Petina seoskog stanovništva u dobi od 25 do 40 godina namjerava se odseliti sa sela, iako se većina, njih 53 posto, još nije odlučila za buduće mjesto stanovanja, dok ostali najviše žele otići u gradove, najčešće u Zagreb i Split.
Pokazali su to rezultati istraživanja i ankete koje su u sklopu znanstvenog rada naziva "Kuda ide hrvatsko selo?" izradili Damir Kovačić, Đurđica Žutinić, Ivo Grgić i Jerko Markovina s Agronomskog fakulteta u Zagrebu,
Kao temeljni motiv odlaska većina ispitanika je navela posao (53,3 posto) i bolje uvjete života u gradu (38,7 posto).
Osim ispitanika, i dio ostalih ukućana namjerava napustiti selo, a najčešći motivi za selidbu su školovanje (63,1 posto) i posao (25 posto).
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 1000 kućanstava, stanovnici sela između 25 i 40 godina života - 15,4 posto poljoprivrednog stanovništva, 35,9 posto radnika, 12,1 posto službenika, 29,2 posto nezaposlenih, 3,4 posto poduzetnika, 2,7 posto umirovljenika i 1,3 osoba slobodnih profesija.
Kao najveće prednosti grada ispitanici su navodili veće mogućnosti školovanja, zapošljavanja, dodatne zarade, više zabavnih, kulturnih i sportskih sadržaja te mogućnost upoznavanja mladih ljudi.
Većina ispitanika drži da je ljude moguće zadržati na selu povećanjem zaposlenosti (57,1 posto), poboljšanjem životnih uvjeta (14,3 posto) te poticajnim mjerama (13,1 posto).
Više od četvrtine ispitanika (27,2 posto) drži da se danas na selu živi dobro ili jako dobro. Uvjetima života pak nije zadovoljno njih 45,3 posto.
Kao najveće nedostatke navodili su manjak infrastrukture (30 posto) i nedostatak radnih mjesta (27 posto). Najveći osobni problem ispitanika je nezaposlenost (35,4 posto).
Po riječima prof. dr. Damira Kovačića, u radu "Kuda ide hrvatsko selo?" željelo se analizom objavljenih radova i vlastitim istraživanjima odgovoriti na pitanje kakvo je stanje na hrvatskom selu.
Kako se navodi u nastavku rada, ruralna područja u Hrvatskoj zauzimaju oko 85 posto državnog teritorija, s velikim brojem malih sela i zaselaka, a analize ukazuju da je 85 posto svih seoskih naselja zahvaćeno depopulacijom.
Stanovništvo sela je većinom staro i slabo obrazovano, svega je 4,7 posto osoba s višim ili visokim obrazovanjem.
Od ukupnog broja zaposlenih u 2006., u poljoprivredi i ribarstvu radilo je njih 2,6 posto, što s prehrambenom industrijom čini ukupno 4,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Prosječna isplaćena neto plaća u poljoprivredi je u 2006. iznosila 76 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj.
Među ostalim u radu se navodi da je ukupna poljoprivredna proizvodnja u 2003. iznosila 68 posto proizvodnje iz 1990.
Nizak je udjel povrća (oko 3,5 posto), voća i grožđa (oko 3 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje), značajan dio čini proizvodnja žita (oko 44 posto), a udjel stočarske proizvodnje je oko 40 posto.
Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je u 2005. bio oko 1,6 milijardi dolara, a izvoz oko 920 milijuna, pa je pokrivenost uvoza izvozom oko 58 posto.
(Hina) xhsup yds