"Cilj moje današnje posjete je unaprjeđenje naše suradnje s ovom pokrajinom, a to znači i sa čitavom Njemačkom", rekao je u razgovoru predsjednik Mesić. Upitan kakva su njegova očekivanja od polugodišnjeg njemačkog predsjedanja Unijom Mesić je istaknuo Njemačka spada među one zemlje koje su prve prepoznale da se Jugoslaviju treba redefinirati, odnosno da republike kao države imaju pravo iskoristiti svoje ustavno pravo na osamostaljenje.
"Upravo je Njemačka to prepoznala, priznala Hrvatsku, priznala je i druge republike. Na žalost, Srbija, na čijem čelu je bio Slobodan Milošević i njegov režim - mislili su da ratom mogu zaustaviti osamostaljenje drugih republika. To je zaustavilo ove europske procese na čitavom našem prostoru. Ali Milošević je otišao, ratovi su završili, mi trebamo surađivati i na tom putu ponovno imamo pomoć Njemačke", rekao je Mesić te najavio kako će Hrvatskoj Njemačka posebno pomoći za svog predsjedanja Unijom.
"U ovih 6 mjeseci imat ćemo naročitu pomoć, jer mi želimo ubrzati naše pregovore. Otvorili smo pregovore s Europskom unijom. Njemačka, kao što sam rekao, u tome svemu nam je pomagala, pomagat će i sada da kvalitetno obavimo poslove. Ali na nama je da utvrdimo standarde, da usvojimo standarde i da ispunimo uvjete koje jedino mi moramo ispuniti, a na zemljama Europske unije je da to prepoznaju", rekao je Mesić za Deutsche Welle.
Mesić je istaknuo kako europsko usmjerenje Hrvatske uživa dosta veliku potporu među građanima, te da očekuje kako će javnost s vremenom pružiti i jednaku potporu ulasku Hrvatske u NATO savez.
Na pitanje kako je moguće ubrzati proces integracije Hrvatske u EU Mesić je istaknuo važnost usvajanja europskih standarda i provedbe reformi. "Mi moramo usvojiti standarde, moramo provesti reforme, moramo usvojiti regulativu da bude kompatibilna zemljama Europske unije. To je ono što se u legislativi mora učiniti. Mi to radimo i tu mislim da nema nikakvog prigovora. Međutim, primjena regulative, i Vi ste u pravu, nije takva kakvu bi mi željeli ali to je sada pitanje vremena. Ubrzano se radi na tome da se ono što je usvojeno kao regulativa i prihvati u praksi, u njenom provođenju. Taj proces ide i ja tu nemam nikakve bojazni kako će se dalje odvijati", rekao je Mesić
"Ono što mi sada moramo učiniti je, završiti reformu pravosuđa, da pred zakonom budu svi jednaki bez obzira o kome se radilo. I drugo, moramo izvršiti reformu javne uprave, tako da taj servis građana funkcionira radi građana a ne radi samog sustava. I te reforme mi sada provodimo, one se već osjećaju, a to je ono što moramo provesti da bi mogli osigurati sve ovo za što se borimo kroz naše zalaganje za ulazak u Europsku uniju", odgovorio je Mesić na pitanje koja je najvažnija tema na ukupnom društvenom području koju bi htio posebno unaprijediti.
Glede povratka izbjeglica u Hrvatsku Mesić je istaknuo da je državni i nacionalni interes Hrvatske povratak njenih građana bez obzira kojoj nacionalnosti oni pripadali, je dokaz da smo mi zrela demokracija, da smo mi zrelo društvo. "Naš je državni i nacionalni interes da se građani vrate, ali mi ih moramo vraćati u sigurnosti, dakle da im obnovimo kuće, što smo već učinili. Bez obzira o kome se radi Hrvatska je obnovila kuće, ostalo je jos nešto malo ali to je beznačajno. Ono što sada treba učiniti je obnoviti privredu. Zato je važno da dobijemo ulagače, da dobijemo investitore koji će ulagati u taj prostor Hrvatske, koji je bio zahvaćen ratom, da bi ljudi mogli imati zaposlenje, da imaju radno mjesto. I tek onda će taj povratak biti definitivno završen", rekao je hrvatski predsjednik te objasnio da u tom smislu isti problem dijele i Hrvati i srpski povratnici.
