U utorak poslije podne održat će se 3. sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela EU-Hrvatska, koje je zaduženo za nadzor provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Hrvatsko izaslanstvo predvodit će ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović.
Prema nacrtu dokumenta pod nazivom Stajalište Europske unije, u koji je Hina imala uvid, kaže se da "EU podsjeća Hrvatsku da je uspostava neovisnog, nepristranog, pouzdanog, transparentnog i efikasno pravosudnog sustava od najveće važnosti i bitni uvjet za jačanje vladavine zakona i odgovorajuću provedbu acquisa".
U dokumentu EU-a pripremljenom za sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje kaže se da je Hrvatska počela s provedbom strategije pravosudne reforme, da su poduzete neke zakonodavne mjere, ali se traži daljnja reforma na zakonodavnom planu. Također se navodi da je smanjen broj neriješenih sudskih predmeta, iako "je taj zaostatak i dalje veliki".
"Hrvatsko pravosuđe trpi od ozbiljnih nedostataka i postoji značajan prostor za daljnja poboljšanja", kaže se u nacrtu dokumenta. Dodaje se da postoji prostor za skraćivanje sudskih postupaka, za osiguranje odgovarajućeg i potpunog izvršenja sudskih odluka, racionalizaciju sudske mreže, uvođenja sveobuhvatnog sustava pravne pomoći, preispitivanja odredbi o imunitetu sudaca, zatim da se može poboljšati i učiniti objektivnijim i transparentnijim postupci imenovanja na svim razinama, osposobljavnja i ocjenjivanja sudskih dužnosnika kako bi se osigurala njihova nepristranost, neovisnost i učinkovitost.
"EU ističe važnost transparentnog i korektnog postupka izbora devet sudaca Ustavnog suda tijekom 2007. godine", kaže se u dokumentu.
Uz funkcionalni pravosudni sustav, EU navodi da je "profesionalna, odgovorna, transparentna i neovisna javna uprava bitni temelj za uspješnu implementaciju acquisa i od najveće važnosti za sve građane kao i za investitore." Stoga će EU pozvati Hrvatsku da ubrza postupak reforme javne uprave, koja između ostalog treba sadržavati i odredbe o depolitazaciji.
U nacrtu dokumenta se traži i nastavak reforme policije. "Ostaje zabrinutost u pogledu politizacije policije", kaže se u dokumentu i poziva Hrvatsku da razvije i primjeni sustave novačenja i kontrole policajaca te donese mjere koje bi se bavile korupcijom u policijskim snagama.
Na području borbe protiv korupcije "učinjen je nedovoljan napredak" i ona ostaje "ozbiljan problem". "Napredak u tom pitanju bit će važan u kontekstu procjene spremnosti Hrvatske za članstvo u EU-u", kaže se nacrtu dokumenta i dodaje da su poduzete neke mjere u provedbi antikorupcijskog programa i jačanja USKOK-a. "Potrebni su puna provedba (antikorupcijskog) programa i snažna politička volja za ubrzanje napora, posebice kada je riječ o korupciji na visokoj razini te u područjima poput javne nabave"
Suradnja s Haškim sudom je potpuna i EU traži da se to nastavi. Što se tiče suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, "EU bilježi, da je unatoč napretku tijekom prošle godine, potrebno daljnje poboljšanje".
U pogledu povratka izbjeglica EU pozdravlja napredak napravljen u izgradnji i vraćanju kuća njihovim vlasnicima. S druge strane, EU bilježi "sa zabrinutošću slabu implementaciju programa stambenog zbrinjavanja za bivše nositelje stanarskog prava, koji se žele vratiti u Hrvatsku, posebice izvan područja od posebne državne skrbi, gdje implementacija tih programa iznosi samo nešto preko jedan posto", kaže se u dokumentu.
Hrvatska je napravila daljnji napredak u pitanju manjinskih prava, a EU posebno pozdravlju veću pozornost koju Vlada posvećuje pitanjima Roma. Također se bilježi smanjenje broja etnički motiviranih zločina. Kao nedostaci u tom području spominje se da je "srpska manjina i dalje suočena s diskriminacijom u različitim područjima javnog života.
Europska unija ističe da u Hrvatskoj treba biti prepoznata uloga civilnog društva u promicanju i zaštitih ljudskih prava. "U tom kontekstu EU sa zabrinutošću bilježi nedavne sigurnosne provjere kandidata za Savjet za razvoj civilnog društva".
U pogledu medija EU pozdravlja ukidanje zatvorske kazne za klevetu te poziva Hrvatsku na daljnja poboljšanja pravnog i regulatornog okvira, uključujući i stvaranje zaštitnih odredbi političkog miješanja u medije kao i osiguranje široke uloge civilnog društva u relevantnim nadzornim tijelima. "EU ostaje zabrinuta zbog prostora za politički utjecaj u medijima, uključujući i na lokalnoj razini", kaže se u nacrtu dokumenta.
Što se tiče gospodarskih kriterija, EU ponavlja da Hrvatska ima funkcionalno tržišno gospodarstvo. Ističe se da je politika usmjerena k makroekonomskoj stabilnosti pridonijela niskoj inflaciji, stabilnosti tečaja i ubrzanju gospodarskog rasta. Također se dodaje da su porasle privatne investicije i smanjena nezaposlenost, nastavljena postupna fiskalna konsolidacija, pojednostavljena procedura registracije poduzeća, poboljšana cestovna infrastruktura te poduzete prve mjere na restrukturiranju željezničkog sustavag, koji još donosi gubitke. "Hrvatsko gospodarstvo dobro je integrirano s gospodarstvom EU-a", kaže se u dokumentu.
"Međutim, značajna i rastuća neravnoteža u trgovini i tekućim računima te visoki vanjskih dug implicira potencijalni rizik za makroekonomsku stabilnost. Visoka razina tekuće potrošnje, uključujući subvencije poduzećima koja proizvode gubitke, i dalje opterećuju državni proračun", ističe se u dokumentu.
U dokumentu se kaže da su pristupni pregovori s Hrvatskom "dobro započeli i da su postignuti prvi rezultati".