WASHINGTON - Predstavnički dom američkog Kongresa u utorak je prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Saveza triju zemalja članica Jadranske povelje - Hrvatske, Makedonije i Albanije, te dviju bivših sovjetskih republika Ukrajine i Gruzije. "Ovisno o njihovoj kontinuiranoj provedbi demokratskih, vojnih i gospodarskih reformi, i njihove volje i sposobnosti da ispune odgovornosti članstva u NATO-u i jasno izražene namjere naroda da to učine, Kongres poziva na pravodobno primanje Albanije, Hrvatske, Gruzije, Makedonije i Ukrajine u NATO u interesu promicanja sigurnosti i stabilnosti u Europi", stoji u usvojenoj "Rezoluciji o konsolidaciji slobode kroz NATO" za 2007. Isti dokument u utorak je prihvatio i Odbor za vanjsku politiku Senata. Prošli saziv Senata je 16. studenoga 2006., uoči summita NATO-a u Rigi, usvojio gotovo istovjetnu rezoluciju, u kojoj se pozivalo na primanje u NATO tri zemlje Jadranske povelje i Gruzije. Budući da nova rezolucija uključuje i Ukrajinu, Senat o njoj mora ponovo glasovati. Rezolucijom se utvrđuje kako Hrvatska i ostale zemlje udovoljavaju uvjetima da prime američku pomoć, prema Zakonu o sudjelovanju u NATO-u iz 1994. Summit NATO-a u Rigi u studenom 2006. pozdravio je reformske napore Hrvatske, Makedonije i Albanije i najavio da će im pozivnice za članstvo uputiti na summitu 2008. godine. Savez je izrazio i podršku članstvu Gruzije i Ukrajine, no bez vremenske odrednice za njegovu realizaciju.
WASHINGTON - Bivšeg visokog dužnosnika Bijele kuće Lewisa "Scootera" Libbya okružni sud u Washingtonu u utorak je proglasio krivim za ometanje pravde i laganje pod prisegom u istrazi otkrivanja identiteta agentice CIA-e Valery Plame 2003. godine. Libby (56), bivši predstojnik ureda potpredsjednika SAD-a Dicka Cheneya, proglašen je krivim za ometanje pravde zbog obmanjivanja velike porote, za davanje lažnih izjava FBI-u i za laganje pod prisegom o razgovorima koje je vodio s voditeljem NBC-a Timom Russertom i s drugim novinarima o Valery Plame.
Libby je suočen s najvećom kaznom do 25 godina zatvora i do milijun dolara novčane kazne. Ostavku na dužnost u Bijeloj kući podnio je 2005. kada je velika porota odobrila podizanje optužnice protiv njega. Odavanje identiteta tajnog agenta CIA-e u SAD-u je kazneno djelo, no za to nije optužen ni Libby, niti netko od drugih dužnosnika Bijele kuće, iako su svjedoci na jednomjesečnom suđenju Libbyu naveli imena visokih dužnosnika od kojih su saznali da Plame radi za CIA-u. Valery Plame Wilson je supruga bivšeg američkog diplomata Josepha Wilsona koji je uoči izbijanja skandala s otkrivanjem njezina identiteta, javno kritizirao plan Bushove administracije da izvrši invaziju na Irak. Wilson je prethodno boravio na posebnoj misiji u Nigeru, gdje nije našao dokaza za tvrdnje kako Irak nabavlja uran u toj afričkoj državi za razvoj nuklearnog oružja, koje su bile važan dio opravdanja za invaziju na Irak.
BERLIN - Agustin Aguayo, američki vojni bolničar koji nije htio sudjelovati u ratu u Iraku proglašen je krivim za "bijeg" iz vojske na američkom vojnom sudu u Njemačkoj, priopćio je glasnogovornik vojske. Narednik Aguayo (35) koji je trenutačno u američkom vojnom pritvoru u Njemačkoj, priznao je na sudu da je bez dopuštenja otišao iz svoje postrojbe. Sud tek treba odrediti visinu njegove kazne, a mogao bi dobiti do sedam godina zatvora. Sud ga je proglasio krivim jer je odbio otići u prekomandu u Irak u rujnu 2006., pošto je 2004. godinu dana služio u Tikritu. Jedan od Aguayjovih nadređenih rekao je da je bolničar "uvijek dobro radio", premda mu zamjera što nije htio nositi oružje. Narednik je priznao da nije punio streljivom oružje dok je kao stražar služio u Tikritu. Nakon što je odbio prekomandu, Aguayo je pobjegao iz baze u Njemačkoj, da bi tri dana kasnije bio uhićen u Los Angelesu.
