskom Srednjom zubotehničkom školom Dental centar Marušić koji će izgraditi zgradu i opremiti je.
Predviđeno je da se na jesen upiše prvih 60 studenata koji će nastavu, usklađenu s Bolonjskim procesom, do izgradnje nove zgrade, u roku od dvije godine, pohađati u prostorima prošle godine obnovljene i dograđene zgrade Medicinskog fakulteta. Nova zgrada bit će sagrađena na Križinama, u blizini nekadašnje Vojne bolnice, u sastavu Kliničke bolnice Split.
Dekan Medicinskog fakulteta Stipan Janković podsjetio je kako je inicijativa za osnivanjem stomatologije u Splitu stara tri desetljeća te da je njegovu osnivanju bilo mnoštvo otpora koji su s uspjehom prevladani.
Studij stomatologije trebao bi privući i studente iz cijele regije, naglasio je ministar Primorac, a predavači će biti i profesori iz Zagreba i Rijeke te povratnici iz inozemstva.
Cilj je medicinskog fakulteta da u roku od 5 do 6 godina "odgoji" vlastite predavače na stomatologiji u suradnji sa svojom nastavnom bazom: splitskom Kliničkom bolnicom, Zavodom za javno zdravstvo i Domom zdravlja, bez kojih bi bilo nemoguće zamisliti budućnost tog studija.
Budući da je riječ o projektu javno - privatnog partnerstva, provedba osnivanja novog studija hrvatski proračun ne bi stajala ni kune.
Dekan Janković najavio je i kako bi splitska Bolnica u svibnju trebala dobiti status Kliničkog bolničkog centra što će dati još veći zamah pokretanju još jednog studija - farmacije, također po modelu JPP, za koji također postoji otpor, kako je rekao, ali da vjeruje da će i u tome uspjeti.
Ako se pokrene i taj studij, poručio je Janković, Split će biti prvi grad u Hrvatskoj koji će imati zaokružen biomedicinski kampus sa svim granama medicine na jednom mjestu čime će i naša zemlja stati uz bok razvijenim zemljama Europe te postati konkurentnija.
Ministar Primorac ističe kako Hrvatska nema vremena čekati te da treba ubrzati razvoj znanosti i obrazovanja u čemu veliku ulogu, kao i za razvoj cijele regije, ima osnivanje takvih studija.
Cilj je ove Vlade da Hrvatska prije nego postane punopravna članica EU u obrazovanju postane konkurentija od nekih zemalja koje to već jesu.
Podsjetio je i kako se do ove godine iz inozemstva vratilo 30 hrvatskih znanstvenika te da ih se još 16 na to sprema, a o golemom zanimanju naših znanstvenika za povratak, rekao je, svjedoči i to što će na drugom Kongresu koji će se u svibnju održati u Splitu biti 1000 hrvatskih znanstvenika koji rade u drugim zemljama.
Hrvatska će, zaključio je, ovoga ljeta biti među 10 europskih zemalja koje su najuspješnije u provođenju Bolonjskog procesa, a naš obrazovni sustav već je sada kompatibilan sa sustavima ostalih europskih zemalja.