POSLOVNI PREGLED broj 514

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

MFIN: do sada gotovo 915 tisuća prijava poreza na dohodak

S obzirom da se još zaprimaju porezne prijave predane poštom u Ministarstvu očekuju da će i ove godine biti zaprimljeno oko 920 tisuća godišnjih prijava, odnosno otprilike isti broj kao i prošle godine. Prve isplate povrata poreza na dohodak u Ministarstvu najavljuju za travanj.

Procjene su Ministarstva da će ukupan iznos povrata po osnovi godišnjih prijava biti na prošlogodišnjoj razini, odnosno da bi se i ove godine građanima moglo vratiti oko 1,33 milijarde kuna. Građani su pak prošle godine, njih 70.770, državi na ime poreza na dohodak za 2005. uplatili oko 420 milijuna kuna. Prema podatcima Ministarstva, u prošloj je godini ostalo oko 9.200 neriješenih poreznih prijava, a razlog tomu je ponajprije nepotpuna dokumentacija.

SDP predstavio gospodarsku strategiju; jamči snažniji gospodarski rast

Predsjednik SDP-ova Savjeta za gospodarstvo Ljubo Jurčić kazao je kako samo snažniji gospodarski rast može omogućiti povećanje životnog standarda građana, što je i osnovni cilj SDP-ove gospodarske politike. SDP-ova strategija, dodao je, osigurava uvjete za dugoročno održivi rast standarda koji proizlazi iz rasta plaća, mirovina i dividendi, a što se, istaknuo je, može postići samo rastom industrijske proizvodnje od barem osam posto.

Jurčić je najavio da će, osvoji li SDP vlast na izborima, prvih pola godine mandata posvetiti prihvaćanju ekonomsko-političkih mjera i instrumenata gospodarskog rasta, u drugoj godini mandata jamči gospodarski rast od šest posto, a u iduće dvije između sedam i devet posto. Kako bi se dosegle spomenute stope, nužno je, kazao je, kroz industrijsku politiku maksimalno iskoristiti postojeće proizvodne potencijale i stvoriti uvjete za nove djelatnosti (industrije), a regionalnom politikom osigurati ravnomjerni razvoj Hrvatske, na način da se izgradi gospodarska infrastruktura u svakoj regiji za najmanje četiri djelatnosti, te za normalan život potrebna socijalna infrastruktura.

SDP će, rekao je Jurčić, dograditi fiskalni sustav i porezno opterećenje temeljiti na ekonomskoj snazi poreznog obveznika, a kao novinu predlaže i da se porezno izjednači dohodak od rada i kapitala, ističući potrebu da se za svaki dohodak, pa i dividende od dionica, ubuduće plaća porez. Posebnu pozornost SDP će posvetiti i organizaciji državne uprave, jačoj kontroli i upravljanju inozemnim i unutarnjim dugom države, preusmjeravanjem investicija iz neproizvodnih u proizvodne sektore, ravnomjernim ulaganjima u saniranje zdravstva, povećanju mirovina i socijalne sigurnosti, većim ulaganjima u obrazovanje.

Na novinarski upit vidi li se, dobije li SDP izbore, na mjestu premijera, Jurčić je odgovorio da se ne vidi, odbacivši nagađanja u medijima da je s predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom dogovorio premijersko mjesto. "Imam previše posla u gospodarstvu. Moj je zadatak bio da napravim ovu strategiju, a kada osvojimo vlast vidim se kao osoba koja će je realizirati", rekao je.

Zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović izrazila je nezadovoljstvo medijskim "kalkulacijama" o tome što Račan nekome nudi ili slično, rekavši da se s Račanom jutros čula te da je ocijenio kako su takve najave u medijima "pokušaj skretanja pozornosti sa SDP-ovih projekata". Upitana hoće li SDP-ova fiskalna politika sadržavati i tzv. porez na bogate, odgovorila je kako je namjera porezno više zahvatiti imovinu bogatijih, ali samo onu luksuznu (jahte, dvorce, itd.), a ne imovinu bitnu za život i stvaranje dobara za dobit, dodavši da će detaljnije o tome govoriti u vrijeme izborne kampanje.

SDP-ovom strategijom, istaknula je, analizirani su propusti i promašaji bivše koalicijske vlasti te su utvrđene mjere koje jamče da se ne mogu ponoviti, za razliku od aktualne Vlade, koju je prozvala da svoje pogreške ne priznaje, već ih naziva izazovima. "Kada se u četvrtoj godini mandata jedne Vlade o kontinuiranim problemima u državi govori kao o izazovima, to je prilično smiješno i neutemeljeno. Nema izazova, premijer Sanader je potrošio svoje i vrijeme svoje Vlade", ocijenila je Antunović.

Sanader o SDP-ovu gospodarskom programu, porezu na dionice ...

Premijer je to kazao odgovarajući na novinarska pitanja nakon svečanosti u "Viktoru Lencu" gdje je nazočio potpisivanju ugovora o prodaji državnih tražbina pulskom "Uljaniku" i zadarskoj Tankerskoj plovidbi. Ne vjerujem da u tom gospodarskom programu ima nešto što bi vrijedilo komentirati, nisam ga još vidio, ali je naš komentar i odgovor na njihov gospodarski program današnji događaj i suze radosnice "Lenčevih" radnika, rekao je Sanader. "Koliko mu je poznato, ni stranka koja je na vlasti u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji (SDP) nije ništa učinila da bi pomogla 'Lencu', pa ako je njihov gospodarski program takav, onda im hvala lijepa", dodao je.

Na upit o uvođenju poreza na dionice, Sanader je odgovorio da to nije ništa novo u europskim zemljama, da porezni stručni tim u Ministarstvu financija o tome već dulje vrijeme razmišlja, ali da u Vladi smatraju da je za uvođenje tog poreza prerano. Tek smo pokazali da postoji veliko zanimanje za dionice, primjerice Inine, a najavljena je i nova ponuda dionica HT-a, pa sam protiv toga da se građanima, sada kad su počeli zarađivati na dionicama, određuje porez. Kad građani ojačaju u smislu kapitala, uključe se u trgovanje dionicama i zarade, možemo razgovarati o uvođenju poreza na dionice, rekao je.

Na javnoj dražbi prodani udjeli HFP-a u Mlinaru i Velekemu

Dionice Mlinara, njih 324, koje čine 0,17 posto temeljnog kapitala društva, ukupne nominalne vrijednosti 129.600 kuna, prodane su za 227.124 kune, što je bila i njihova početna cijena na dražbi.

Za 310 dionica Velekema, koje čine 0,43 posto temeljnog kapitala, postignuta je cijena od 58.050 kuna. Ukupna nominalna vrijednost tih dionica je 120.900 kuna, dok je početna cijena na dražbi bila 23.250 kuna. Ukupno su na javnoj dražbi bile ponuđene dionice šest društava. Uz Mlinar i Velekem, Modee Garešnica, PPK-a Karlovac, PPK-a Valpovo i Spačve Vinkovci.

Vlada: Uprava Hotela Haludovo obustavit će i povući otkaze

Sastanak o Hotelima Haludovo Malinska d.d. održan je jučer u zgradi Vlade, a o zaključcima je danas priopćenjem izvijestio Vladin Ured za odnose s javnošću. Na sastanku je zaključeno da će Uprava društva Hoteli Haludovo Malinska d.d. obustaviti i povući otkaze ugovora o radu, da će u roku od tri tjedna Vladin Ured za socijalno partnerstvo, sindikat i Uprava Hotela Haludovo dogovoriti prihvatljivu visinu otpremnine za radnike, te da će nakon toga svim radnicima biti ponuđena dogovorena otpremnina, a oni koji se odluče ostati u Društvu neće dobiti otkaz ugovora o radu, navodi se u priopćenju.

