TEMA TJEDNA
POREZNA UTOČIŠTA: KONTROVERZE I KORISTI
Porezna utočišta su neizbježni i sastavni dio globalizacije, a konkurencija koju predstavljaju u krajnjoj je liniji korisna, analizira londonski tjednik The Economist.Rješavanje problema proračunskog deficita za političare znači donošenje složenih i nepopularnih odluka - osim u slučaju kada pronađu žrtvenog jarca. Tri američka senatora, uključujući i demokratskog predsjedničkog kandidata Baracka Obamu, u veljači su predstavili nacrt zakona (Stop Tax Haven Abuse Act) koji bi trebao zaustaviti zlorabljenje poreznih utočišta. Senatori tvrde da porezna utočišta godišnje oštete američko ministarstvo financija za 100 milijardi dolara, što predstavlja više od trećine godišnjeg proračunskog deficita SAD-a. Porezna utočišta su područja s uskom jurisdikcijom, koja inozemni novac privlače pravilima pogodnim poslovanju te niskim stopama poreza ili uopće nepostojanjem poreza. "Radi se o temeljnom pitanju poštenja i integriteta", kaže Obama.
Odljev poreznog novca
Ista je pomisao počela mučiti političare i u zapadnoeuropskim zemljama, posebice one s velikim proračunskim deficitima. Oni tvrde da se novac stranaca i multinacionalnih kompanija odlijeva u porezna utočišta te da su, lišene prihoda, vlade "prisiljene" oporezivati manje mobilne faktore, kao što je radna snaga. To, pak, šteti siromašnima i prijeti njihovom suverenitetu.
Odljev poreznog novca je stvarnost. Dio je ilegalan, kao u slučajevima kada biznismeni svoj novac pohranjuju u inozemstvu da ne plaćaju poreze; i zaslužuje da bude kažnjen. No najveći dio odnosi se na izbjegavanje plaćanja visokih poreza odnosno na minimiziranje porezne obveze, obično pronalaženjem rupa u gustišu poreznih pravila velikih zemalja. Multinacionalne kompanije rutinski izbjegavaju plaćanje punog iznosa poreza tako što profite pripisuju svojim podružnicama u poreznim utočištima - a tko ih za to može i kriviti?
Svaljivanje krivnje za izbjegavanje plaćanja poreza na porezna utočišta zastarjelo je iz dva razloga. Prvo, dani kada bi karipski otok ili europska kneževina mogli bilježiti procvat isključivo kao utočišta ilegalnog novca uskoro će biti stvar prošlosti. Zahvaljujući međunarodnim kampanjama protiv pranja novca i ilegalnog izbjegavanja plaćanja poreza, današnja uspješna porezna utočišta bilježe prosperitet ne zbog nepoštenih poslova, nego zato što se njima dobro upravlja i jer su dobro regulirana.
Drugo, konkurencija u području poreza danas se uglavnom svodi na međusobnu konkurenciju velikih zemalja. Kako je kapital mobilan a zemlje su sve više međusobno povezane, novac i dalje seli na mjesta na kojima su troškovi, uključujući i poreze, niski. Da bi se to spriječilo bilo bi potrebno ili uskladiti poreze (što predstavlja pravu prijetnju nacionalnoj suverenosti) ili kazniti zemlje, pa čak i one velike, koje su se drznule pojednostaviti svoje porezne sustave. To bi naštetilo trgovini, a u krajnjoj liniji, bilo bi i beskorisno: novi centri s niskim poreznim stopama pojavili bi se čim bi stari bili onemogućeni.
Zdrava konkurencija
Zapravo je zdravo malo konkurencije u području poreza. Kao i svi monopoli, i vlade su sklone stanju uljuljkanosti. Konkurencija iz zemalja s jednostavnijim poreznim sustavima ohrabruje vlade koje bilježe veliku potrošnju na provedbu reformi. Ipak, konkurencija ih ne sili da se reformiraju - na što najbolje ukazuje podatak da se u najbogatijim zemljama udio poreza u BDP-u u protekla tri desetljeća povećao iako su porezne stope smanjene a broj poreznih utočišta porastao.
Što god gospodin Obama mislio, vlade nisu nemoćne. Mogu sniziti porezne stope (kako porezni obveznici ne bi imali razloga varati) i pojednostaviti zakone (kako bi varanje države postalo teže). Svjetska banka ističe da je Rusija 2001. smanjila porezne stope za trećinu i pojednostavila svoje porezne zakone: ispunjavanje poreznih obveza se povećalo a prihodi od poreza, doduše potpomognuti i cijenama energenata, u slijedeće su tri godine rasli prosječnom stopom od 14 posto, ističe Economist.
SVJETSKO GOSPODARSTVO
SNAŽNO SKANDINAVSKO GOSPODARSTVO MUČI NESTAŠICA RADNIKA
Gospodarstva Danske, Švedske, Finske i Norveške bilježe procvat, optimizam potrošača je visok, stečajeva je sve manje, no bajkovitu gospodarsku sliku kvari nestašica radnika, piše novinska agencija Dpa.Nordijska gospodarstva broje tek 24 milijuna ljudi, otprilike dvije trećine stanovništva Kalifornije. No, njihov zajednički BDP premašuje 1.000 milijardi dolara. Jedna od najmnogoljudnijih država u svijetu, Indija, ima 50 puta veći broj stanovnika, no njezino je gospodarstvo 30 posto manje.
Odlična izvedba
Sjevernoeuropska gospodarstva bilježe snažan gospodarski uzlet, potican domaćom potražnjom, velikim izvozom i nedavnim promjenama koje su otvorile lokalna tržišta rada te spustila nezaposlenost u nekima od njih na rekordno niske razine. Švedsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju lani za čak 4,4 posto, što je najbrža stopa rasta od 1970-tih. Ne zaostaju ni ostale nordijske zemlje. Povećana trgovina s istočnom Europom potiče finsko gospodarstvo. Ulaganja u nekretnine u Danskoj rastu po dvoznamenkastoj stopi. Norveško gospodarstvo, temeljeno na nafti, buja rekordno. Stopa rasta te regije gotovo je dvostruko viša od 2,7 posto zabilježenih lani u eurozoni.
Kada je duesseldorfska agencija za kreditne informacije Creditreform, usporedila insolventnost kompanija u Europi tijekom 2006., Danska je zabilježila uvjerljivo najbolje rezultate s 20,4-postotnim smanjenjem broja tvrtki u stečaju. Njemačka se našla na drugom mjestu s padom od 15,1 posto a Norveška na trećem s 12 posto manje stečajeva. Za razliku od Nijemaca, koji imaju problema s visokom stopom nezaposlenosti te praznom državnom riznicom, sjeverni Europljani slave pad broja stečajeva kompanija, čemu u prilog idu i kontinuirani gospodarski rast, izraziti optimizam potrošača, proračunski višak te gotovo puna zaposlenost stanovništva.
"Procvat sektora građevinarstva u Danskoj djeluje nezaustavljivo", tvrdi čelnik njemačko-danske gospodarske komore Gerhard Glaser. Ističe da su od rapidnog rasta u sjevernoj Europi koristi imali i gastarbajteri.
Prednosti i mane pune zaposlenosti
U poduzetničkim krugovima, međutim, ovu bajkovitu situaciju sve češće kvari manjak radne snage. "Ako uskoro ne pronađemo radnike, rast se neće moći nastaviti", kaže Tor Steig, glavni ekonomist pri Konfederaciji norveških kompanija i industrije (NHO).
Stopa nezaposlenosti u visini od tek 2,3 posto zvuči kao nešto na čemu bi mnogi pozavidjeli. No poduzetnici se sve češće žale da im radnu snagu otima konkurencija. Čelnik kompanije za proizvodnju poljoprivrednih strojeva Kvernerland Ingvald Lyning, kaže da je krajem 2006. morao povećati sve plaće, i to bez kolektivnog pregovaranja sa sindikatima ili izravnog zahtjeva samih radnika. To je bio jedini način da barem privremeno zaustavi zaposlenike da napuštaju kompaniju u potrazi za bolje plaćenim poslovima.
