BRUXELLES - Zastupnik u Europskom parlamentu, austrijski socijalist Hannes Swoboda, ujedno i izvijestitelj za Hrvatsku, podržao je u srijedu rješavanje otvorenih graničnih pitanja između Zagreba i Ljubljane putem međunarodne arbitraže, ako dvije strane ne mogu bilateralno riješiti taj problem. "To bi pitanje trebalo prvo pokušati riješiti između Slovenije i Hrvatske. Ako to ne bude vodilo prema pozitivnom ishodu, onda bi trebalo ići na međunarodnu arbitražu", rekao je Swoboda nakon sastanka hrvatskog premijera Ive Sanadera sa zastupnicima socijalističke frakcije u Europskom parlamentu. Swoboda je podržao prijedlog hrvatske strane, koja smatra da se pitanja o razgraničenju trebaju riješiti pred nekom međunarodnom sudskom instancom, ako nema mogućnosti za bilateralni dogovor.
BRUXELLES - Hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je u srijedu u Bruxellesu uvjerenje da bi Hrvatska ove godine mogla otvoriti pregovore u svim poglavljima europske pravne stečevine, a sljedeće godine potpuno završiti pregovore. "Realno je da pregovore možemo završiti sljedeće godine, a onda je stvar na vama u Europskoj uniji da se učine potrebne institucionalne promjene, koje će omogućiti novo proširenje", rekao je Sanader, istaknuvši da ne želi da s njom završi proces proširenja, nego da se ono nastavi i na ostale zemlje u jugoistočnom susjedstvu, kada te zemlje budu spremne za ulazak EU. U izjavi novinarima nakon sastanka sa socijalistima, Sanader je rekao da je hrvatski plan ove godine predati što više pregovaračkih pozicija i što više poglavlja otvoriti, a neka i zatvoriti.
BRUXELLES - Hrvatski premijer pozvao je braniteljske timove hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka da međusobno surađuju, nakon što je Haški sud donio odluku da odvjetnik Miroslav Šeparović ne može braniti generala Markača. "Već sam prošlog tjedna rekao da nismo zadovoljni razvojem događaja među braniteljskim timovima", izjavio je Sanader u Bruxellesu, gdje je u srijedu imao niz sastanaka s čelnicima Europskog parlamenta. "Jučer je donesena odluka da odvjetnik Šeparović ne može braniti gospodina Markača zbog navodnog sukoba interesa. Mislimo da je to autonomna odluka Haškog suda, ali ona sigurno nije dobra za Markačevu obranu. Ono što kao predsjednik Vlade mogu učiniti jest da pozovem braniteljske timove da međusobno surađuju, jer su ti generali zaslužni za Hrvatsku i suočeni s jednom optužnicom, stoga su njihovi branitelji naprosto osuđeni da surađuju jedni s drugima", rekao je Sanader.
SARAJEVO - Odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine u stalnom su usponu, a do sada postignuti dobri rezultati ne bi trebali biti zasjenjeni otvorenim pitanjima čijem rješavanju treba pridonijeti skorašnji posjet hrvatskog premijera Ive Sanadera, ocijenili su u srijedu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić i hrvatski veleposlanik u toj zemlji Josip Vrbošić. Kako je priopćeno iz Špirićeva ureda, bosanskohercegovački premijer i veleposlanik Vrbošić razgovarali su u Sarajevu u sklopu priprema za posjet predsjednika Vlade Hrvatske Ive Sanadera BiH koji se očekuje 29. i 30. ožujka. Špirić je izrazio zadovoljstvo najavom tog posjeta te je istaknuo kako on predstavlja izravni doprinos rješavanju otvorenih pitanja. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj u srijedu je također kazao kako su odnosi te zemlje sa susjedima, dakle i s Hrvatskom, dobri i zadovoljavajući.
WASHINGTON - Pomoćnik američke državne tajnice za europska i euroazijska pitanja Daniel Fried, koji ovih dana boravi u posjetu Srbiji, Kosovu i Makedoniji, najavio je kako će NATO odluku o novim članicama donijeti tijekom ove godine a svoj idući sastanak na vrhu održati početkom 2008., prenosi u srijedu Glas Amerike (VOA). "Idući summit NATO-a održat će se početkom 2008. godine, ali Savez će odluku tko će postati novi član donijeti u ovoj godini. Zemlje kandidati trebaju stalno gledati na kalendar i vidjeti što još trebaju učiniti", izjavio je Fried za VOA uoči svoje balkanske turneje. Na pitanje kako američka vlada gleda na pripremljenost Hrvatske za ulazak u NATO, Fried je kazao kako je "Hrvatska napravila ogroman napredak, sučelila se vrlo dobro s prošlošću kada je uhićen Ante Gotovina, reforme koje se provode su impresivne... ima još toga za učiniti, ali napredak je impresivan i predsjednik George W. Bush je prepoznao to što je učinjeno".