Ističe se da je Uprava Hotela Haludovo zadužena i da uputi zahtjev za ugovor o pravu građenja i zahtjev za koncesiju na pomorskom dobru u Vladinu proceduru. Nakon toga će se Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Hrvatski fond za privatizaciju aktivnije uključiti u donošenje istih, a sve pod koordinacijom potpredsjednika Vlade Damira Polančeca. Također, zadužuje se Uprava Hotela Haludovo da, u što kraćem roku, krene s izradom projekta i procesom ishođenja lokacijske dozvole i građevinske dozvole, navodi se u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću.

Sanader: Hrvatska u EU bez obzira na sudbinu europskog Ustava

"Želja je Vlade da ulazak Hrvatske u EU koincidira sa završetkom ustavnih i institucionalnih reformi u EU. Ako se to i ne bi završilo, postoje pravne mogućnosti da Hrvatska, kada završi svoj dio posla, uđe u EU. Oko toga dvojbe nema", rekao je Sanader na početku Vladine sjednice. Istaknuo je kako s dvodnevnog posjeta Bruxellesu, gdje je razgovarao sa zastupnicima Europskog parlamenta, nosi dobre dojmove i punu potporu parlamentaraca ulasku Hrvatske u EU.

Iako su, kaže, ustavna i institucionalna reforma EU bile u prvom planu, europski su parlamentarci iskazali želju da se reforme završe do kraja 2008. ili početka 2009., kako bi Hrvatska, kada zaključi pregovora, mogla 2009. ući u Uniju. "Ako dobro obavimo posao, postoje dobre pretpostavke da Hrvatska 2009. uđe u EU", naglasio je Sanader.

Približavanje Hrvatske punopravnom članstvu u EU, kaže, nije samo zasluga Vlade, već i Hrvatskog sabora, predsjednika Republike, svih silnica u društvu. "To je iskaz naše političke zrelosti. Unatoč političkoj utakmici i rivalitetu među strankama, postoji snažna volja svih političkih čimbenika da Hrvatska završi pregovore, da EU završi debate oko ustava i reformi i da nakon tih procesa uđemo u EU na dobrobit hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva", rekao je Sanader.

Odbacio je i prozivke da se kasni u procesu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. "Hrvatska Vlada drži tempo", kazao je objašnjavajući da se za neke zakonske prijedloge čeka izvješće o screeningu.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

DZS: u siječnju 0,7 posto manje zaposlenih

Pritom je u pravnim osobama u siječnju bilo 1.118.605 zaposlenih, što je za 0,5 posto manje nego u prosincu. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u pravnim osobama u siječnju u odnosu na lanjski prosinac smanjen je u većini djelatnosti, u postotku najviše, za 5,5 posto, u hotelima i restoranima.

Trgovina vodeća djelatnost, prerađivačka industrija zaostaje

Trgovina je još 1997. godine opsegom poslovnih aktivnosti pretekla prerađivačku industriju, što je otad konstanta hrvatskog gospodarstva, napominju iz FINA-e. Podaci pak o prihodu po zaposlenom govore o zaostajanju učinkovitosti zaposlenih u području prerađivačke industrije koja je po brojnosti treća, po vrijednosti ukupnog prihoda druga, a po broju zaposlenih prva u hrvatskom poduzetništvu.

Prema analizi FINA-e u gospodarstvu Republike Hrvatske za navedeno razdoblje brojnošću su prednjačili poduzetnici koji se bave trgovinskim djelatnostima (između 35 i 41 posto), što je pratio i opseg njihovih poslovnih aktivnosti iskazan vrijednošću ukupnih prihoda, sa udjelom između 36,5 i 38,3 posto. Jedino je po zaposlenosti područje trgovine na drugome mjestu (u prosjeku 22,7 posto), i to iza prerađivačke industrije (u prosjeku 30,6 posto).

Prema podacima koje je objavila FINA na svojim web stranicama, po broju poduzetnika ističe se i područje nekretnina, iznajmljivanja i poslovnih usluga, sa udjelom između 17,7 i 21,2 posto. Relativno veći broj poduzetnika bavi se građevinarstvom (oko 10 posto) te prijevozom, skladištenjem i vezama (oko 5,5 posto). U ostalim pak područjima djelatnosti djeluje 2 posto i manje od 2 posto ukupnog broja poduzetnika.

No, napominju analitičari Financijske agencije, brojnost poduzetnika nije uvijek i preduvjet ostvarivanja većih financijskih rezultata. To pokazuje poslovanje brojnih poduzetnika iz područja nekretnina, iznajmljivanja i poslovnih usluga, čiji su ukupni prihodi tek na petom mjestu, iza trgovine, prerađivačke industrije, građevinarstva te prijevoza, skladištenja i veza. Podaci o ukupnom prihodu po zaposlenom pokazuju da uz trgovinu iskaču brojno manje zastupljena i uvijek ista područja djelatnosti.

Tako su u 2003. ukupni prihodi po zaposlenom varirali u širokom rasponu od najnižih 187 tisuća kuna u području obrazovanja do gotovo 1 milijun kuna u području trgovine. U području financijskog poslovanja te je godine ostvareno 749 tisuća kuna, u području opskrbe električnom energijom, plinom i vodom 740 tisuća kuna te u području rudarstva i vađenja 665 tisuća kuna. Godine 2004. najveće ostvarenje ukupnog prihoda po zaposlenom od 991 tisuće kuna zabilježeno je u području trgovine, zatim u području financijskog poslovanja 906 tisuća kuna, u području opskrbe električnom energijom, plinom i vodom 805 tisuća kuna i u području rudarstva i vađenja 727 tisuća kuna.

U 2005. godini najuspješniji su bili poduzetnici u području financijskog poslovanja s više od 1,0 milijuna kuna ukupnog prihoda po zaposlenom, u trgovini ostvarili su 969 tisuća kuna po zaposlenom, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 865 tisuća kuna, a u rudarstvu i vađenju 814 tisuća kuna. U prvih pak devet mjeseci 2006. godine prvi su trgovci sa 795 tisuća kuna, slijedi financijsko poslovanje sa 768 tisuća kuna, opskrba električnom energijom, plinom i vodom sa 685 tisuća kuna te rudarstvo i vađenje sa 675 tisuća kuna.

Prosječna plaća u siječnju 4.524 kune

Prema podacima iz statističkih izvještaja koje prikuplja i obrađuje FINA, prosječna je siječanjska plaća na godišnjoj razini, u odnosu na plaće isplaćene u siječnju 2006. godine, nominalno veća za 5,3 posto, a realno za 3,4 posto.

Gledano po područjima djelatnosti prosječna neto plaća u siječnju ove godine kretala se od 3.572 kune u ribarstvu do 6.687 kuna u djelatnosti financijskog poslovanja. Po županijama, neto plaće isplaćene u siječnju 2007. godine kretale su se od 3.331 kunu u Međimurskoj županiji do 5.163 kune u Gradu Zagrebu. U privatnom sektoru u siječnju ove godine prosječne neto plaće isplaćene su u iznosu od 4.111 kuna, a u državnom sektoru u iznosu od 5.156 kuna.

Nastavlja se porast blokada

To je blago povećanje u odnosu na mjesec prije budući je u prosincu blokirane žiro račune imalo 22.349 pravnih osoba sa ukupno 12,1 milijardom kuna dospjelih nepodmirenih obveza. Podaci FINA-e pokazuju da se nastavlja tendencija porasta blokada.