Stopa nezaposlenosti u Danskoj četiri je postotna boda viša nego u Norveškoj, koja svoje bogatstvo može zahvaliti nafti i plinu sa Sjevernoga mora. Unatoč tome, stopa nezaposlenosti u Danskoj dosegla je najnižu razinu u posljednjih 30 godina. Potrošači su već niz godina optimistični u pogledu svoje budućnosti, a isto raspoloženje vlada i u kompanijama.
"Situacija je takva da poslovne udruge ne samo da njemačke radnike smatraju dobrodošlima, otvorenih ruku dočekuju čak i njemačke kompanije", kaže čelnik Trgovačke komore, Glaser. Kompanije s danskoga Jutlanda krajem siječnja su u Koldingu organizirale "poslovni sajam", koji je posjetilo 1.500 nezaposlenih Nijemaca. Na sajmu su dobili informacije o 800 nepopunjenih radnih mjesta u Danskoj. "Veliki broj" praznih radnih mjesta popunjen je na licu mjesta, rekao je Bjarke Wolmar iz kompanije koja je organizirala taj sajam, a prenosi Dpa.
SVJETSKO GOSPODARSTVO
ŠVICARSKI PROJEKT ŽELJEZNICOM KROZ ALPE
Količina tereta prevezena švicarskim cestama u proteklih se četvrt stoljeća gotovo udvostručila. Stoga su u toj zemlji u tijeku projekti s ciljem preusmjeravanja trans-alpskog prometa sa cesta na željezničku prugu, čime bi se ostvario prijevoz većeg broja kamiona željeznicom, piše novinska agencija Dpa.Švicarska u projekt poboljšanja transportnih veza kroz Alpe ulaže milijarde vlastitoga novca, a osim što bi od toga i sama trebala imati koristi, pomaže i čitavoj Europskoj Uniji (EU). Dok se u EU-u godinama vode rasprave i deklarativno objavljuju namjere, Švicarska s riječi prelazi na djelo. Cilj: prijevoz većeg broja kamiona željeznicom.
S riječi na djelo
Švicarskim cestama godišnje prođe 1,2 milijuna kamiona, a taj bi se broj nakon dovršenja novog projekta trebao smanjiti na 650.000. "Politički cilj demokratski je potvrđen i na referendumu", istaknuo je ministar transporta Moritz Leuenberger.
Milijarde koje su potrebne za realizaciju toga plana uprihođuju se cestarinom za teška vozila (LSVA). Tunel dugačak 35 kilometara koji bi prolazio kroz planinu Loetschberg s radom bi trebao početi sredinom 2007. Time bi se smanjio teretni promet kroz Alpe te zauzdao stalan rast broja kamiona koji prometuju tom zemljom.
Glavni projekt usredotočen je na tunel Gotthard, kojega Švicarci sada buše kroz istoimeni planinski masiv a koji će, sa svojih 57 kilometara, biti najdulji tunel sa željezničkom prugom na svijetu. Trebao bi biti dovršen 2017.
Oba tunela sastavni su dio integriranog koncepta koji za cilj ima preusmjeravanje trans-alpskog prometa sa cesta na željezničku prugu. Količina tereta koji se prevozi švicarskim cestama u proteklih se 25 godina gotovo podvostručila.
Alpe predstavljaju jednu od najvećih prepreka teretnom prometu u Europi. Kroz taj planinski lanac 2005. je prevezeno 110 milijuna tona tereta. Svi kamioni koji se kreću u smjeru Italije prisiljeni su prometovati kroz tunele ili prijevoje u Austriji, Francuskoj ili Švicarskoj. Cestovni kapaciteti nisu dorasli tako gustom prometu, a dolazi i do sve većeg zagađenja te osjetljive regije na visokoj nadmorskoj razini.
Iako su kamioni postali manji zagađivači zbog strožih normi o ispušnim plinovima, uvedenih posljednjih godina, tako ostvaren napredak gotovo da je poništen zbog njihova sve većeg broja.
Naglasak na održivosti
Da bi situacija bila još gora, jedna od najvažnijih alpskih veza unutar EU-a, prijevoj Brenner koji povezuje Austriju i Italiju, predmet je stalnih svađa. Ambiciozni projekt Švicarske, NEAT - službeni naziv tog trans-alpskog željezničkog projekta, naglasak stavlja na održivost. A postizanje održivosti zahtijevat će velike financijske izdatke. Procjenjuje se, naime, da će za dovršenje tunela Gotthard biti potrebna ulaganja u iznosu od 15 milijardi eura, a izdatci rastu svakoga mjeseca.
Do 2017., godine za koju se planira dovršenje projekta, kapaciteti za transport teretnih vlakova trebali bi se udvostručiti. Osim toga, željeznička vozila će tada prometovati ravnom željezničkom prugom koja će povezivati glavne luke kao Rotterdam i Hamburg s talijanskim Brindisijem, za što će biti potrebna samo jedna lokomotiva.
To bi okončalo postojeće manjkavosti željezničkog prometa - posebice proces zamjene lokomotiva koji oduzima mnogo vremena, ili, pak, dodavanje još jednoga motora zbog uspona na planinskim prometnim pravcima.
Švicarska se vodi mišlju da bi teretni vlakovi uskoro mogli preuzeti dio tržišnog udjela u ukupnom prometu od cestovnoga transporta. Ta zemlja već služi kao primjer i svojim susjedima: dvije trećine teretnog transporta kroz Švicarsku obavlja se željeznicom, dok je u Austriji i Francuskoj to slučaj s tek jednom petinom teretnog prometa, piše Dpa.
SVJETSKO GOSPODARSTVO
BERLIN NAJAVIO OPOREZIVANJE CO2 IZ VOZILA
Planovi njemačke vlade za promjenom načina oporezivanja vozila u cilju smanjivanja emisija štetnih plinova dosad su naišli na opreznu dobrodošlicu i brojna upozorenja, piše novinska agencija Dpa.Njemački ministar transporta Wolfgang Tiefensee ustvrdio je da promjene načina oporezivanja neće povećati cijenu vlasništva nad automobilom. Naime, novi porez zamijenio bi postojeći, koji se proporcionalno povećava s kubičnom zapreminom motora automobila.
Minuta do ponoći
Automobili bi u budućnosti na svom vjetrobranskom staklu mogli imati oznake koje bi pokazivale njihovu emisiju ugljičnog dioksida i drugih plinova koji se okrivljuju za globalno zatopljenje, kazao je na njemačkoj televiziji. Vlada bi nacrt tog zakona mogla dovršiti do kraja godine.
Skupine za zaštitu okoliša pri Ujedinjenim Narodima nedavno su izvijestile kako je "vrlo vjerojatno" da su ljudi uzrokovali 90 posto trenutnih klimatskih promjena. Plinovi koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva uzrokuju zadržavanje topline u atmosferi te zagrijavanje zemlje. "Minuta je do ponoći i krajnje vrijeme da počnemo djelovati", upozorio je i ministar Tiefensee.
Iz DaimlerChryslera, proizvođača Mercedesovih automobila i kamiona, pozdravili su te vladine planove. Poručili su da bi promjena u načinu oporezivanja - s poreza koji se temelji na veličini motora na onaj koji se zasniva na emisijama štetnih plinova - imala smisla. Iz Porschea, BMW-a i Volkswagenovog Audija novi su prijedlog odbili komentirati, dodajući da čekaju da njemačka vlada dovrši nacrt zakona. Pregovori predstavnika automobilske industrije s Berlinom u pogledu toga pitanja su u tijeku.
Najbrojnija zemlja zapadne Europe ujedno je i najveći zagađivač u regiji. Iz skupina za zaštitu okoliša tvrde da Njemačka u pogledu smanjivanja emisija ugljičnog dioksida napreduje sporo te kako je vjerojatno da neće uspjeti ispuniti cilj o smanjivanju svojih emisija CO2 za jednu petinu do 2012.
Kritičari prijedloga o promjeni načina oporezivanja automobila tvrde međutim da bi ograničenje brzine na prometnicama predstavljalo najbrži način smanjivanja emisija. Njemački sustav autocesta, dugačak 12.000 kilometara, jedinstven je u svijetu, jer na najvećem dijelu ograničenja ni nema.
