Ukupna vrijednost radova predviđenih građevinskim dozvolama izdanima tijekom prošle godine iznosi 26,7 milijardi kuna, dok je dozvolama izdanima 2005. bilo predviđeno izvođenje radova u vrijednosti od 24,55 milijardi kuna.
Od ukupne vrijednosti radova predviđenih prošlogodišnjim dozvolama najveći dio odnosno 16 milijardi kuna trebalo bi biti utrošeno na ukupno 12.135 zgrada, a oko 8,56 milijardi kuna na 1.440 objekata koji se vode kao ostale građevine.
Samo za izgradnju novih stambenih zgrada lani je izdano 7.555, a za rekonstrukciju starih još 1.787 dozvola, a njima je predviđeno da će se u gradnju i obnovu stambenog fonda uložiti više od 11 milijardi kuna.
Pritom bi trebalo biti izgrađeno 23.484 stanova (8,7 posto više nego prema podacima iz 2005.), ukupne površina oko 2 milijuna četvornih metara ili u prosjeku oko 85 četvornih metara po stanu.
Iz podataka DZS proizlazi da se prema građevinskim dozvolama iz 2006. godine predviđa gradnja 3.256 jednosobnih, 7.428 dvosobnih te 7.244 trosobnih stanova.
Među ostalim građevinama pak prevladavaju cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi, za koje je lani izdano 999 građevinskih dozvola te prometna infrastruktura, na koju se odnosi 336 dozvola iz 2006.
Njima su predviđene investicije u prometnu infrastrukturu u iznosu većem od 5 milijardi kuna, a u cjevovode, komunikacijske i energetske vodove većem od 2 milijarde kuna.
Promatrano prema županijama, najveći dio vrijednosti građevinskih radova predviđenih dozvolama iz prošle godine odnosi se na Grad Zagreb - više od 6,3 milijarde kuna ili gotovo 24 posto.
Slijede Primorsko-goranska (3,77 milijardi kuna ili 14 posto), Splitsko-dalmatinska (2,64 mlrd kn ili 10 posto), Osječko-baranjska (2,5 mlrd kn ili 9,4 posto), Istarska (2,01 mlrd kn ili 7,5 posto) te Zadarska županija (1,2 mlrd kn ili 4,5 posto).
Pritom se u Gradu Zagrebu, Istarskoj, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji veći dio predviđene vrijednosti građevinskih radova odnosi na zgrade, a u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji na ostale građevine i to uglavnom prometnu infrastrukturu.