Protekle je dvije godine, 2005. i 2006., prekinuta tendencija smanjenja neizmirenih obveza pravnih osoba, u što su se uklopila i kretanja u siječnju 2007., napominju iz Financijske agencije. Dok su se tijekom 2005. godine broj blokiranih pravnih osoba i iznosi blokada zadržavali na gotovo istoj razini, a tijekom 2006. lagano su rasli, što se nastavilo i u siječnju 2007. godine.

Krajem siječnja 2006. bile su blokirane 20.674 pravne osobe u iznosu od ukupno 11,2 milijarde kuna, krajem prošlogodišnjeg prosinca blokiranih je bilo 22.349 pravnih osoba u iznosu od 12,1 milijarde kuna, a krajem siječnja 2007. godine blokade u iznosu od 12,2 milijarde kuna evidentirane su kod 22.455 pravnih osoba. Istodobno pojave insolventnosti kod fizičkih osoba pokazuju tendenciju stagnacije, navode iz FINA-e. Nakon visokog rasta u 2005., godinu 2006. karakteriziralo je usporavanje rasta broja blokiranih i njihovih neizmirenih obveza, što se nastavlja i u siječnju ove godine. Neizmirene obveze fizičkih osoba i nadalje rastu, ali znatno sporije negoli 2005. godine.

Tako je krajem siječnja 2006. bila blokirana 35.031 fizička osoba u iznosu od 4 milijarde kuna, krajem 2006. evidentirano ih je 38.597 u iznosu od 4,5 milijardi kuna, a mjesec dana kasnije, odnosno krajem siječnja 2007. godine bila je blokirana 38.871 fizička osoba u gotovo neizmijenjenom iznosu.

Godišnji rast industrijske proizvodnje 6,5 posto

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u siječnju ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec najviše je, za 14,8 posto, porasla proizvodnja u rudarstvu i vađenju, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zabilježen pad od 8,9 posto. Proizvodnja u najznačajnijoj, prerađivačkoj industriji, koja u ukupnoj industrijskog proizvodnji ima udio od gotovo 80 posto, u siječnju je porasla za 7,5 posto u odnosu na siječanj prošle godine.

Krajem veljače 298.775 nezaposlenih

Tijekom veljače ulasci u registriranu nezaposlenost (16.664 osobe) bili su manji od izlazaka iz nezaposlenosti (16.972 osobe), što je rezultirao mjesečnim smanjenjem evidentiranog broja nezaposlenih. Nadalje, nastavljena je i tendencija smanjenja evidentirane nezaposlenosti uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, i to na relativno visokoj razini od 4,7 posto, navode iz HZZ-a.

U veljači su se u evidenciju nezaposlenih prijavile 16.664 osobe (30,8 posto manje nego prethodnoga mjeseca, te 6,6 posto manje nego u veljači 2006. godine). Najviše je novoprijavljenih nezaposlenih došlo izravno iz radnog odnosa (58,6 posto), a potom iz neaktivnosti (36,1 posto), a znatno manji broj izravno iz redovnog školovanja (4,5 posto). Iz evidentirane nezaposlenosti otišle su ukupno 16.972 osobe (6,5 posto manje nego prethodnoga mjeseca, te 7,7 posto manje nego u veljači 2006. godine).

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

Neto dobit Erste grupe u 2006. godini 410 milijuna kuna

Komentirajući poslovno okruženje u 2006. godini Radaković je istaknuo restriktivne mjere Hrvatske narodne banke (HNB), koje su bankama donijele poskupljenje izvora financiranja, a uslijed čega je ESB promijenila poslovnu politiku i naglasak stavila na prikupljanje depozita. U politici kreditiranja pak prioritet je dan segmentu stanovništva, na uštrb kreditiranja gospodarstva.

Tako su ukupni depoziti ESB-a lani rasli po stopi od 30,2 posto te su na kraju godine dosegnuli iznos od 22,3 milijarde. Depoziti gospodarstva pritom su porasli za 51,5 posto, na 9,02 milijarde kuna, dok su depoziti stanovništva povećani 18,9 posto, na 13,24 milijarde kuna. Omjer odobrenih kredita je pak izjednačen - od ukupno 22,95 milijardi kuna stanovništvu je odobreno 11,47 milijardi kuna, a gospodarstvu 11,48 milijardi kuna. No, dok su krediti gospodarstvu povećani za 12-tak posto, plasmani stanovništvu veći su za više od 25 posto nego godinu ranije.

Prema riječima člana Uprave ESB-a Borisa Centnera, došlo je i do promjene u strukturi kredita gospodarstvu, odnosno kreditiranje internacionalnih i velikih klijenata je usporeno, a veći je dio bio umjeren na malo i srednje poduzetništvo. U ovoj godini, očekuje Radaković, ESB bi trebala zabilježiti rast ukupnih plasmana za oko 13 do 13,5 posto, no i vratiti se snažnijem kreditiranju gospodarstva.

Prema konsolidiranim podacima o poslovanju, ESB-a je u prošloj godini ostvarila rast neto prihoda od kamata za 11 posto, na 879 milijuna kuna, dok su neto prihodi od naknada i provizija rasli za 25,4 posto, na 217 milijuna kuna. Ukupni prihodi od redovnog poslovanja ostvarili su lani rast od 11,4 posto, na 1,27 milijardi kuna, dok su istodobno rashodi iz redovitog poslovanja povećani za 10,7 posto, a 661 milijun kuna.

Dionice HGspota na Varaždinskoj burzi

Dionice HGspota jučer su uvrštene u kotaciju Slobodno tržište i njima se može trgovati pod burzovnom oznakom HGSP-R-A. Kako se navodi u priopćenju Varaždinske burze, temeljni kapital HGspota iznosi 33 milijuna kuna i podijeljen je na 330.000 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti od 100 kuna.

Prema podacima s tvrtkinih internet stranica, HGspot je kao društvo za proizvodnju i prodaju računala i računalne opreme osnovano 1994. godine, a s aktivnim radom započinje 1997. godine. Tvrtka trenutno zapošljava oko 300 radnika, te je autorizirani distributer i partner mnogih svjetskih računalnih marki poput Intela, AMD-a, HP-a, Trust-a, Abita, Acer-a, Grundiga, Microsofta i dr.

Tvrtka je 2003. godine započela s otvaranjem poslovnica širom Hrvatske, kojih je do kraja 2005. otvoreno ukupno 30. Do kraja ove godine planira se pak otvaranje ukupno 40 poslovnica, a osim u Hrvatskoj, poslovnice se otvaraju u regiji, odnosno u Bosni i Hercegovini (Banja Luka) te Srbiji (Beograd). U kolovozu 2004. godine HGspot postaje dioničko društvo, a krajnji je cilj te transformacije bio izlazak na burzu, čime bi se završila preobrazba HGspota "iz obiteljskog poduzeća u internacionalnu kompaniju", navodi se na web stranicama tvrtke.

4. TVRTKE

Limes plus: 15,3 postotni rast prihoda

Limes plus, tvrtka specijalizirana za katalošku prodaju uredskog pribora, osnovana je 1992. godine. U početku je zapošljavala dvoje djelatnika koji su se bavili prodajom fotokopirnog papira. Danas Limes Plus zapošljava 30 ljudi, ima katalog od 6 tisuća artikala, a uredski pribor dostavlja na području cijele Hrvatske. Direktor i vlasnik tvrtke je Dubravko Pavlešić.

Prema podacima tvrtke, u 2006. godini, Limes je zaprimio 30.630 narudžbi uz prosječno vrijeme isporuke od 15 sati. Tvrtka ima 13 tisuća registriranih i 3.300 stalnih korisnika među kojima su domaće i inozemne kompanije kao što su Ericsson Nikola Tesla, Siemens, Vipnet, Triglav osiguranje, Proctor&Gamble i Adriatica.net, kaže se u priopćenju.