No Tiefensee se ograničenjima energično protivi. Ministar zaštite okoliša Sigmar Gabriel kaže da devet od 27 zemalja Europske Unije već oporezuje automobile na temelju emisija štetnih plinova, što se u smanjivanju emisija ugljičnog dioksida pokazalo djelomično uspješnim.
Trenutno važeći iznos godišnjeg poreza na rabljeno vozilo s motorom kapaciteta od približno dvije litre iznosi 300 eura.
Potencijalni problemi
Međutim, uskoro bi mogli nastati problemi u pogledu tih poreznih promjena. Njemačkih 16 saveznih država naime ne želi biti na gubitku proračunskih prihoda u slučaju da se vlasnici vozila odluče prijeći na automobile koji ispuštaju manje štetnih plinova. I one nestrpljivo čekaju konačni prijedlog Berlina.
Iz auto klubova se, pak, mogu čuti oštre kritike. Iz najvećeg među njima ADAC-a ističu kako će podržati promjene samo u slučaju da ne urode povećanjem ukupnih prihoda. Glasnogovornik Martin Remper kaže da se porez na emisije uopće ne bi trebao primjenjivati na starije automobile.
U auto klubu AvD smatraju da je prijedlog o uvođenju novog poreza nepošten, jer bi bio primjenjivan bez obzira na to koliko se daleko ili koliko brzo automobil kreće. "Vozač koji neprestance juri troši više goriva i ispušta više štetnih plinova od sporijih i pažljivijih vozača", kaže glasnogovornik Johannes Huebner. "Bilo bi poštenije oporezivati samo gorivo, a ne automobile", dodaje.
Takvo je stajalište dobilo podršku ministra gospodarstva iz države Baden-Wuerttemberg, u kojoj se nalaze sjedišta DaimlerChryslera i Porschea. Ernst Pfister smatra da bi ukidanje poreza na vozila i podizanje poreza na motorno gorivo predstavljalo bolji način oporezivanja zagađivača.
Analitičari smatraju kako je vjerojatno da će doći do negativnih reakcija u slučaju da se porez negativno odrazi na siromašnije kupce jeftinijih automobila, dok istodobno nagrađuje bogate koji si mogu priuštiti skupe automobile što ispuštaju manje štetnih plinova.
Torsten Albig, dužnosnik njemačkog ministarstva financija, dodaje kako bi bilo gotovo nemoguće pošteno procijeniti emisije štetnih plinova u automobilima koji su proizvedeni prije 2005. Europska komisija već je obznanila ciljeve u pogledu ograničavanja emisija za europske kamione i autobuse. Velika vozila do 2012. trebala bi trebala smanjiti svoju prosječnu emisiju ugljičnog dioksida na 130 grama po prevaljenom kilometru, piše Dpa.
SVJETSKA TRŽIŠTA
NAJGORI TJEDAN NA SVJETSKIM BURZAMA U ZADNJIH NEKOLIKO GODINA
Bijeg ulagača od rizika protekloga je tjedna na globalnim tržištima dionica oštro korigirao vrijednosti blue-chip dionica te izbrisao sve dobitke ostvarene od početka godine.Njujorški Dow Jones izgubio je 4,2 posto na vrijednosti, spustivši se na 12.114 bodova i zabilježivši najveći postotni gubitak na tjednoj razini u zadnjih više od četiri godine. Tehnološki Nasdaq potonuo je gotovo šest posto, najviše u zadnje dvije i pol godine, zaključivši trgovanje na 2.368 bodova U mjesecu veljači Dow je izgubio 2,8 posto na vrijednosti, a Nasdaq 1,9 posto.
Crni utorak
Vrijednost dionica na burzi u New Yorku u utorak je zabilježila najveći pad u jednom danu od terorističkih napada 11. rujna 2001., uz pad Dow Jones indeksa za rekordnih 416 bodova. Veliki pad cijena kineskih dionica, slabosti u nekim ključnim pokazateljima američkog gospodarstva i vijest da je potpredsjednik SAD-a Dick Cheney bio očita meta talibanskog samoubilačkog napada u Afganistanu potaknuli su rasprodaju na Wall Streetu.
Rušenje glavnog indeksa vrijednosti dionica u Kini u utorak za čak devet posto prestrašilo je investitore i potaknulo bijeg u sigurnije vrijednosnice. Široka i agresivna prodaja američkih dionica trajala je cijelo poslijepodne nakon porasta zabrinutosti za gospodarstvo SAD, tržište hipotekarnih zajmova i realnu vrijednost dionica.
Tijekom utorka Dow indeks pao je za čak 546,20 bodova ili 4,3 posto, ali se krajem trgovanja nešto oporavio i zaustavio se na minusu od 416,02 bodova ili 3,29 posto, na konačnih 12.216 bodova. To je bio najgori pad Dow Jonesa od 17. rujna 2001. prvog dana trgovanja nakon terorističkih napada na SAD, kada je pao 684,81 bod ili 7,13 posto.
Pad je zahvatio sve sektore tržišta i u utorak je u vrijednosti američkih dionica ukupno izgubljeno 632 milijarde dolara, prema izračunu Standard & Poor's Corp. Indeks šireg tržišnog zahvata, S&P 500 zabilježio je pad od 50,33 boda ili 3,5 posto na 1.399, što je njegov najveći dnevni gubitak od ožujka 2003. Indeks tehnoloških dionica Nasdaq potonuo je za 96,66 bodova ili 3,9 posto na 2.407.86 što je najveći pad od prosinca 2002.
Posljedice oštrog pada vrijednosti dionica u Kini i SAD u srijedu su se proširile i u trgovanju u Aziji te u Europi. Dionice u Tokiju, Hong Kongu, Australiji, Novom Zelandu, Filipinima i Indoneziji pale su za više od tri posto. Na najvećoj burzi u regiji, Tokijskoj, indeks Nikkei pao je za 206,9 bodova ili 3,56 posto, na 17.475 bodova. Londonski Ftse indeks u srijedu je bio je na gubitku 0,8 posto, zaključivši trgovanje na 6.171,5 bodova - izbrisavši tako dobitke od početka godine. Frankfurtski DAX oslabio je 1,5 posto, na 6.715 bodova.
Moguć nastavak korekcije
Strmoglavi pad tržišta i njegova globalna rasprostranjenost signaliziraju moguću korekciju nakon dugog razdoblja stabilnog rasta tržišta dionica koje nije bilo uzdrmano takvim hirovitim trgovanjem već nekoliko godina. "Korekcije cijena obično ne traju samo jedan dan. Ulagači bi mogli nastaviti povlačiti kapital s tržišta. Po meni, još ima mjesta za korekcije cijena između 4 i 6 posto prije nego zaključim da su cijene dionica ponovno atraktivne", rekao je Christopher Zook, predsjednik uprave CAZ Investmenta.
Zrcaleći bijeg ulagača u kvalitetnije i relativno sigurnije investicije, 10-godišnje obveznice američke vlade poskupjele su, dok je njihov prinos pao s 4,57 na 4,56 posto. Također, ulagači su skloni kupovati dionice sektora za koje vjeruju da su bolje pozicionirani u uvjetima umjerenog gospodarskog rasta.
Londonski Ftse indeks u proteklih je tjedan dana bio na gubitku od 4,5 posto, na 6.116 bodova. Frankfurtski DAX indeks potonuo je 5,6 posto, na 6.603 boda. Riječ je o najlošijem tjednu po izvedbi na europskim tržištima od rujna 2001.
Potresi koji su se zbili posljednjih dana i na europskim tržištima ne zadaju međutim prevelike glavobolje analitičarima. "Korekcija na tržištima nije nova paradigma. Prije bi se radilo o tome da su veće oscilacije cijena i povratak ponekih bojazni samo normalni slijed događanja. Tržišta se poput živih bića ne ponašaju uvijek besprijekorno, i to ih čini fascinantnima", slikovito su pojasnili tržišna zbivanja u svojoj zabilješci analitičari State Street Global Marketsa.