PRIŠTINA - Prijedlogom posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija o budućem statusu Kosova nijedna strana neće dobiti sve što želi, ali nijedna strana ne bi smjela ostati bez ičega, izjavio je u utorak navečer u Zvečanu na sjeveru Kosova pomoćnik američke državne tajnice Daniel Fried. Fried je nakon razgovora s predstavnicima skupština općina Zvečan, Leposavić i Zubin Potok s većinskim srpskim stanovništvom kazao da je prenio stajalište vlade SAD-a "da Srbi trebaju imati budućnost na Kosovu i mirno živjeti u svojim domovima i gradovima". On je ocijenio kako će sastanak u Beču 10. ožujka biti veoma važan i da bi srpski pregovarački tim trebao doći s praktičnim i ozbiljnim prijedlozima. "Ahtisaarijev prijedlog nije završen i nije na meni da o njemu govorim. Najbolja budućnost za Srbiju i Kosovo je da se zajedno sretnu u ujedinjenoj Europi kao prijatelji i da ova mračna vremena budu samo sjećanje", rekao je američki diplomat. Lokalni srpski predstavnici prenijeli su Friedu da su lokalne vlasti odbacile plan Ahtisaarija jer "on Srbima ne donosi ništa dobro". U srijedu, drugog dana boravka na Kosovu, Fried će razgovarati s predsjednikom Kosova Fatmirom Sejdiuom i pregovaračkim timom Kosova.
PRIŠTINA - Konzorcij Telekoma Slovenije i kosovskog Ipkoneta službeno je u ponedjeljak postao drugi operater mobilne telefonije na Kosovu nakon što je u Prištini potpisan ugovor o licenci s kosovskom agencijom za telekomunikacije. Ugovor su u Prištini potpisali predsjednik uprave Telekoma Slovenije Bojan Dremelj i Akan Ismaili iz Telekomove kosovske tvrtke kćeri Ipkonet, s direktorom kosovske agencije za telekomunikacije Antonom Berishom. Telekom Slovenije ispunio je sve uvjete natječaja za dobijanje licence, nakon što je 22. veljače konzorcij uplatio 75 milijuna eura za koncesiju. Pri potpisivanju ugovora nazočan je bio i premijer vlade Kosova Agim Qeku koji je izrazio zadovoljstvo sklopljenim ugovorom, važnim i za lokalno stanovništvo, jer će time biti "omogućena konkurencija, a time i veća ponuda u oblasti telekomunikacija na Kosovu".
MOSKVA - Ruska je policija uhitila četvoricu maloljetnih ekstremnih desničara koji su osumnjičeni za napad i ubojstvo 21-godišnjeg useljenika iz Uzbekistana koje je snimano kamerom mobilnog telefona, objavila je agencija Interfax. "U preliminarnoj istrazi utvrđeno je da su zločin počinile osobe koje podržavaju ekstremističke pokrete i promiču nacionalističke ideje i etničku mržnju", izvijestio je tužitelj u Orenburgu na jugu Rusije, gdje žive svi privedeni. Optužnice će biti službeno objavljene krajem tjedna. Mladi Uzbek koji je imao privremeni radnu dozvolu izboden je noževima 17. veljače, a umro je 2. ožujka u bolnici uslijed nanesenih ozljeda. Prošlih je tjedana u Moskvi također počinjen jedan zločin s etničkom pozadinom kada je skupina od dvadesetak adolescenata napala Batira Kurkijeva iz Ingušetije koji je bio načelnik povjerenstva za energetiku Ingušetije. Kurkijev je preminuo 26. veljače nakon tjedan dana kome, a inguško predstavništvo odlučno je u definiranju zločina kao etnički motiviranog ubojstva. U Rusiji su napadi i ubojstva zbog etničke mržnje i nacionalizma vrlo brojni a žrtve su najčešće osobe porijeklom iz Azije, područje Kavkaza ili osobe tamne boje kože.
PARIZ - Francuski sociolog i filozof međunarodnog ugleda Jean Baudrillard umro je u utorak u Parizu u 77. godini, priopćeno je iz njegova okruženja. Autor pedesetak knjiga, bio je jedan od najutjecajnijih mislilaca postmoderne, čuven po kritici mehanizama potrošačkog društva. Tvorac časopisa Utopija, Baudrillard 1968. objavljuje "Sustav predmeta" protiv potrošačkog društva koje će ostati jedna od njegovih omiljenih meta. Ponekad nazivan "nihilistom", taj filozof često je izazivao polemiku. Izazvao je kontroverzu s člankom o "ništavnosti" suvremene umjetnosti, prosvjede s "Do rata u Zaljevu nije došlo" i skandal s "Duhom terorizma, o događajima od 11. rujna", prema kojemu je terorizam poštivao "logiku". Na hrvatski su prevedena njegova djela "Simulacija i zbilja" (2001.), "Power inferno: requiem za Twin Towers: pretpostavke o terorizmu: nasilje mondijalizacijskoga" (2003.), "Duh terorizma" (2003.), "Inteligencija zla ili pakt lucidnosti" (2006.). Rođen 20. srpnja 1929. u Reimsu, po obrazovanju je bio germanist, a karijeru je počeo kao prevoditelj, posebice Karla Marxa, Bertolda Brechta i Petera Weissa. Teoretičar koncepta "nestanka stvarnog svijeta" koji zamjenjuje virtualni, filozof se opisivao kao "deziluzionist".