Ericsson Nikola Tesla: neto dobit 233,77 milijuna kuna

Predsjednica Uprave ETK-a Gordana Kovačević istaknula je kako je 2006. bila zahtjevna i dinamična, no uspješna i stabilna poslovna godina. Poslovalo se u okvirima planiranih kretanja - stabilno i s tendencijom umjerenog rasta.

Dobit prije oporezivanja lani je iznosila 264,5 milijuna kuna i niža je 1,4 posto od one u godini ranije, dok su knjižene narudžbe povećane 0,97 posto, na 1,62 milijarde kuna. Zarada po dionici iznosi 177,06 kuna i nešto je manja u odnosu na 2005. kada je iznosila 178,82 kune.

Kompanija je uspjela napraviti zaokret u poslovanju te povećati udio usluga (i mobilne i fiksne telefonije) u ukupnoj prodaji s 42 posto, na 48 posto. U strukturi ukupne prodaje Ericsson Nikole Tesle udio domaćeg tržišta iznosi 30 posto, izvoz na interno Ericssonovo tržište 22 posto, a izvoz u ostale zemlje 48 posto. Najznačajnija pojedinačna tržišta bila su Hrvatska, Švedska, Bjelorusija, BiH, Kazahstan, Rusija i Crna Gora.

Vrijednost izvoza lani je iznosila 793,7 milijuna kuna i nešto je manja nego 2005. Prodaja pak na domaćem tržištu porasla je 1,4 posto, na 482,6 milijuna kuna, dok je izvoz na Ericssonovo interno tržište porastao za 20,7 posto, na 357,8 milijuna kuna. Govoreći o planovima za ovu godinu Kovačević je izdvojila jačanje pozicije na domaćem i inozemnim tržištima. Pritom će se fokusirati na praćenje svjetskih tehnoloških trendova i inventivnost svojih stručnjaka u cilju postizanja daljnjeg poslovnog rasta.

Vipnet predstavio brzi mobilni pristup internetu

HSPA (High speed packet access) je tehnologija koja omogućuje velike brzine u primanju i slanju podataka putem interneta. Prema riječima predsjednice Uprave Vipneta Marie-Helene Magenschab, riječ je o pristupu internetu bržem od, sad već klasičnog, fiksnog pristupa putem ADSL-a. Brzine koje omogućuje nova tehnologija su do 7,2 megabita u sekundi. Te brzine moći će koristiti Vipnetovi korisnici u Zagrebu, Rijeci i Splitu, dok će drugim gradovima zasad biti omogućene brzine od 3,6 megabita u sekundi. Korisnici će tako skidati podatke do četiri puta brže u odnosu na prvu generaciju HSDPA tehnologije. Ujedno, to je čak 80 puta brže u odnosu na GPRS prijenos podataka.

Magenschab je naglasila da alternativne tehnologije sve više doprinose uspjehu širokopojasnog interneta u Europi te već sada čine 19 posto svih broadband linija. U Hrvatskoj, kaže Magenschab, potencijal mobilnog broadbanda gotovo je jednak perspektivi koju je mobilna telefonija imala nakon otvaranja tog tržišta. Prema njezinim očekivanjima, do 2010. godine broj mobilnih korisnika širokopojasnog pristupa internetu u svijetu prerast će broj fiksnih korisnika, a slični trendovi očekuju se i u Hrvatskoj.

Slovenski Relax nudi za Hotele Podgora 15 milijuna kuna

Relax za 51,17 posto dionica Hotela Podgora, čija je početna cijena bila 10,4 milijuna kuna, nudi 15 milijuna kuna, zadržavanje svih 125 radnika u roku od jedne godine, zapošljavanje 50 novih u narednih pet godina te ulaganje od 152,1 milijuna kuna u tom istom razdoblju.

Ukupno je za kupnju HFP-ova portfelja u Hotelima Podgora otkupljeno pet ponudbenih dokumentacija, no samo je Relax dostavio ponudu. Uz Relax, interes za Hotele Podgora otkupom dokumentacije pokazale su tvrtke Epic Zagreb, Ilirija Biograd, češki konzorcij Vitkovice Tours/KKCG i As Infortar iz Estonije.

Na današnjem otvaranju ponuda u HFP-u ocijenjeno je da Relaxova ponuda ispunjava sve bitne uvjete natječaja te da se upućuje u daljnju proceduru. Prema riječima direktora Relaxa Alojza Gostenčnika, riječ je o najvećem slovenskom turoperatoru specijaliziranom za Jadran, koji ostvaruje prihod od 20 milijuna eura, a u Hrvatsku dovodi 120 tisuća gostiju. Tvrtke je u vlasništvu 14 slovenskih fizičkih osoba. Za Hotele Živogošće ponudbenu dokumentaciju otkupile su tvrtke Epic Zagreb, Ilirija Biograd, Rogulj Trogir, češki konzorcij Vitkovice Tours KKCG, austrijski De Luxe Immobilien Treuhand i britanski Networkframe, ali ponuda nije bilo.

Brodosplit: drugi kruzer za Amerikance

Riječ je o malim kruzerima, dugačkim 59 metara, širokima 10,7 metara, visine 4,5 metara do glavne palube, za plovidbu Sredozemnim morem. Plovit će brzinom do 13,70 čvorova.

Uz 19 članova posade mogu primiti 54 putnika, kojima je na raspolaganju 25 dvokrevetnih kabima, te dvije jednokrevetne smještajne jedinice. Uz luksuznu opremu kruzeri će imati i sunčanu palubu, veliki restoran, gimnastičku dvoranu te plesni podij. Drugi kruzer isporučen je četiri mjeseca nakon primopredaje prvog, a ista obveza vrijedi i za treći ugovoreni brod, koji mora biti predan do kraja godine, rekao je direktor BSO-a Damir Arapović, dodajući kako je splitsko brodogradilište, koje prvi put gradi brodove takvog tipa, uspješno ispunilo zahtjevne poslovne zadaće.

Prvi brod bit će predan na uporabu u travnju, a danas porinuti u kolovozu ove godine. Isporuka posljednjeg broda iz serije predviđena je u prosincu 2008. godine. Okvirna je vrijednost programa šest kruzera oko 36 milijuna eura, no prava cijena brodova u seriji oblikovat će se prema trenutačnom stanju na tržištu. Zahvaljujući tome, prošle je godine, nakon potpisivanja ugovora o gradnji tri kruzera, BSO s Amerikancima potpisao i anex o gradnji još triju takvih luksuznih brodova. Najavljeno je i sklapanje ugovora za gradnju još šest kruzera te broda dugog 120 metara, čime će kapaciteti Brodogradilišta specijalnih objekata biti popunjeni do 2010. godine.

Operativna dobit Vipneta 190,5 milijuna eura

Vipnetova dobit prije kamata i poreza (EBIT), povećana je za 25,8 posto na 116,9 milijuna eura. Vipnetovi poslovni rezultati za 2006. godinu objavljeni su danas na konferenciji za novinare Telekom Austria grupe u Beču zajedno s rezultatima za bežični (Mobilkom Austria Grupa) i fiksni segment Telekom Austria Grupe.

Prema podacima tvrtke, krajem 2006. godine Vipnet je imao 1,9 milijuna korisnika, što je porast od 18,6 posto, a Vipnetov udio na tržištu bio je 42,9 posto. Iz Vipneta navode da je prošle godine penetracija u Hrvatskoj značajno porasla i to za 18,1 posto te dosegnula 101 posto krajem 2006.