Indeks Tokijske burze Nikkei potonuo je u tome razdoblju 5,3 posto, zaključivši poslovanje na 17.218 bodova.
SVJETSKA TRŽIŠTA
UZLET TEČAJA VALUTA S NIŽIM PRINOSOM
Pad indeksa na tržištima dionica širom svijeta, rast cijene nafte, pojačana napetost oko iranskog nuklearnog programa i niz neočekivano slabih očitovanja gospodarskih pokazatelja iz SAD-a znatno su umanjili protekloga tjedna spremnost ulagača na globalnim deviznim tržištima na rizična ulaganja.Rezultat toga bio je val kupovine manje rizičnih valuta s niskim prinosima, poput jena i švicarskog franka. Tako je japanska valuta snažno poskupjela, dobivši čak 3,5 posto na vrijednosti prema američkom dolaru. Njime se trgovalo u petak po 161,8 jena, gotovo četiri jena manje nego u tjednu ranije. Za više od tri posto jen je ojačao i prema euru, kojim se trgovalo po 154,12 jena, čak pet jena manje.
Nadalje, švicarski franak ojačao je 1,4 posto u odnosu na dolar, dosegnuvši 1,2164 franaka za dolar.
Nervozno tržište
"Tržište je prilično nervozno. U veljači je zabilježen solidan ciklus vezane trgovine u okviru koje su ulagači kupovali valute s nižim prinosima kako bi financirali kupovinu onih s višim prinosima. Ulagači sada nastoje uravnotežiti svoje pozicije uoči ključnog gospodarskog pokazatelja iz SAD-a", tumači Paul Mackel iz HSBC-a.
Ulagači su razočarani i novima američkim gospodarskim pokazateljima. "Smatramo da će trend jačanja jena potrajati još vjerojatno nekoliko dana. S druge su strane očitovanja gospodarskih pokazatelja iz SAD-a ispala neočekivano slaba a važan je faktor i političko pitanje Irana koji ne silazi s naslovnica", objasnio je Teis Knuthsen iz kopenhagenske Danske Bank.
Američko ministarstvo trgovine revidiralo je naniže stopu rasta BDP-a u četvrtom tromjesečju, na 2,2 posto u odnosu na ranije prognoziranih 3,5 posto a broj prodanih novih kuća u siječnju zabilježio je najveći pad na mjesečnoj razini u proteklih 13 godina za čak 16,6 posto.
Analitičari očekuju da bi usporavanje gospodarskog rasta moglo potaknuti Fed na spuštanje ključnih kamatnih stopa s važeće razine od 5,25 posto. "Smatramo da će Fed sniziti kamatne stope u drugom tromjesečju s obzirom na vjerojatnu lošu izvedbu američkog gospodarstva u ovoj godini, u čemu će predvoditi sektor nekretnina i industrijske proizvodnje", upozorio je Chris Turner iz ING-a. Američka valuta našla se i pod pritiskom rasta cijena nafte jer bi nastavak tog trenda mogao nagristi gospodarski rast i podići inflaciju u SAD-u.
Euro je istodobno ojačao prema dolaru za 0,22 posto, dosegnuvši 1,3192 dolara. U tome mu je donekle pomogao bivši guverner Fed-a Alan Greenspan koji je upozorio da bi se američko gospodarstvo u drugoj polovini godine moglo naći u recesiji.
No, crpio je potporu i iz izjave predsjednika Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Tricheta koji je u razgovoru za njemački tjednik Focus u kontekstu pregovora sindikalnih partnera u Njemačkoj o plaćama naglasio važnost obuzdavanja njihova rasta. Taj je istup potkrijepio očekivanja analitičara da će ECB sljedećeg tjedna podići ključne kamatne stope u eurozoni na 3,75 posto da bi ih u drugom dijelu godine povisio i na četiri posto.
NOVA EUROPA
BITKA ZA RADNIKE
Kako se europska proizvodnja automobila tijekom proteklih deset godina selila sa zapada na istok, Slovačka si je priskrbila reputaciju europskog Detroita. Volkswagen, Peugeot i Kia u toj zemlji već imaju tvornice ili upravo pokreću proizvodnju. No kako nove tvornice upošljavaju svu dostupnu radnu snagu, u zemlji je zavladala nestašica kvalificiranih radnika, piše novinska agencija Reuters."Za neka radna mjesta nedostaje nam radnika, posebice visokokvalificiranih", požalio se Dušan Dvorak, glasnogovornik najnovije kompanije koja u Slovačkoj otvara tvornicu, južnokorejskog Kia Motorsa. "Zbog toga smo oglase kojima tražimo radnike prinuđeni davati i u susjednim zemljama".
Frantisek Bardy, 27-godišnjak čije radno iskustvo uključuje poslove u nekoliko tvornica automobila, dobar je primjer novonastale situacije: kada je tražio novi posao, nudile su mu se brojne prilike, a on se konačno odlučio za novu tvornicu Peugeota u Trnavi. Činjenica da do posla svaka dva tjedna mora putovati više od 150 kilometara Bardyu ne smeta, iako se njegov stan nalazi u blizini tvornice Kia-e, pored sjeverozapadnog slovačkog grada Ziline. "Bio sam na intervjuu i u Kia-i, no plaća koju su mi ponudili nije bila tako dobra", kaže ispitujući sustave hlađenja na novoj tvorničkoj traci Peugeot-a 207. "U Peugeotu su mi ponudili mogućnost razvoja karijere a osigurali su mi i stambeni prostor, pa sam prihvatio ovaj posao", rekao je.
Neizbježan uvoz radnika
Nije teško shvatiti zbog čega je francuski PSA Peugeot Citroen za preseljenje proizvodnje iz svoje tvornice pored Coventry-a u Velikoj Britaniji, odabrao ovu malu, uglavnom ruralnu zemlju. Ne samo da plaće iznose tek trećinu onih u zapadnoj Europi, slovačka vlada nudi i atraktivne poticaje kao i povoljan porezni sustav.
Slovačka će do 2012. godišnje proizvoditi 840.713 putničkih automobila, najveći broj automobila po glavi stanovnika na svijetu, podatci su J.D. Power Automotive Forecasting. Prošle se godine, s proizvodnjom 267.032 automobila, našla iza svojih srednjeeuropskih susjeda, Češke, koja je proizvela 826.629 vozila, te Poljske, sa 589.561 vozila, podatci su J.D. Powera.
Suočene s manjkom radne snage, Peugeot i druge kompanije do kvalificiranih tehničara i tvorničkih radnika odlučile su doći izravnijim putem. "Odlučili smo surađivati s tehničkim školama i pomoći im pri obrazovanju učenika tako da postanu optimalno kvalificirani za rad u automobilskoj industriji", kaže glasnogovornik Peugeota u Slovačkoj, Peter Svec. "To nije važno samo nama nego i našim dobavljačima", dodaje.
Kapacitet proizvodnje vozila u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj do 2011. porast će za 43 posto: proizvodit će 3,46 milijuna automobila godišnje, odnosno gotovo četiri posto globalne proizvodnje manjih vozila, podatci su PricewaterhouseCoopers Automotive Institutea. A takvo povećanje proizvodnje, zajedno sa sve manjim ograničenjima za zapošljavanje u zapadnoj Europi, dodatno će intenzivirati bitku za kvalificirane radnike.
"Već osjećamo nestašicu kvalificirane radne snage", kaže Silvia Nosalova, glasnogovornica za Volkswagen Slovakia, automobilske kompanije koja ima najveće prihode od prodaje u toj zemlji. "Kada sva tri proizvođača automobila počnu s radom punim kapacitetom, uvoz radne snage vjerojatno će postati neizbježan", kaže Nosalova, čija kompanija u izvozu automobila Slovačke sudjeluje sa 16 posto.
Prijevoz autobusima
Volkswagen već osjeća pritisak. Kompanija je unajmila autobuse koji radnike svakoga dana prevoze do tvornice pored Bratislave, pri čemu u jednom smjeru prevaljuju i po 100 kilometara. Oko 17 posto od ukupno 9.000 Volkswagenovih radnika, naime, živi na udaljenosti većoj od 150 kilometara od tvornice.
