"Hrvatska nije proizvođač narkotika. Međutim, krijumčarenje narkotika, posebno heroina, kroz Balkansku rutu do Zapadne Europe ostaje ozbiljna briga hrvatskih vlasti", ističe se u izvješću te dodaje je kako "hrvatske snage reda aktivno surađuju sa svojim američkim i regionalnim kolegama u borbi protiv krijumčarenja droge".
Stalni porast krijumčarenja narkotika s istoka nastavljen je i u 2006. godini, a hrvatska policija procjenuje da se 70 do 80 posto heroina namijenjenog europskim tržištima krijumčari ozloglašenom "Balkanskom rutom".
Opisujući geografski položaj Hrvatske, izvješće navodi kako 1.000 km njezine obale, ili 5.000 km ako se pribroje i obale njezinog 1.001 otoka, "predstavljaju privlačan cilj za krijumčarenje droge na europska tržišta".
Među političkim inicijativama koje je Hrvatska poduzela u 2006. na tom planu, ističe se usvajanje Nacionalne strategije za sprječavanje zlouparabe droga za do 2012. godine, vladin Akcijski plan za kontrolu zloporabe droga, te povećanje kazni za posjedovanje i prodaju narkotika u Kaznenom zakonu.
"Hrvatska nastavlja dobro surađivati s drugim europskim državama na poboljšavanju nadzora i upravljanja svojim poroznim granicama. Vlasti suradnju sa susjednim zemljama u pitanjima kontrole narkotika opisuju kao izvrsnu", kaže se u izvješću State Departmenta.
"Hrvatska policija i Uprava carina nastavljaju koordinirati napore u borbi protiv krijumčarenja narkotika na ciljanim graničnim prijelazima, no za 186 legalnih graničnih prijelaza, nedovoljno je osoblja i koordinacije", ističe se u izvješću. Navodi se i kako je u prvih devet mjeseci 2006. granična policija zaplijenila 80 kg heroina (2005. - 25 kg) i 12 kg hašiša (2005. - 6 kg), dok su zaplijene marihuane, kokaina, amfetamina i ecstasya manje nego 2005. (marihuana 428 kg 2005. - 144 kg do listopada 2006., kokain 17,6 kg 2005. prema 5 kg do listopada 2006.)
Hrvatska policija izvijestila je o 4,7 posto više uhićenja pod optužbama vezanim za droge u 2006.
U dijelu izvješća o korupciji navodi se kako je policija u 2006. pojačala napore u borbi protiv korupcije u svojim redovima, što je rezultiralo s otpuštanjem 630 službenika snaga reda.
Navodi se i kako je policija zaplijenila 2.960 stabljika kanabisa te kako vlasti procjenjuju da, obzirom na postojanje laboratorija za proizvodnju ecstasya u BiH, treba očekivati i otkrivanje takvih manjih laboratorija u Hrvatskoj.
Opisuju se i napori koje Hrvatska ulaže na prevenciji uporabe droga i liječenju ovisnika, uz isticanje primjera Istre s najdjelotvornijim sustavom uključivanja u programe i liječenja ovisnika. Uz podatke iz 2005. kada je liječeno 6.688 ovisnika, 15,6 posto više nego godinu prije, navodi se i nešto manji broj umrlih od predoziranja - 104 (2005.) prema 108 (2004).
Dvije trećine ovisnika (67 posto) liječi se metadonskom terapijom, kroz programe odvikavanja i 14 regionalnih centara za ambulantno liječenje, navodi izvješće, te dodaje kako je u 2006. izmijenjen protokol za prepisivanje heptanona zbog porasta njegove zloporabe u Hrvatskoj, uključujući i 20 smrti od predoziranja.
Kada je riječ o bilateralnoj suradnji, naglašava se kako su ispunjeni primarni ciljevi američkih inicijativa u Hrvatskoj - poboljšanje sposobnosti hrvatskih snaga reda da surađuju bilateralno i regionalno u borbi s organiziranim kriminalom i trgovinom drogama. Američki program pomoći za policijske reforme stoga se u 2006. koncentrirao na borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Pripadnici hrvatske policije redovito sudjeluju u programima obuke Međunarodne policijske akademije u Bukureštu i u Roswellu u New Mexicu koju financiraju Sjedinjene Države.
U 2007. američki stručnjaci pomagat će hrvatskoj policiji da razvije vještine u nadzoru, razvoju upravljanja, lučkoj sigurnosti i procjenama ranjivosti luka. Također će se nastaviti savjetovanje policije i tužitelja kod složenih predmeta organiziranog kriminala i trgovine drogom.
Planirane su i donacije opreme za otkrivanje droge u 2007. u sklopu programa EXBS kako bi se pridonijelo borbi Hrvatske protiv trgovine drogom, posebno u područjima međuagencijske suradnje i upravljanja granicama.