U "3. maju" predan četvrti tanker za latvijsku tvrtku

To je četvrti predani tanker iz serije od ukupno deset tankera istih karakteristika, vrijednih gotovo 400 milijuna dolara, koji se u riječkom brodogradilištu grade ili će biti izgrađeni za latvijskog naručitelja. Tanker "Targale" porinut je u studenom prošle godine, dugačak je 195 metara, širok 32 metra. Izgrađen je pod nadzorom klasifikacijske kuće "Det Norske Veritas", a plovit će pod zastavom Maršalskog otočja.

Današnja primopredaja prva je ovogodišnja primopredaja u Brodogradilištu "3. maj" koje u knjizi narudžaba sada ima ukupno 15 brodova - za latvijske, nizozemske, njemačke i hrvatske naručitelje. Kako su najavili iz Uprave, za četiri ugovorena broda očekuje se osnaženje ugovora, a moguće je skoro potpisivanje ugovora za gradnju još dva broda.

Uprava "Uljanika": ne blokiramo preustroj brodogradilišta

Po njegovim riječima netočna je tvrdnja Sindikata da je predsjednik Uprave "Uljanika" Anton Brajković zakočio restrukturiranje brodogradilišta kad su svi dokumenti i programi restrukturiranja već u Vladi, a vjerojatno i u Bruxellesu, s obzirom na to da će o budućnosti hrvatske brodogradnje odlučivati Europska komisija.

"U paketu restrukturiranja hrvatske brodogradnje 'Uljanik' je razmatran kao jedino brodogradilište spremno za privatizaciju, a Uprava je, iako u zadnji čas, shvatila da bi 'Uljanik', ne uđe li u nacionalni program, mogao ostati bez znatne potpore koja će mu pomoći da u EU uđe tehnološki spreman", naglasio je Markulinčić. Dodao je kako je upravo zato Uprava uspjela argumentirano uvjeriti predstavnike Povjerenstva i članove Vlade da "Uljanik" mora ući u nacionalni program restrukturiranja.

Ugovor o prodaji državnih tražbina od "Lenca" Uljaniku i Tankerskoj plovidbi

Kupnjom tražbina od Ministarstva financija i provedbom prihvaćena stečajnog plana "Uljanik" (koji je prije otkupio tražbine IFC-a i DEG-a) i Tankerska plovidba postat će većinski vlasnici "Viktora Lenca" s ukupno 60,4 posto vlasničkog udjela. Svečanom potpisivanju ugovora nazočio je i predsjednik Vlade Ivo Sanader koji je kazao da se danas ostvaruje osam višegodišnjih ciljeva. "Lenac" ostaje prepoznatljiv na svjetskom tržištu remonta brodova, ostaje među vodećim izvoznicima jer oko 80 posto prihoda ostvaruje u izvozu, kazao je premijer.

Riječ je o brodogradilištu koje je osposobljeno za gradnju "off shore" platforma, odnosno sudjelovanje u gradnji plinske mreže sjevernog Jadrana. Premijer je istaknuo da će kostrensko brodogradilište osiguravati stalne usluge dokovanja i remonta te da u ukupnoj strukturi ostvarenih prihoda rad "Lenčevih" radnika sudjeluje s oko 25 posto, a veći se dio preostalih resursa, kao što su repromaterijal, podugovarači i doradba, nabavljaju na domaćem tržištu. Dodao je da će sve to omogućiti zadržavanje oko 560 radnika i 400 kooperanata te osiguravati državnom proračunu stalan izvor prihoda.

Sanader je naglasio da su se novi vlasnici obvezali da će u sljedećih pet godina zadržati sve radnike i da će u tehnološku obnovu uložiti 58 milijuna kuna te je, zahvaljujući svima koji su pridonijeli da agonija "Lenca" što prije završi kazao da "Vlada od početka mandata smatra da je na istom poslu na kojemu su sindikati i poslodavci". Premijer je istaknuo da "Lenac" ima časnu i dugu, 110-godišnju tradiciju te da sve afere i nedaće nisu skrivili radnici bez kojih bi, kazao je, hrvatsko gospodarstvo i povijest bili drukčiji.

Potpisivanju ugovora nazočili su i ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, vodstvo Sindikata metalaca Hrvatske (SMH), SSSH-a i HUS-a, lokalne i područne uprave, stečajna upraviteljica Ombretta Belić-Ilijašić i radnici. Povjerenik SMH u "Lencu" Damir Bačinović naglasio je da svaki stečaj ne mora biti i kraj tvrtke, nego njezino spašavanje, ako za to postoji interes. Ocijenio je da su važnu ulogu u održanju "Lenca" imali radnici te da je ključnu političku odluku prije godinu dana donio premijer Sanader - kad je odlučeno da "Uljanik" otkupi tražbine IFC-a i DEG-a, koji su se, kazao je, pokazali kao loši vlasnici.

Predsjednik Uprave "Uljanika" Anton Brajković rekao je da se i "Uljanik" i Tankerska plovidba slažu da oni koji su u stečaju zakinuti (kooperanti) nekako dobiju odštete - davanjem prvenstva pri dobivanju poslova, pa čak i ustupanjem dijela vlasničkih udjela u brodogradilištu. Po stečajnom planu koji je prošli tjedan prihvatila većina vjerovnika, u vlasničkoj strukturi "Lenca" nakon stečaja bit će "Uljanik" i Tankerska plovidba (zajedno 60,4 posto), HBOR (16,08 posto), Croatia osiguranje (2,3 posto), Fond za razvoj i zapošljavanje (3,9 posto), HFP (9,4 posto), a manje bi udjele imali OTP banka, R.L.E. Obrt, HZMIO, REGOS, HZZO i HZZ.

Razlučni (hipotekarni) vjerovnici otpisat će veći dio od ukupno 690 milijuna kuna tražbina, a dio od 144 milijuna kuna tražbina pretvoriti u vlasničke udjele. Vjerovnici prvoga višeg isplatnog reda, odnosno državni fondovi također će svoje tražbine pretvoriti u vlasničke udjele, a radnicima će biti isplaćeno oko 15 milijuna kuna. Tražbine vjerovnika općeg isplatnog reda, među kojima je oko 273 milijuna kuna tražbina kooperanata, bit će otpisane.

Stečaj "V. Lenca" otvoren je u prosincu 2003. zbog krize u poslovanju, a nije završen veliki kreditni investicijski ciklus u sklopu kojega je tadašnja Uprava planirala proširenje poslovanja na izgradnju brodova. U stečaju su priznate ukupne tražbine vjerovnika od oko milijardu kuna. Imovina brodogradilišta procijenjena na 263 milijuna kuna i opterećena je razlučnim pravima, pa će, po stečajnom planu, biti otpisano ukupno oko 820 milijuna kuna tražbina.

Delta preuzima jednu hrvatsku mesnu industriju?

Rečeno je to na današnjem susretu predstavnika Delta holdinga s hrvatskim novinarima, na kojem iz Delta holdingu nisu željeli otkriti detalje o veličini i lokaciji tvrtke, kao ni cijenu. No, bila bi to prva akvizicija Miroslava Miškovića u Hrvatskoj. Delta Holding je široj hrvatskoj javnosti poznat po partnerstvu s Agrokorom. U tijeku je, naime, dubinsko snimanje maloprodaja obiju kompanija - Konzuma i Delta M, koje bi se vjerovatno već tijekom ove godine trebale spojiti.

I hrvatska i srbijanska kompanija će u novoj tvrtki imati po 50 posto udjela, no još uvijek nije poznato tko će novu tvrtku, nakon što se utvrdi njihova vrijednost, morati dokapitalizirati. Uz to, Delta i Agrokor grade tvornicu kave u Staroj Pazovi u Srbiji, a riječ je o investiciji vrijednoj 12 milijuna eura, čiji se dovršetak očekuje najkasnije u prvom tromjesečju 2008. godine. U Delta holdingu najavljuju da će, s obzirom na maloprodajnu snagu obiju kompanija, u startu osvojiti 20 posto tržišta kave u regiji.