Stotine proizvođača automobilskih dijelova pohrlile su u područje oko slovačke prijestolnice kako bi bili što bliže tvornicama automobila, što je dodatno opteretilo ionako maleno tržište rada u toj zemlji.
Prema predviđanjima Slovačke udruge automobilske industrije (ZAP), u slijedeće tri do četiri godine u zemlji bi moglo biti otvoreno do 40.000 novih radnih mjesta, čime bi njihov ukupni broj porastao na 100.000, odnosno na dvostruko višu razinu u odnosu na onu iz 2004.
Neki ulagači, primjerice Ford Motor Co i njemački dobavljač automobilskih dijelova GETRAG, već sele u mnogo manje napučenu istočnu Slovačku, privučeni većom dostupnošću kvalificiranih radnika te blizinom istočnih tržišta koja bilježe procvat, poput Rusije. "U srednjoj Europi ima mnogo tvornica automobila koje su smještene u radijusu od 200 kilometara. To za dobavljače predstavlja pravi magnet", kaže Carol Thomas, analitičarka pri J.D. Power. "Dostupnost kvalificiranih radnika, međutim, u cijeloj srednjoj Europi predstavlja istinski problem", prenosi njene riječi Reuters.
SREDNJA AZIJA
UZBEKISTAN - TIGAR U NASTAJANJU?
Zlato, uran, pamuk i tržište od 26 milijuna potrošača privlači sve više inozemnih ulaganja u srednjeazijsku državu Uzbekistan. Strahujući od gospodarske snage svojih moćnih susjeda Rusije i Kine, ta zemlja teži bliskijoj suradnji s Europskom Unijom (EU). Stručnjaci, međutim, upozoravaju na opasnosti koje vrebaju u tome post-sovjetskom gospodarstvu orijentalnog karaktera, piše novinska agencija Dpa.Tvornica žica u uzbekistanskom glavnom gradu Tashkentu miriši na svježu boju. Podrum je besprijekorno čist a radnici nose nove plave kacige. "Mi smo nova uzbekistanska tvornica s kapitalom iz Saske", kaže direktor kompanije Ulugbek Ismailov obraćajući se poslovnoj delegaciji iz Njemačke. Njegova tvornica, u zemlji koja se nalazi na starom putu svile, ističe se kao primjer dobre gospodarske suradnje Uzbekistana i Njemačke. No točno podrijetlo kapitala ipak nije sasvim izvjesno.
Magnet za ulaganja
Srednjeazijska republika Uzbekistan želi potvrditi svoj položaj zemlje u koju se sve više investira. Ulaganja privlači zbog svojih bogatih prirodnih resursa: zlata, urana, pamuka kao i tržišta koje broji 26 milijuna potrošača.
Strahujući od gospodarske snage svojih susjeda Rusije i Kine, Uzbekistan teži bliskijoj suradnji s EU. Lokalni stručnjaci, međutim, upozoravaju na opasnosti post-sovjetskog gospodarstva orijentalnog karaktera. Koliko je tržišno gospodarstvo u Uzbekistanu slabo na ulicama Tashkenta vidi se na prvi pogled. Gotovo svaki automobil je ruske proizvodnje, domaći ili iz lokalne tvornice južnokorejskog proizvođača Daewooa. Visoke carine na uvezenu robu, naime, sprječavaju uvoz boljih automobila iz EU-a.
Vlada autoritativnog predsjednika Islama Karimova želi privući izravna strana ulaganja sa Zapada. "Na uzbekistanskom tržištu postoji i velika potražnja za njemačkom tehnologijom", kaže Thorsten Erdmann, predsjednik lokalnog njemačkog poslovnog kluba u Tashkentu.
Glavni problem, međutim, predstavlja financiranje, kaže predstavnik njemačke Commerzbanke. Problemi s financiranjem izvoza pojavili su se od ukidanja državnih jamstava njemačke vlade. Osim gustiša regulacija koje nameće država, problem predstavlja i korumpiranost državnih dužnosnika.
Kao što je to bio slučaj i sa Rusijom 1990-ih, ni Uzbekistan stranim ulagačima još ne nudi pravnu sigurnost. Prema službenim podatcima, međutim, situacija je mnogo bolja. "Nudimo ogromne rezerve jeftinih sirovina, kao i visokokvalificiranu radnu snagu koja radi za najniže plaće", kaže ravnatelj Trgovinske komore Alisher Schajchow, koji Uzbekistan opisuje kao "tigra u nastajanju koji se sprema na skok." Činjenica da Gulnara, kćer predsjednika preuzima profitabilne kompanije uz pomoć uzbekistanske tajne službe se, međutim, ne spominje.
Strateški položaj Uzbekistana
Događaji u Uzbekistanu ipak nisu tipični za srednjeazijsku regiju u cjelini. Petnaest godina nakon kolapsa Sovjetskog Saveza, bivše sovjetske države kao Kazahstan, Uzbekistan, Kirgistan i Tadžikistan imaju vlastite gospodarske politike.
Kazahstan, teritorijalno najveći, za liberaliziranje svoga gospodarstva kojim je nekoć upravljala država rabi ogromne rezerve nafte i plina. To je pokrenulo gospodarski procvat i urodilo najvišom razinom osobnih primanja u srednjoj Aziji, a rezultiralo je i privlačenjem najviše izravnih stranih ulaganja u toj regiji.
Dok gospodarstva planinskih republika Tadžikistana i Kirgistana stagniraju zbog unutarnjih sukoba, Turkmenistan, bogat plinom, pod rukovodstvom autoritarnog predsjednika Saparmurata Nijazova priskrbio si je izolaciju. No od smrti čelnika poznatog kao "Turkmenbaši"- oca svih Turkmenistanaca kao što je Nijazov volio sam sebe nazivati - u prosincu 2006. strane zemlje nadaju se da plin više neće biti isključivo namijenjen izvozu u Rusiju.
Kao najgušće naseljena srednjeazijska zemlja, Uzbekistan ima važan strateški položaj. "Uzbekistansko tržište je složeno no ima veliki potencijal apsorpcije", kaže jedan njemački poslovni čovjek i dugogodišnji opskrbljivač strojeva za predenje. "Tržišne niše koje nude mogućnosti za zaradu u ovoj zemlji još su dovoljno velike", kaže drugi poslovni čovjek iz njemačke regije Breisgau. Rusko tržište za njega je već odavno postalo pretijesno.
U konferencijskoj sali tvornice žica, direktor Ismailov posjetitelje poziva na suvremenu računalnu prezentaciju. Iz poslovnih se izvora može se čuti da se ne radi o njemačkim ulaganjima nego o uzbekistanskom kapitalu, no to ne bi trebalo utjecati na kvalitetu robe. "Naše gospodarstvo proizvodi više od dva milijuna tona pamučne tkanine godišnje. A transport velikih bala tkanine omogućuje upravo naša žica namijenjena pakiranju robe", ističe Ismailov, a prenosi Dpa.
VIJESTI TJEDNA
Delors: nova socijalna inicijativa može unijeti novi život u EU
Nova inicijativa za snažnijom socijalnom orijentacijom Europe mogla bi stišati nezadovoljstvo građana Europskom unijom i udahnuti joj novi život, ustvrdio je bivši predsjednik Europske komisije Jacques Delors.
Na sastanku europskih socijalista francuski je državnik izjavio da je ohrabren naznakama da produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih sve više zabrinjava vlade europskih zemalja.
Stoga je Delors predložio da se paralelno izradi nacrta prvog europskog ustava sastavi i novi socijalni protokol koji bi obuhvatio zajedničke ciljeve EU u sferi socijalne politike.
"Potrebna nam je razumna nova inicijativa za kreiranje socijalne politike. Utvrđivanje ravnoteže na tom području jedan je od uvjeta koje moramo ispuniti kako bismo uvjerili Europljane da Europa zaista rješava njihove probleme", upozorio je.
