Nicholas Burns, državni podtajnik za političke poslove, govorio je pred članovima Atlantskog vijeća SAD-a 21. veljače, a njegov je govor Vijeće objavilo kasno u četvrtak.
Fred Kempe, predsjednik Atlantskog vijeća, predstavio je Burnsa kao "jednog od vodećih strateških mislilaca u Americi".
Govoreći na temu transatlantskog savezništva SAD-a i EU-a, Burns je, među ostalim, naglasio kako je stvaranje ujedinjene, mirne i stabilne Europe te jačanje i razvoj partnerstva s Amerikom kroz desetljeća, rezultiralo jednim "izuzetnim zajedničkim postignućem - slobodnim svijetom u demokratskom prostoru Sjeverne Amerike te zapadne i srednje Europe".
Idući korak, koji po njegovim riječima, "definira budućnost moderne američke diplomacije", jest da se u vlastitom interesu i također iz odgovornosti prema Europljanima "razmotri međusobno povezivanje u zajedničku globalnu strategiju".
Ta evolucija "predstavlja najvažniju, najznačajniju promjenu u odnosima Amerike s Europom" koja određuje i odnose prema EU, i zahtjeve prema NATO-u i njegovoj ulozi u svijetu i posebno odnose s velikim europskim zemljama "Velikom Britanijom, Njemačkom, Francuskom, i svakako sada Poljskom", rekao je Burns.
U tom kontekstu, kazao je kako u 2007. preostaje posao na Balkanu, jedinom djelu starog kontinenta koji još nije iskusio dobrobiti vizije ujedinjene, mirne i stabilne Europe.
"Ovo će biti godina transformacije i promjena na Balkanu. To je godina kada ćemo dobiti konačni status Kosova", rekao je Burns i dodao kako će za četiri do pet tjedana pregovarač UN-a Martti Ahtisaari, podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a izvješće o rezultatima pregovora Begrada i Prištine.
"SAD podržava Ahtisaarija, mi smo predvodili međunarodne napore da se otvore ti pregovori", rekao je Burns te najavio kako će se sredinom ili krajem ožujka voditi "vrlo energična rasprava u UN-u o statusu Kosova".
Također je najavio kako će SAD i EU pokušati utišati "snage iredentizma i nasilja" koje su dio strukture političkog života na Balkanu.
"Još ima nekih Srba koji vjeruju da se Srbi trebaju ujediniti - Srbi u Srbiji, Kosovu i u BiH - a toj vrsti iredentističkih snaga, koje su bile tako razorne prije 10, 15 godina kod raspada Jugoslavije, ne može se dopustiti da se vrate i budu politička snaga na Balkanu", poručio je Burns.
Mirovni sporazumi iz Daytona, po njegovim su riječima, bili jedinstven kreativni instrument da se zaustavi rat u BiH u jesen 1995. No, gotovo 12 godina kasnije oni ne mogu biti način na koji će se ljudi u BiH organizirati za idućih 10 godina.
"Moraju postojati napori ljudi u regiji da se moderniziraju Daytonski sporazumi i da se dopusti BiH da postane moderna država u ustavnom, pravnom i političkom smislu", kazao je treći čovjek State Departmenta.
"Ta dva cilja, zajedno s dovođenjem Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO u 2008. ili 2009. godini, bile bi inicijative koje trebamo poduzeti kako bi Balkan pridružili EU i NATO-u, i konačno srušili institucionalne i nacionalne barijere koje su usporile napredak naroda na Balkanu, u usporedbi s narodima srednje Europe", rekao je.
Budućnost u NATO-u i EU donijet će narodima na Balkanu iste prednosti koja su imali narodi istočne Europe od pada komunizma, prije 15 ili 16 godina i "to je važan prioritet za Europu i važan prioritet za SAD", zaključio je Burns.
Državni podtajnik je članovima Atlantskog vijeća SAD također govorio o odnsima s Rusijom te o zaštiti NATO-a, EU i zemalja srednje Europe od mogućih opasnosti u budućnosti.
(Hina) xdh ydj