Kako se saznaje iz Delta holdinga, ta je kompanija zainteresirana i za izgradnju trgovačkog centra u Zagrebu te želi investirati u hrvatsku prehrambenu industriju. Delta holding planira u 2007. ostvariti ukupne prihode od prodaje u iznosu od 1,5 milijardi eura, investicije vrijedne 409 milijuna eura te otvaranje 2.000 novih radnih mjesta. Nakon dosad neuspješnih pokušaja preuzimanja u Sloveniji, iz Delte najavljuju da u toj zemlji imaju zacrtanu akviziciju u prehrambenoj industriji koju će pokušati realizirati preko neke treće tvrtke.

Vukelić: nova Uprava Brodosplita izabrat će se javnim natječajem

"U postupak izbora bit će uključene i agencije koje su u tom poslu traženja dobrih, kvalitetnih kadrova već dokazane", kazao je ministar Vukelić koji je i predsjednik Nadzornog odbora Brodosplita. "Ne želimo na račun brzine napraviti nešto loše u smislu kvalitete, već želimo kvalitetne ljude, jer je pred njima, kao i pred drugim brodogradilištima, posao restrukturiranja i saniranja koji je vrlo ozbiljan i odgovoran", ustvrdio je Vukelić.

Nadzorni odbor Brodosplita bivšeg je predsjednika Uprave Brodosplita Gorana Vukasovića i člana Antu Luetića opozvao 22. veljače nakon što je protiv njih pokrenuta istraga zbog sumnje da su, zajedno s posrednikom u sklapanju brodograđevnih ugovora Dragom Mačekom, počinili zloporabu položaja i ovlasti te kazneno djelo "pranja novca", kojima su to brodogradilište oštetili za 4,7 milijuna dolara. Županijsko državno odvjetništvo za svu je trojicu zatražilo i pritvor, no, o tome još nije odlučeno. Nadzorni odbor je istodobno odlučio da treći član Uprave splitskog brodogradilišta Domagoj Klarić nastavi obavljati poslove Uprave do izbora nove.

Ad Boats: povećanje proizvodnje za 20 posto

U projektu hrvatske izvozne ofenzive predviđeno je i osnivanje klastera male brodogradnje u kojoj AD Boats ima važno mjesto zbog svojih programa gradnje visokokvalitetnih jedrilica i jahti koje su se sve traženije na svjetskom tržištu, kazao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić koji je danas posjetio tu solinsku tvrtku.

Jedrilica te tvrtke, "Salona 37", nedavno je na prestižnom međunarodnom nautičkom sajmu u Dueserdolfu osvojila nagradu "europski brod godine". AD Boats, osnovan prije pet godina, u većinskom je vlasništvu solinskog AD Plastika, a u vlasničkoj strukturi još su zastupljeni hrvatski Prevent-Zlatar, njemački Prevent Dev GmbH, te mali dioničari. U tvrtki su zaposlena 130 radnika, no zbog povećanog opsega proizvodnje i ostvarenja zahtjevnih poslovnih planova AD Boats planira otvoriti još 60-ak novih radnih mjesta.

Uvođenjem novih tehnoloških rješenja gradnja broda skraćena je na samo šest tjedana, što AD Boats stavlja u rang konkurentnih tvrtki na svjetskom tržištu, istaknuo je predsjednik Uprave Goran Bralić. Prošlu su godinu solinski brodograditelji završili isporukom 60-ak bodova, ove je godine planirano povećanje proizvodnje za 20 posto, a cilj je u idućih nekoliko godina doseći proizvodnju od oko 120 jedrilica na godinu, kazao je Bralić.

Rijeka: pomaknut rok za izgradnju kontejnerskog terminala

Izgradnja Zagrebačke obale i novog kontejnerskog terminala kasnit će oko godine, pa će umjesto sredinom 2009. taj terminal biti završen do sredine 2010. Predstavnici Svjetske banke obavljaju ovoga tjedna redovni nadzor provedbe RGP-a kojeg je nositelj riječka Lučka uprava.

Za modernizaciju i preustroj riječke luke te modernizaciju i obnovu pristupnih prometnica Svjetska je banka odobrila zajam od oko 156 milijuna dolara, dio se projekta financira iz državnog proračuna, a ukupna vrijednost radova je oko 266 milijuna dolara. Prije nego li se nastavi s izgradnjom pristaništa potrebno je učvrstiti tlo, što će povećati troškove izgradnje. Skupina domaćih i inozemnih stručnjaka radi na pronalaženju odgovarajućeg tehničkog rješenja kako bi se omogućio nastavak radova, a sve se aktivnosti usklađuju s ministarstvima mora, turizma, prometa i razvitka te financija.

Za izgradnju Zagrebačke obale u sklopu zajma Svjetske banke predviđeno je 37 milijuna dolara, ali će troškovi biti veći od predviđenih, pa se razmatra osiguravanje novog zajma Svjetske banke. Kako je istaknuo ravnatelj riječke Lučke uprave Bojan Hlača, iako će rok završetka radova na novom kontejnerskom terminalu biti pomaknut za oko godinu dana, to neće utjecati na odvijanje lučkog prometa jer se procjenjuje da će kapaciteti sadašnjeg terminala, s obzirom na rast prometa, biti dovoljni do 2010.

5. MEĐUNARODNA SURADNJA

Sanader: Ova godina će biti otvaranja, a 2008. godina zatvaranja poglavlja

"Ova godina će biti godina otvaranja poglavlja, a sljedeća će biti godina zatvaranja", rekao je Sanader zastupnicima druge po snazi stranačke frakcije u Europskom parlamentu. "Realno je da pregovore možemo završiti sljedeće godine, a onda je stvar na vama u Europskoj uniji da se učine potrebne institucionalne promjene, koje će omogućiti novo proširenje", rekao je Sanader, istaknuvši da ne želi da s Hrvatskom završi proces proširenja, nego da se ono nastavi i na ostale zemlje u našem jugoistočnom susjedstvu, kada te zemlje budu spremne za ulazak EU.

U izjavi novinarima nakon sastanka sa socijalistima, Sanader je rekao da je hrvatski plan ove godine predati što više pregovaračkih pozicija i što više poglavlja otvoriti, a neka i zatvoriti. On je najavio da će hrvatska Vlada krajem ovoga tjedna usvojiti pregovaračku poziciju za još jedno poglavlje, a do kraja mjeseca za još pet poglavlja.

Hrvatska će na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju, koja se treba održati krajem ovoga mjeseca otvoriti barem još jedno poglavlje, a moguće je i zatvaranje pregovora u jednom od dosad otvorenih poglavlja, dodao je Sanader. Do kraja njemačkog predsjedništva do 1. srpnja ove godine očekuju se još dvije Međuvladine konferencije na kojima bi trebao otvoriti veći dio poglavlja. "Ova bi godina trebala biti godina u kojoj se pregovori otvaraju, naravno u interesu nam je da se neka i zatvore, a 2008. godina će biti godina zatvaranja poglavlja", rekao je Sanader.

Hrvatski premijer je istaknuo da činjenica što se 2007. godine u Hrvatskoj održavaju izbori neće utjecati na tempo pregovora s EU-om. "Što se tiče izbora, oni nikako ne mogu utjecati na naš tempo i što se nas tiče pregovori bi mogli ići i brže", rekao je Sanader.