Ministri financija EU već su počeli raspravljati o pravednijoj raspodjeli plodova gospodarskog rasta nakon što su godinama njihovi zahtjevi bili ograničeni isključivo na smanjivanje troškova rada i veću fleksibilnost radnika, napomenuo je Delors.
Juncker sugerirao kompanijama da dijele zaradu s radnicima
Kompanije bi mogle podijeliti dio zarade s radnicima i tako omogućiti širu raspodjelu plodova stabilnog gospodarskog rasta eurozone, predložio je predsjedatelj eurozone, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.
Taj bi potez istodobno tijesno povezao zaradu s produktivnošću, što bi po mišljenju stručnjaka pridonijelo i obuzdavanju inflacije i očuvanju konkurentnosti, ustvrdio je Juncker.
"Trenutno raspravljamo o najboljem modelu raspodjele plodova gospodarskog rasta", kazao je predsjedatelj eurozone na konferenciji za novinstvo, održanoj nakon sastanka ministara financija članica eurozone u ponedjeljak navečer.
"Nekoliko nas smatra da se raspodjela ne može svesti isključivo na isplatu plaća te da postoje i drugi načini ubiranja plodova rasta, poput udjela radnika u zaradi koju kompanija ostvari", dodao je.
Europska komisija prognozirala je da će stopa rasta eurozone u ovoj godini dosegnuti 2,4 posto, što je nešto manje nego u 2006. ali još uvijek vrlo solidno, zahvaljujući čvrstoj vodećoj poziciji Njemačke na listi svjetskih izvoznika i solidnoj razini osobne potrošnje.
Stopa nezaposlenosti također bilježi pad a kompanije poput banaka izvješćuju o rekordnoj zaradi.
Neke članice već su razvile sustave koji omogućuju udio radnika u zaradi kompanije, podsjetio je predsjedatelj eurozone. "Moguća je i dodjela opcija na dionice ali to nije jedna mogućnost", podsjetio je.
Kompanije možda neće biti sklone ustupanju većeg dijela zarade zaposlenicima zbog sve agresivnijih zahtjeva dioničara za većim dividendama i otkupom dionica.
Ministri financija žele da kompanije i vlade izbjegnu prekomjerna povećanja plaća radnicima, strahujući od rasta inflacije.
Hrvatska na 38. mjestu WEF-ove ljestvice konkurentnosti u turizmu i prijevozu
Hrvatska je zauzela 38. mjesto na ljestvici konkurentnosti u sektoru turizma i putovanja koju je izradio Svjetski gospodarski forum (WEF) a obuhvaća ukupno 124 zemlje.
Posebno dobar rezultat Hrvatska je ostvarila u kategoriji propisa i regulative, zahvaljujući blagom režimu dodjele viza. Pohvaljena je i sigurnost te dobra turistička infrastruktura, posebice zastupljenost rent-a-car kompanija i uređaja za prihvaćanje kreditnih kartica Visa.
Lošiji rezultat Hrvatska je ostvarila u kategoriji ljudskih resursa kod obrazovanosti radne snage u turizmu, te ulaganja vlade u turizam i prijevoz i propisa kojima se reguliraju izravna inozemna ulaganja u taj sektor.
Iza Hrvatske našle su se Mađarska (40. mjesto), Slovenija (44. mjesto), Turska (52. mjesto), Bugarska (54. mjesto) i Srbija i Crna Gora (61. mjesto), a bolje su rangirane zemlje poput Češke (35. mjesto), Tunisa (34. mjesto), Italije (33. mjesto), Izraela (32. mjesto) i Grčke (24. mjesto).
Švicarska je zauzela prvo mjesto na WEF-ovoj ljestvici kao zemlja s najpovoljnijom klimom za turizam. Slijede Austrija, Njemačka i Island.
Ljestvica se ne temelji na natjecanju u ljepoti niti je zrcalo privlačnosti pojedinih zemalja, upozorila je viša ekonomistica WEF-a Jennifer Blanke. "Naprotiv, naš je cilj mjerenje faktora koji potiču razvoj turističke i industrije putovanja u pojedinim zemljama. Dobar plasman ukazuje na važnost potporne ekonomske i zakonske regulative, poduprte kvalitetnom transportnom i turističkom infrastrukturom", dodala je Blanke.
U skupini najbolje plasiranih zemalja dominiraju industrijske zemlje dok su se na začelju našle najslabije razvijene afričke zemlje, sa Čadom na posljednjem mjestu.
WEF je prvi puta sastavio indeks konkurentnosti u turističkoj i industriji putovanja koja je u međuvremenu postala značajan dio svjetskog gospodarstva, s udjelom u 2006. od 10,3 posto. Prihodi su u tom sektoru 2004. na međunarodnoj razini dosegnuli vrijednost od 6.230 milijardi dolara.
Oporavak francuske industrije vina
Francuski vinari ponovno uspostavljaju dominaciju na globalnom tržištu vina nakon višegodišnjih problema s kojima su bili suočeni zbog inovativnog pristupa proizvođača iz Novoga svijeta.
Čini se da su im u tome pomogle aktualne reforme koje su, između ostaloga, proizvodnji vina u Francuskoj donijele novi način etiketiranja butelja - ne samo prema regiji, već i prema vrsti grožđa.
Najnoviji podaci pokazuju rast francuskog izvoza vina i žestica u prošloj godini za 13 posto, na rekordnih 8,74 milijardi eura, uz snažan porast izvoza tzv. mirnih vina. Francuski udjel u tržištu tim vinima u Sjedinjenim Državama, koje su na putu da postanu najveći svjetski potrošač u idućoj godini - porastao je za dva postotna boda, na 14 posto, nauštrb Australije.
"Podaci o izvozu pokazuju da idemo u dobrom smjeru. Moramo nastaviti s reformama", kazao je Louis Regis Affre, direktor Saveza izvoznika vina i žestica u Francuskoj (FEVS).
Prema njegovim riječima, konkurentnost francuskog vina pospješile su dvije godine berbe dobre kvalitete, 2005. i 2006. te spuštanje cijena od 20 do 25 posto. No, upozorio je, kriza još nije gotova i potrebno je nastaviti s kontinuiranim promjenama kako bi se postigla dugoročna konkurentnost u svim sektorima.
Studija američke agencije Delaitte and Cie/Deussen pokazala je da stranci smatraju kako je francuski način etiketiranja vina nevjerojatno kompliciran te sadrži nazive koje je nemoguće izgovoriti. Istodobno, marketinške kampanje previše su disperzirane i nekonzistentne.
"Francusku doživljavaju kao zemlju starog svijeta, a naša vina proizvodom koji je preskup, snobovski i elitistički", ističe Affre.
Kako bi barem donekle izmijenili takvu percepciju o sebi, francuski vinari svijetu žele ponuditi moderniju sliku svojih vina, dodaje on. Jedna od inovacija u okviru plana francuske vlade za reformu vinske industrije je uspostavljanje novih regija proizvodnje vina, koje objedinjuju vina srednje kvalitete i ona kontroliranog porijekla. Stvorena je i nova klasa vina "Francuskih vinograda", koja dopušta miješanje vina srednje kvalitete od iste vrste grožđa iz različitih dijelova zemlje.
Pitanje izvoza od ključne je važnosti za tu industriju, s obzirom na pad domaće potrošnje. Stoga se okreće ka SAD-u - koji bi 2008. trebao Francuzima oteti prvo mjesto na ljestvici najvećih svjetskih konzumenata - te Kini, s dnevnom potrošnjom po glavi stanovnika od samo 0,3 litre, te čak i Rusiji.
Zbog raznolikosti azijska integracija po uzoru na EU zasad nemoguća
Gospodarska i politička integracija u Aziji po uzoru na model Europske unije u ovom trenutku nije izgledna obzirom na preveliku raznolikost te regije, kazao je predsjednik Azijske razvojne banke Haruhiko Kuroda.
Azijske zemlje su na različitim stupnjevima gospodarskog razvoja, tako da će zamisao zajedničkog okvira koji zahtijeva odricanje od određene razine gospodarskog suvereniteta vrlo teško proći kod stanovništva tih zemalja, kazao je Kuroda.