ZAGREB - Članovi saborskog Odbora za poljoprivredu i šumarstvo na čelu s predsjednikom Odbora Božidarom Pankretićem primili su u srijedu u radni posjet članove izaslanstva Odbora za poljoprivredu češkog parlamenta s kojima su razgovarali o EU i NATO-u te pitanjima vezanim uz poljoprivrednu politiku, doznaje se iz saborskog priopćenja. Predsjednik češkog Odbora Jiri Papaž rekao je da je cilj dolaska češke delegacije upoznavanje sa stanjem priprema Hrvatske za prijem u EU i NATO, istaknuvši da Češka snažno podupire hrvatski put u euroatlantske integracije. Naglasio je da će Češka u prvoj polovici 2009. godine predsjedati Europskom unijom, upravo u razdoblju kada bi i Hrvatska mogla postati članicom.
BERLIN - Broj stranaca u Njemačkoj ostao je 2006. gotovo nepromijenjen u odnosu na 2005. tako da je prošle godine u Njemačkoj živjelo 6,7 milijuna građana s državljanstvom neke druge zemlje, priopćio je u srijedu Državni statistički zavod Njemačke. Najveći broj stranaca, njih 1,7 milijuna posjeduje tursko državljanstvo. Iza njih slijede Talijani s 534.000 te Poljaci s 360.000 stanovnika. Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo i 316.000 građana Srbije i Crne Gore, koji se još uvijek vode pod istom statističkom jedinicom, te 157.000 državljana Bosne i Hercegovine. U 2006. godini u Njemačkoj je boravilo 227.510 hrvatskih državljana, dok je 36.600 do sada prihvatilo njemačko državljanstvo.
PRIŠTINA - Kosovski dužnosnici primili su u srijedu izmijenjeni prijedlog rješenja statusa Kosova posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija, a prve reakcije Albanaca su pozitivne. Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu izjavio je da je Priština zadovoljna novom inačicom plana Marttija Ahtisaarija, jer prve analize pokazuju da u njemu nema značajnijih promjena koje bi mogle utjecati na bit prijedloga. Sejdiju je naglasio kako je uočio da je Ahtisaari usvojio neke od prijedloga Prištine. Predsjednik Demokratske partije Kosova Hashim Thaqi je rekao kako je uvjeren da je Ahtisaarijev prijedlog konstruktivan. Ahtisaari je najavio kako će se završni krug razgovora s predstavnicima Beograda i Prištine održati u subotu 10. ožujka u Beču.
BEČ - Specijalni izaslanik UN-a na Kosovu Martti Ahtisaari trebao bi u srijedu uputiti Beogradu i Prištini svoj revidirani plan o statusu te pokrajine, rekao je njegov glasnogovornik Remi Durlot. "Revidirani dokument će biti predan danas, u srijedu", rekao je glasnogovornik ne spomenuvši promjene u odnosu na početni tekst koji je podastrijet Srbiji i Kosovu 2. veljače. Početni prijedlog, izrađen nakon godinu dana pregovora, predviđa znatnu neovisnost Kosova pod međunarodnim nadzorom, uglavnom Europske unije, uz kosovski ustav, zastavu i himnu kao i zaštitu srpske manjine u pokrajini. Srpski parlament je odbacio taj plan, dok su ga albanski Kosovari u glavnim crtama prihvatili. Razgovori dviju strana i Ahtisaarija od 21. veljače do 2. ožujka u Beču nisu omogućili pronalaženje konsenzusa "dijametralno oprečnih" stajališta, rekao je UN-ov izaslanik.
BANJA LUKA - Najviši dužnosnici Republike Srpske u srijedu su u Banjoj Luci potpisali zajedničku izjavu kojom se odbacuje kolektivna odgovornost RS i srpskog naroda za zločine počinjene tijekom rata u BiH. Tim povodom je predsjednik RS Milan Jelić izjavio novinarima kako su politički predstavnici RS zabrinuti zbog radikaliziranja političkih i međunacionalnih odnosa u BiH, a u povodu presude Međunarodnog suda pravde u Haagu (ICJ) u svezi s tužbom BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid počinjen u prošlome ratu. "U ime RS još jednom odbacujemo kao zlonamjerne i štetne pokušaje da se nametne kolektivna krivnja i na tako iskrivljenoj slici izazove nasilna i radikalna promjena ustavnog uređenja BiH na štetu RS", izjavio je Jelić novinarima u Banjoj Luci. Prema agenciji SRNA, koja prenosi integralni tekst Izjave, za zločine počinjene u ratu na prostoru BiH moraju se smatrati odgovornima isključivo pojedinci koji moraju odgovarati pred sudom u Haagu i sudovima u BiH.