Više europskih dužnosnika često ističu da je 2007. godina presudna za pristupne pregovore i reforme koje se moraju učiniti i stoga pozivaju da se pitanja koja se tiču pregovora ostave izvan predizborne kampanje. Hrvatski premijer je u svom istupu zahvalio čelnicima socijalističke frakcije na potpori koju pružaju Hrvatskoj, iako je vlada u Zagrebu suprotnog političkog predznaka. Posebno je istaknuo riječi predsjednika kluba zastupnika socijalista Martinu Schulza, koji je premijeru Sanaderu svojedobno rekao "da mu mora priznati, iako je iz suprotnog političkog tabora, da je puno učinio za Hrvatsku i za regiju".

Sanader je u svom istupu rekao da je u Hrvatskom saboru formiran Savez za Europu u kojem su zastupljene sve stranke i koje se, kada je u pitanju približavanje EU-u, ponašaju kao koalicijski partneri, a ne kao rivali. Premijer je dodao da je na njegov prijedlog prihvaćeno da na čelu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om bude predsjednik najveće oporbene stranke Ivica Račan.

Govoreći o regionalnoj suradnji, Sanader je podsjetio da je bio prvi hrvatski premijer koji je posjetio Beograd i prvi premijer koji je pravoslavnim vjernicima u Hrvatskoj čestitao Božić tradicionalnim pozdravom 'Hristos se rodi'. "Tada je to je bio šok i za Hrvate i Srbe", rekao je Sanader.

Predsjednik socijalističkog kluba zastupnika Martin Schulz izrazio je optimizam u pogledu mogućnosti da Hrvatska u što skorijem roku postane članicom EU-a. Upitan je li realno da Hrvatska uđe 2009. godine, Schulz je odgovorio da "nije bilo riječi o konkretnim datumima". "Ja sam osobno vrlo optimističan da će Hrvatska moći ući u najranijem mogućem trenutku. Moj je dojam da Hrvatska može dostići svoje ciljeve do kraja 2008. ili do početka 2009. godine. Ne vidim daljnjih prepreka za završetak pregovora. Ja ne mogu dati točan datum ulaska, jer to nije na meni ni na Parlamentu nego na Vijeću EU-a," rekao je Schulz.

6. SAJMOVI, KONFERENCIJE, OKRUGLI STOLOVI, FORUMI

Telecom Arena: hrvatsko tržište telekomunikacija i dalje u uzletu

Na skupu, koji je danas počeo s dvodnevnim radom, sudjeluje oko dvjesto telekomunikacijskih stručnjaka i poslovnih ljudi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Rumunjske te iz Europske komisije. Sa 4,47 milijuna korisnika mobilnih telefona Hrvatska je premašila 100 postotni kapacitet tržišta s obzirom na broj stanovnika, podaci su koje je iznio državni tajnik za promet Dražen Breglec. Prema njegovom mišljenju, prošla godina bila je vrhunac u razvoju tržišta mobilnih komunikacija u Hrvatskoj, te slijedi faza zasićenja tržišta i sporijeg rasta.

No to nije slučaj sa širokopojasnim internetom (broadband). Ostvare li se planovi Vlade, do kraja 2008. godine u Hrvatskoj bi trebalo biti najmanje 500 tisuća broadband priključaka, čime bi popunjenost tržišta iznosila 12 posto. Državni tajnik Breglec smatra da je taj Vladin plan, s obzirom na tržišna kretanja konzervativan, odnosno da će broadband korisnika biti i više od 500 tisuća. Trenutno, prema podacima koje je iznio, u Hrvatskoj ima 275 tisuća broadband korisnika, što predstavlja 6,2 postotno zasićenje tržišta.

Da su 'pokretne mreže' na europskoj razini, ocjena je i predsjednika Vijeća Agencije za telekomunikacije Gašpera Gaćine, koji smatra da je glavni uzrok tome liberalizacija tržišta i dolazak novih operatora. No Agencija je, kaže Gaćina, nezadovoljna udjelom tih operatora u širenju broadbanda. Osnovnom smetnjom razvoju telekom tržišta Gaćina smatra prijepore oko upotrebe infrastrukture, gdje, kako je rekao, ima dosta zlouporaba, nereda, povlaštenog korištenja i nepoštovanja tehničkih propisa.

Na ovogodišnjem CeBIT-u zajednički nastup 7 hrvatskih izlagača

Na više od 150 četvornih metara izložbenog prostora hrvatsku ICT industriju predstavljat će tvrtke Blancom, Combis, Connect Contact Centar, Logos, Tis.Kis, FINA i Končar, a bit će predstavljena i rješenja i usluge Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Pritom će svaka tvrtka imati jednake uvjete za izlaganje te prezentacijski prostor za promociju svojih proizvoda i usluga, a predviđeno je i posebno predstavljanje Hrvatske kao 'zemlje dana', 16. ožujka, u sklopu čega će biti održana konferencija za novinare i hrvatska večer.

Prema riječima ravnatelja APIU-a Slobodana Mikca, Agencija se u organizaciju njihovog nastupa uključila u cilju predstavljanja Hrvatske kao dobre destinacije za ICT ulaganja. Naime, u svijetu još uvijek ne postoji percepcija o Hrvatskoj kao 'ICT zemlji', s dobrim tvrtkama i obrazovnim institucijama u tom sektoru, pa je sudjelovanje na CeBIT-u, kao jednoj od najvećih manifestacija u tom segmentu, prilika za uspostavu kontakata s budućim partnerima te promociju kako tvrtki koje će izlagati, tako i ulagačkih mogućnosti hrvatskog ICT i sektora poslovnih usluga.

Dodao je i kako će na CeBIT-u biti predstavljen i promotivni film u kojem predstavnici stranih tvrtki iz tog sektora, poput Siemensa, govore o pozitivnim iskustvima ulaganja i poslovanja u Hrvatskoj. Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta je pritom ukazala na podatak da u ukupnom hrvatskom ICT izvozu 'hrvatska pamet' sudjeluje sa svega 35 posto, zbog čega je nužno predstaviti mogućnosti i stvoriti brand te industrije, koja i prema međunarodnim analizama ima veliki razvojni potencijal. Predstavljanje Hrvatske na CeBIT-u, koji je lani obišlo gotovo pola milijuna posjetitelja, sponzorski prate Hrvatska elektroprivreda, Odašiljači i veze te FINA, dok je Končar INEM osigurao vlastita računala kao službena računala hrvatskog štanda.

HGK predstavlja hrvatske proizvode na lisabonskom sajmu Expolingua

Komora predstavlja 164 takva proizvoda te svjetski poznate izume Hrvata kao što su Penkalina kemijska olovka, Vučetićev daktiloskop za otkrivanje otiska prsta, Vrančićev padobran, Lupisov torpedo te Teslina izmjenična struja.

Cilj nastupa na sajmu, na kojem izlaže 40 izlagača iz 10 zemalja, je približiti Hrvatsku Portugalcima te ih upoznati s hrvatskim posebnostima, kaže se u priopćenju. Projekt "Be CROative" u Lisabonu se predstavlja na izložbenom prostoru u obliku dviju kocki koje simbolički predstavljaju Hrvatsku. Multimedijalna izložba hrvatskih proizvoda po principu "gledaj, slušaj, osjeti" dočarava Hrvatsku u njenom najboljem izdanju, a u staklenim vitrinama izloženi su brojni hrvatski proizvodi i izumi, dok su na videozidu prikazane slike hrvatskih proizvoda popraćene tipičnim mediteranskim zvucima.

Hrvatski obrtnici na najvećem sajmu obrta u Europi

To je 15. nastup hrvatskih obrtnika na ovom najvećem obrtničkom sajmu u Europi, koji se održava do 14. ožujka. Hrvatski obrtnici, od kojih 11 izlaže prvi put, predstavit će se na ukupnoj površini od 158 četvornih metara izlagačkog prostora, i to kroz dvije skupne izložbe IHM-a - profesionalnu i privatnu.