"Trebamo se osloniti na pragmatičan postupan pristup prije nego na osmišljavanje i provedbu panazijske vizije ili velikog plana, što je učinjeno u Europi", kazao je Kuroda. "Postizanje šireg političkog i socijalnog konsenzusa potrebnog za razvijanje dalekosežnijeg panazijskog plana regionalne integracije u ovome se trenutku ne čini izvedivim."
Umjesto toga, Azija i Pacifik trebali bi usvojiti više-brzinski pristup suradnji, gdje nekoliko zemalja mogu započeti zajednički raditi na odabranim zajedničkim pitanjima, ostavljajući drugim zemljama mogućnost da im se kasnije priključe, konstatirao je.
"Zasad je najbolje odgovoriti na iskazanu želju zemalja za suradnju za početak na ograničenom broju obećavajućih područja, a potom njezinu nadogradnju kroz postupno povećanje i proširenje razmjera suradnje tijekom nadolazećih godina", poručio je.
Na samitu održanom u siječnju na Filipinima čelnici južnoazijskih zemalja dogovorili su osnivanje zone slobodne trgovine do 2015. - pet godina prije prvotno predloženog roka.
Po tome planu, zona slobodne trgovine koju bi činilo 10 zemalja članica ASEAN-a bit će usvojena u dvije faze, pri čemu će šest bogatijih zemalja poput Singapura i Bruneija započeti integraciju u 2010. a druge zemlje će im se priključiti kasnije.
Kako je istaknuo Kuroda, prioritet će biti povezivanje rascjepkanih nacionalnih tržišta roba, usluga i kapitala.
Snažno povećanje njemačkog PDV-a snizilo promet u maloprodaji
Uvelike nepopularno povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) u Njemačkoj uzelo je danak u osobnoj potrošnji u siječnju, smanjivši promet u maloprodaji više nego se očekivalo, pokazuju u petak objavljeni podaci tamošnjeg statističkog ureda.
Prema podacima njemačkog statističkog ureda, promet u maloprodaji najvećeg europskog gospodarstva u siječnju je na mjesečnoj razini smanjen 5,1 posto, nakon što je početkom godine odlukom vlade na čelu s kancelarkom Angelom Merkel podignuta stopa PDV-a za tri postotna boda, na 19 posto.
Analitičari su prognozirali manje dramatičan pad prometa - od nekih 1,5 posto. "Promet u maloprodaji uvelike je ispod očekivanja i više nego zaokret u odnosu na veće kupovine poduzete pred podizanje PDV-a", kazala je Elga Bartsch, viša ekonomistica u Morgan Stanleyu.
Slaba osobna potrošnja posljednjih godina, na krilima niskog rasta plaća, rastućih cijena energenata i visoke stope nezaposlenosti predstavljala je glavni čimbenik u produljenoj stagnaciji njemačkog gospodarstva. Ona je okončana krajem prošle godine sa snažnim 2,7-postotnim rastom, poduprtim jakim izvozom.
Iako ne očekuju oporavak prometa u maloprodaji u veljači, analitičari su mišljenja da će nedavno jačanje njemačkog tržišta rada i izgledi za porastom plaća poduprijeti osobnu potrošnju u nadolazećim mjesecima. "Uzevši u obzir duži rok, važno je naglasiti da su snažan rast zaposlenosti i izgledan rast realnih plaća puno značajniji čimbenici, koji bi trebali poduprijeti osobnu potrošnju u srednjem roku", kazala je Bartsch.
Satelitski sustav Galileo potpuno operativan do 2011.
Galileo, odgovor Europske unije na američki satelitski sustav za navigaciju Global Positioning System (GPS), na putu je da postane operativan oko 2011., priopćeno je u petak iz Europske svemirske agencije (ESA).
U odgovoru na zabrinutost nekih industrijskih udruženja da bi moglo doći do odgode u planovima s lansiranjem Galilea, glasnogovornica ESA-e kazala je da će za otprilike četiri godine biti operativno svih planiranih 30 satelita toga sustava. Zasad je u orbiti samo jedan probni satelit, i to gotovo 30 godina nakon što su Sjedinjene Države lansirale svoj prvi GPS satelit globalnog navigacijskog sustava.
Udruženje njemačke informatičko-tehnološke i telekomunikacijske industrije Bitkom ovoga je tjedna priopćilo kako strahuje da bi početak funkcioniranja 3,4 milijarde eura vrijednog projekta Galileo mogao biti odgođen do 2014., ustvrdivši kako pojedinačni nacionalni interesi ometaju njegovo pokretanje.
Europa želi razviti vlastiti sustav kako bi smanjila svoju ovisnost o SAD-u, osobito stoga što je GPS vojni program čiji signali mogu biti jednostrano isključeni. Galileo je prvotno trebao biti potpuno operativan do 2008. Sada je u planu u 2008. ili 2009. u funkciju staviti osnovni sustav od četiri satelita, koji neće pokrivati čitavu zemaljsku kuglu, kazala je glasnogovornica ESA-e.
Njegovo lansiranje željno iščekuju telekom, navigacijske i kompanije za naplatu cestarina, budući u tome vide otvaranje tržišta vrijednog desetke milijardi eura.
Mađarskoj od ove godine lakši pristup sredstvima EU fondova
Mađarskim kompanijama ove će godine biti olakšan pristup sredstvima iz EU fondova nakon što je vlada te zemlje uvela jednostavniju proceduru podnošenja zahtjeva za manje novčane iznose, piše mađarski tisak
Po pisanju poslovnog dnevnika Napi Gazdasag, na takav se potez vlada odlučila nakon zaključaka polučenih temeljem svojih iskustava s prvim planom nacionalnog razvoja.
Prema novom sustavu koji će biti na snazi od 2007 od 2013. više neće postojati odbor za vrednovanje a kompanije samo moraju ispuniti aplikacijski formular.
Uvjeti su pojednostavljeni za zahtjeve koji se primjerice podnose na iznose manje od 10 milijuna mađarskih forinti (oko 39,5 tisuća eura) a za dobivanje kojih se ove godine više neće trebati nuditi kolateral.
Jednostavniji postupak dobivanja odobrenja uveden je za operativne razvojne programe i pomoći za razvoj složenih poslovanja na način da se nekoliko zahtjeva može podnijeti za različite razvojne projekte u sklopu istog natječaja.
Tenderi koji će u skoroj budućnosti biti raspisani uključivat će područja poput turizma, cateringa i logistike, piše mađarski dnevnik.
VIJESTI IZ KOMPANIJA
Čelnik Allianza razmatra mogućnost formiranja banke
Njemački osiguravateljski koncern Allianz razmatra mogućnost formiranja banke pod vlastitim imenom, najavio je njegov čelnik Michael Diekmann u razgovoru za duesseldorfski dnevni list "Handelsblatt".
"U razdoblju do 2009. opremit ćemo tisuću naših ispostava savjetnicima za bankovne usluge. Danas za takve poslove imamo Dresdner Bank dok bismo za deset godina mogli imati Allianz Bank", izjavio je Diekmann, koji je nedavno kritizirao rezultate Dresdner Bank u poslovanju s građanima.
Njemački BASF postaje europska kompanija
Nadzorni i upravni odbor njemačke kompanije BASF odobrili su plan prema kojemu će ta najveća svjetska kemijska industrija postati Europska kompanija ili Societas Europaea (SE), priopćeno je u utorak iz BASF-a.
Tu će promjenu kompanija sa sjedištem u Ludwigshafenu predložiti dioničarima na godišnjoj skupštini 26. travnja.
"Upravni odbor Europsku kompaniju smatra modernim pravnim oblikom za svjetsku kompaniju čije je domaće tržište Europa", stoji u njezinom priopćenju.
Pravni status SE uveden je 2004. kako bi se olakšala provedba prekograničnih spajanja te pomoglo tvrtkama poslovati u drugim zemljama članicama EU bez potrebe za poslovanjem pod različitim korporativnim pravilima.
Među kompanijama koje su uvele tu promjenu nalaze se njemački osiguravatelj Allianz, finski Elcoteq, švedska tvrtka za financijske usluge Nordea te norveška Narada Europe.
