Dvoje vodećih demokratskih kandidata za izbore 2008. iskoristilo je prigodu obilježavanja "Krvave nedjelje" u Selmi, kako je nazvan brutalan obračun policije i Nacionalne garde sa sudionicima nenasilnog mimohoda 1965., da upute emotivne poruke biračima iz afro-američke zajednice u SAD, koja je do nedavno bila sigurna izborna baza za Hillary Clinton, no posljednje ankete govore da se njihova podrška okreće Obami.
"Ja sam ovdje zato što je netko marširao za slobodu", rekao je Obama, koji se nada postati prvim crnačkim predsjednikom SAD, na svečanosti u Metodističkoj crvi u Selmi, matičnoj crkvi pastora i vođe pokreta za građanska prava Martina Luthera Kinga.
U 35-minutnom govoru, koji je stalno prekidan pljeskom i glasnim odobravanjem vjernika, Obama je kazao kako je vrijeme da njegova generacija pokupi plodove onih koji se mučili prije, kako je vrijeme za "Joshuinu generaciju" - aludirajući na biblijskog vođu koji je naslijedio Mojsija.
Tom je biblijskom metaforom Obama sebe predstavio kao nasljednika i nastavljača političke ostavštine Martina Luthera Kinga. Okupljene je pozvao da potaknu svoje obitelji i prijatelje da izađu iz političke apatije i angažiraju se, da se registriraju kao birači i izađu na izbore.
"Bacite svoje kućne papuče i obucite svoje cipele za marširanje!", rekao je Obama, podižući na noge publiku u crkvi.
Senatorica Clinton je istodobno jedan blok dalje, u prepunoj baptističkoj crkvi, kazala kako je Zakon o biračkim pravima izboren 1965., popločao put da se danas senator Obama može natjecati za predsjednika.
"Danas taj zakon daje priliku senatoru Obami da se natječe za predsjednika. Svojom logikom i duhom, on istu priliku daje i guverneru Billu Richardsonu da se natječe kao Hispanik. I da, i meni daje tu priliku", kazala je.
Naglasila je kako je Amerika još uvijek suočena s nepravdom te kako "moraju marširati do cilja". "Naša je budućnost važna. I na nama je da je uzmemo natrag. Uzmimo je u svoje ruke i počnimo marširati prema boljem sutra", poručila je Clinton, izrazivši zahvalnost biračima na podršci i podsjećajući ih na važnost izlaska na izbore.
Obje mise završile su držanjem za ruke kandidata i drugih govornika i zajedničkim pjevanjem s publikom himne pokreta za građanska prava "We Shall Overcome" (Mi ćemo prevladati).
Barack Obama, Hillary i Bill Clinton, crnački kongresnici John Lewis i Arthur Davis, Martin Luther King mlađi, i drugi crnački aktivisti potom su, držeći se za ruke, predvodili mimohod oko tisuću ljudi duž Nacionalne povijesne staze marša u Selmi.
Godine 1965., tri marša od Selme prema Montgomeriju, uključujući i onaj na Krvavu nedjelju, predstavljali su vrhunac pokreta za biračka prava u Alabami gdje su vlasti priječile crncima da se registriraju na popise birača.
Oni su označili i politički i emotivni vrhunac pokreta za građanska prava u Americi. Policija je drvenim palicama i suzavcem napala kolonu od oko 600 aktivista, premlativši veliki broj osoba od kojih je 17 završilo na liječenju, uključujući i Ameliu Boynton Robinson, koja je pokrenula borbu za biračko pravo crnačke polovice stanovništva Selme.