U profesionalnom području nalaze se materijali i oprema za radionice autostruke, za sigurnost i zdravlje te zaštitu na radu, alati i strojevi, kao i uslužna poduzeća koja će nuditi savjete i rješenja za mala i srednja poduzeća. Privatni dio obuhvaća područja stanovanje i življenje - izložba "Stanovanje" pokriva namještaj i unutarnji dizajn, građenje i planiranje, energetske i ekološke tehnologije i usluge, dok izložba "Življenje" uključuje tradicionalne i suvremene obrte, modu, nakit, dizajn i glazbene instrumente.

7. SINDIKATI

SMH o restrukturiranju brodogradnje

Dragičević je kazao kako je Vlada pri izradi programa prihvatila prijedloge sindikata, koji se prije svega odnose na posebne programe za svako brodogradilište te na zadržavanje što je moguće većeg broja radnika, odnosno da otpuštanje tehnološkog viška bude popraćeno stimulativnim otpremninama.

U programe restrukturiranja kvalitetno je uključena i potpora brodogradnji do 2012. godine, rekao je Dragičević dodajući kako ona neće biti u onom obliku i obujmu kao do sada, no da će omogućiti pozitivno poslovanje brodogradilišta. Sve što se od 1990. godine radilo u brodogradnji bilo je pogrešno, a pitanje je hoće li i ovo uspjeti, rekao je Dragičević, iako je, dodao je, uvjeren da se provedbom ovih programa brodogradnja može izvući iz krize i početi pozitivno poslovati najkasnije 2012., kako predviđa program restrukturiranja.

Programom restrukturiranja iz splitskog bi škvera, u kojemu je zaposleno više od 3 tisuće ljudi, do 2010. godine kao tehnološki višak bila otpuštena, s otpremninama, 282 radnika, a iz trogirskoga, u kojemu radi oko 1100 ljudi, trebalo bi otići njih 268 koji bi prešli u novoosnovane servisne i nautičke tvrtke ili u mirovinu. Sindikat istodobno traži da i kooperanti preuzmu dio tereta restrukturiranja na način da "koliko zaposlenika ode, toliko se mora smanjiti i broj radnika iz kooperantskih tvrtaka", rekao je Dragičević.

Očekuje se da bi Brodosplit provedbom programa pozitivno poslovanje trebao početi od 2010. godine, a Brodotrogir već od 2009. Država bi, kako je predviđeno, sanirala dugove brodogradilišta i postala vlasnikom zgrada i zemljišta, što omogućuje izmjena Zakona o pomorskom dobru, čime bi se povećao i temeljni kapital svakog pojedinog brodogradilišta, pa tako i splitskog i trogirskog.

Tijekom pregovora s Europskom unijom o brodogradnji sindikati također traže da ih se promptno informira o postignutom i o zahtjevima EU kako se ne bi dogodilo da Europa zatraži zatvaranje jednog ili dva brodogradilišta, a da ne mogu reagirati na vrijeme, "jer, bez obzira na kvalitetu ovih programa, vrag nikada ne spava", poručio je. Pomoć su zatražili i od Europske konferderacije sindikata metalaca koji će sa svoje strane pokušati utjecati na mišljenje Europske komisije, rekao je Dragičević.

Za sindikate je ostalo još na domaćem terenu izboriti se i da se ugovori o radu pri, kako je programom predviđeno, privatizaciji ne prenose na novog poslodavca, već da se radniku omogući da sam bira hoće li potpisati ugovor s novim vlasnikom ili otići uz otpremninu. U slučaju privatizacije SMH se zalaže da se ona provede nad svakim škverom u cjelini, a ne po pojedinim proizvodnim djelovima, osim u posebnim slučajevima kada se to pokaže nužnim i korisnim.

Glede splitskog i trogirskog brodogradilišta stajalište je SMH kako su restrukturiranje i sanacija puno važniji nego afere koje se povlače po medijima i pravosuđu posljednjih godinu dana, jer radnici tih dvaju škverova rade dobro i kvalitetno i državi su prošle godine, isporukom osam brodova na vrijeme ili čak prije roka, uprihodili više od 500 milijuna dolara.

Sindikat Istre nezadovoljan što Uprava Uljanika odbija sporazum o preustroju

"Očekujemo da Vlada prepozna već učinjeno u restrukturiranju 'Uljanika' jer su u proteklim godinama zaposlenici radnim mjestima dobro platili to restrukturiranje", kazao je Kutlača i dodao da od Vlade traže da učini sve da taj program dobije zeleno svjetlo od Europske komisije. Dodao je kako bi bilo pogubno kad bi se pokazalo da je sve to bilo uzalud ili da je "Uljanik" zbog toga u lošijem položajui od onih koji te korake nisu poduzeli.

U Sindikatu su razočarani i lokalnom vlasti jer do sada, unatoč zahtjevima, nije održala temasku sjednicu o "Uljaniku". "Sada je to nepotrebno jer je dokumentacija o preustroju brodogradilišta već u Bruxellesu, a potkraj mjeseca o budućnosti hrvatskih brodogradilišta odlučivat će EK", kazao je Kutlača. "Neshvatljivo je što Uprava 'Uljanika' ne želi potpisati interni Program restrukturiranja društva 'Uljanika' po kojemu bi radnici imali veća socijalna prava, među kojima je bolja prehrana u menzi, te uređenje sanitarnih čvorova i svlačionica", rekao je.

8. OSTALO

Gfk: rast potrošnje kućanstava i cijena u 2006. godini

Kao početno, referentno razdoblje indeksa potrošnje hrvatskih kućanstava (indeks = 100), Gfk uzima 2002. godinu. Analiza se provodi na uzorku od 1.500 kućanstava. U odnosu na to razdoblje, prosječne cijene roba široke potrošnje u 2006. godini bile su veće za 2 posto, a njihova količinska potrošnja povećana je za 7,2 posto. Potrošnja izražena u vrijednosti porasla je za 9,3 posto.

Prosječne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, u odnosu na početno razdoblje pale su za 5,8 posto, a u u odnosu na prosjek 2005. godine za 0,8 postotnih poena. Količinska potrošnja osnovnih prehrambenih proizvoda također je u 2006. godini porasla, za 12,2 posto prema 2002. i za 5 postotnih bodova u odnosu na 2005. godinu. Potrošnja izražena vrijednošću robe, porasla je u odnosu na 2005. za 3,8 postotnih bodova.

Drukčije je stanje kod osnovnih higijenskih proizvoda, čija potrošnja pada. Tako su prosječne cijene osnovnih higijenskih proizvoda u 2006. porasle prema cijenama iz 2005. za 1,5 postotnih bodova, uz istovremeni količinski pad potrošnje od 3,8 postotnih bodova te vrijednosni pad od 2,4 boda. Neesencijalni kućanski proizvodi poskupili su 2006. godine u odnosu na 2005. u prosjeku za 2,8 postotnih bodova, njihova količinska potrošnja povećana je za 2, a vrijednosna za 5,2 bodova.

Izračun indeksa potrošnje hrvatskih kućanstava Gfk je započeo prije pet godina. Iz skupine više od 50 grupa proizvoda svakodnevne potrošnje, za potrebe izračuna indeksa izdvajaju se tri podgrupe: osnovni prehrambeni proizvodi (mlijeko, jestivo ulje, kava), osnovni higijenski proizvodi (deterdženti, sapuni, zubne paste, šamponi, sredstva za čišćenje), i neesencijalni proizvodi (instant kava, sokovi, vode, čajevi i dr.).