Pomoću jedinstvene pravne strukture i unificiranih sustava upravljanja i izvještavanja, tvrtke s podružnicama diljem 27-članog EU-a mogu srezati svoje administrativne i pravne troškove.
Odluku o tome da postane SE moraju odobriti dioničari tvrtke.
Henkel planira podjelu dionica radi privlačenja ulagača
Henkel, njemački proizvođač deterdženta za rublje Persil i šampona Fa, planira podjelu svojih dionica kako bi ih učinio atraktivnijima privatnim ulagačima.
Kako stoji u Henkelovom priopćenju objavljenom u utorak, ta kompanija planira izdati tri preferencijalne dionice za svaku postojeću. Očekuje da će joj to pomoći u podizanju njezinog temeljnog kapitala za otprilike 438 milijuna eura.
"Podjelom želimo učiniti Henkelove dionice interesantnijima privatnim ulagačima", kazao je izvršni direktor te kompanije Ulrich Lehner.
Ta tvrtka sa sjedištem u Duesseldorfu priopćila je i kako očekuje rast prihoda u ovoj godini za 3-4 posto u usporedbi s prošlogodišnjim rastom od 6,4 posto. Na prihode će, prema riječima financijskog direktora Lothara Steinebacha, utjecati manja povećanja cijena.
Ta kompanija i njezini konkurentni, poput Procter&Gamble Co, u prošloj su godini povisili cijene svojih proizvoda zbog skoka cijena sirovina.
Lani je Henkel ostvario 871 milijun eura zarade na temelju prihoda u visini 12,74 milijarde eura.
Britanske maloprodajne kompanije najavile smanjenu upotrebu plastičnih vrećica
Britanske maloprodajne kompanije postigle su dogovor o smanjenoj upotrebi plastičnih vrećica, objavilo je u srijedu britansko ministarstvo za zaštitu okoliša.
Sporazum su potpisale vodeće kompanije u tom sektoru, poput Tesco-a, Marks & Spencer-a, Sainsburys-a i Wal-Mart-ove ASDA-e, a trebao bi rezultirati smanjenim opterećenjem okoliša plastičnim vrećicama do kraja sljedeće godine za 25 posto.
"Riječ je o ambicioznom ali vrlo praktičnom sporazumu i drago nam je što su maloprodajne kompanije pristale na pozitivnu suradnju s nama i potrošačima u Velikoj Britaniji", kazao je britanski ministar za zaštitu okoliša Ben Bradshaw.
Sukladno sporazumu, maloprodajne će kompanije poticati potrošače na smanjenu i višekratnu upotrebu vrećica a gdje im to mogućnosti dopuštaju, preorijentirati će se na upotrebu vrećica koje se mogu reciklirati.
Bude li sve teklo po planu, ta bi mjera trebala smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za najviše 58.500 tona godišnje, a isti efekt postigao bi se uklanjanjem s ceste 18 tisuća automobila, naglasilo je ministarstvo za zaštitu okoliša.
Sporazum se odnosi i na plastične i na papirnate vrećice, kojih se u Velikoj Britaniji upotrebljava 13 milijuna godišnje.
EU upozorila Microsoft na moguće daljnje kazne
Europska komisija upozorila je u četvrtak Microsoft da bi se mogao suočiti s novim kaznama u okviru slučaja koji protiv njega vodi zbog kršenja pravila tržišne utakmice budući od ostalih softverskih proizvođača traži nerazumno visoke cijene za potrebne informacije o međusobnoj operativnosti, priopćeno je iz Bruxellesa.
Kako je objavila EK u svojem priopćenju, najnovije službene optužbe mogle bi dovesti do novih kazni tome američkom divu softverske industrije.
Komisija je u 2004. ustanovila da Microsoft krši pravila Europske unije o tržišnoj utakmici tako što ne daje potrebne informacije ostalim proizvođačima servera namijenjenih malim tvrtkama kako bi mogli konkurirati njegovim proizvodima. Microsoft je potom objavio kako će naplaćivati takve informacije budući su one inovativan rad kompanije.
"Sadašnji stav Komisije jest kako u tim protokolima nema značajnih inovacija", kazala je u priopćenju povjerenica EU za tržišnu utakmicu Neelie Kroes. "Stoga sam ponovno dužna poduzeti službene mjere kako bi se osiguralo da Microsoft ispunjava svoje obveze".
Komisije je odbacila Microsoftove informacije napisane na 1.500 stranica podnijete tijekom protekla tri mjeseca, stoji nadalje u priopćenju EK u kojem se još dodaje kako su prijedlozi cijena nerazumni.
"To je kompanija koja se očito ne želi pokoriti odluci o kršenju pravila tržišne utakmice", konstatirao je glasnogovornik EK Jonathan Todd. Poručio je da Microsoft ima rok od četiri tjedna u kojem mora Komisiji odgovoriti na najnovije optužbe nakon kojeg bi EU mogla nametnuti kaznu u iznosu do čak tri milijuna eura dnevno.
"To nam je prvi put da smo suočeni s kompanijom koja ne želi poštivati odluku o kršenju pravila tržišnog natjecanja", kazao je Todd. "Nalazimo se na nepoznatom teritoriju", konstatirao je.
Microsoft je protiv prvotne odluke EK iz 2004. uložio žalbu na Prvostupanjskom sudu EU koji bi odluku u tome slučaju trebao donijeti ove godine.
DT-ovi rezultati u 2006. pokazuju pad u Njemačkoj, rast u inozemstvu
Deutsche Telekom u prošloj je godini ostvario dobit u iznosu 3,16 milijardi eura, što je manje u odnosu na 5,59 milijardi eura zabilježenih u godini ranije, objavila je u četvrtak njemačka telekom kompanija.
Taj nekadašnji državni monopolist pojasnio je to žestokom konkurencijom uz značajniji pad cijena na domaćem tržištu, no istaknuo je kako njegovo međunarodno poslovanje nastavlja bilježiti rast.
Neto prihodi u 2006. uvećani su tri posto, na gotovo 61,35 milijardi eura, pri čemu su na domaćem tržištu smanjeni za pet posto, na 32,46 milijardi eura dok su u inozemstvu uvećani za 14 posto, na 28,89 milijardi eura.
U kompaniji svoje snažne inozemne rezultate pripisuju nastavljenom porastu broja korisnika u poslovanju s mobilnom telefonijom u SAD-u, pri čemu je njihova brojka u T-Mobile USA krajem prošle godine premašila razinu od 25 milijuna.
U četvrtom tromjesečju 2006. DT je poslovao s gubitkom od 898 milijuna eura, nasuprot dobiti u iznosu 991 milijuna ostvarenoj u istom tromjesečju godinu dana ranije. Gubitke su u tvrtki pripisali troškovima povezanim s otpuštanjem zaposlenika, koji su u ukupnom iznosu za 2006. narasli na 2,8 milijardi eura.
U njemačkom telekomu, kako je najavila kompanija, do kraja iduće godine planiraju ukinuti 32.000 radnih mjesta.
Kompanije koje su po prvi put sudjelovale u konsolidiranim rezultatima poslovanja u 2006. doprinijele su s prihodima u iznosu od 1,2 milijarde eura.
Oracle najavio kupovinu Hyperiona za tri milijarde eura
Američki proizvođač softvera za baze podataka Oracle objavio je da je nadomak sklapanju sporazuma o kupovini kompanije Hyperion Solutions za otprilike tri milijarde dolara, izvijestio je The New York Times, pozivajući se na neimenovane izvore.
Tržišna vrijednost Hyperiona iznosi oko 2,53 milijarde dolara.
Oracle je u prosincu 2006. objavio rast dobiti u svom drugom fiskalnom tromjesečju za 31 posto na 967 milijuna dolara ali prihodi od prodaje licenci za primjenu novih softverskih aplikacija nisu ispunili očekivanja analitičara.
Izvrši direktor Oraclea Larry Ellison izjavio je da uzrok razočaravajućih rezultata nije opći trend smanjenih ulaganja u tehnologiju već nemogućnost zaključivanja transakcija. Dvije kompanije nisu željele komentirati informaciju o akviziciji.