Na pitanje o odnosima Hrvatske sa susjednim zemljama u regiji, posebice sa Slovenijom, Mesić je rekao da očekuje da pitanje granice riješiti međunarodna sudska instanca. "Činjenica je da imamo nekoliko neriješenih pitanja kada je u pitanju granična crta sa Slovenijom. Badinterova komisija je utvrdila da su granice bivših jugoslavenskih republika postale granice novostvorenih država. Tako je i između nas i Slovenije. Međutim, Slovenija ima prigovor na nekoliko kilometara granične crte i mi se tu razilazimo. Naime, pokušavali smo stvari riješiti sporazumno i to nije išlo. Sada je jedino rješenje da stvar postavimo pred međunarodnu sudsku instancu, pred Međunarodni sud pravde u Haagu i da se utvrdi granična crta, da se identificira granična crta. Mislim da je to jedino pravno rješenje. I kada dva susjeda imaju zemlju i graniče jedan s drugim, ne moraju biti u svađi, ali mogu tražiti sud da im utvrdi crtu, da im utvrdi među. Pa ako to mogu građani utvrđivati za svoje granice, za svoje međe, onda i države mogu isto, bez da se svađaju, tražiti međunarodnu sudsku instancu da utvrdi granicu i mislim da će na kraju tako završiti", rekao je Mesić.
Glede pitanja Kosova hrvatski predsjednik odgovorio je da nije u potpunosti upoznat s Ahtisaarijevim planom ali da, koliko je upoznat putem medija, "on ide prema statusu koji bi zadovoljio pokrajinu Kosovo ali bi morao zadovoljiti i Srbiju, jer Srbija mora priznati nove realitete koji su nastali na tome prostoru". "Očito da je politika prema Kosovu bila pogrešna, da je ta pogrešna politika rezultirala današnjim stanjem u kojem se nalazi Kosovo, i ako se priznaju ti realiteti, onda Ahtisaarijev plan može biti prava osnova da se na kraju i taj status utvrdi i da se konačno utvrdi arhitektura našeg prostora u ovom vremenu, da u budućnosti više ne bi bilo problema", rekao je Mesić.
Na pitanje kako bi po njegovom mišljenju trebala biti oblikovana budućnost Bosne i Hercegovine kad se njezini entiteti ne mogu dogovoriti ni oko zajedničke reforme policije Mesić je napomenuo da je "problem nešto starijeg datuma". "Naime, Daytonski sporazum je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, ali nije uspostavio državne mehanizme po kojima Bosna i Hercegovina mora funkcionirati kao pravna, moderno uređena zemlja. Entiteti su se počeli vladati kao države, a oni to nisu, niti smiju biti. Zato sada treba pomoći Bosni i Hercegovini da se uspostave centralni državni mehanizmi koji će omogućiti funkcioniranje države, a u isto vrijeme spriječiti svaki pokušaj da se entiteti pretvaraju u države. Jer, Bosna i Hercegovina ne može biti podijeljena, ona ne smije biti podijeljena, a funkcionirati mora. Zato i međunarodni faktor, koji je prisutan u Bosni i Hercegovini, mora pomoći da do takve organizacije Bosne i Hercegovine dođe", ocijenio je hrvatski predsjednik.
Upitan ze komentar presude Međunarodnog suda pravde po kojoj je Srbija oslobođena predbacivanja da je odgovorna za genocid u Bosni i Hercegovini, ali je istodobno proglašena suodgovornom za genocid u Srebrenici jer ga nije spriječila, Mesić je odgovorio: "Pa, ta presuda se očekivala s nestrpljenjem i u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini, i u Srbiji, a mogu reći i u Crnoj Gori. Naime, činjenica je da je počinjen zločin, ratni zločin, činjenica je da je najveći dio zločina počinio Miloševićev režim, jer, gledajte, sve ono što su učinili bosanski Srbi, to je plaćao režim Slobodana Miloševića i svakako da je taj režim odgovoran. I sada se postavljalo pitanje je li nastupilo vrijeme da jedna država bude proglašena genocidnom. To bi bilo prvi put u povijesti svijeta. Do sada su proglašavani genocidnim ili pojedinci ili grupe, ali nikada država i nikada narod. Zato je dobro, ipak, da se u toj presudi spominje i odgovornost za Srebrenicu, a to uključuje i odgovornost za druge zločine. Jer, očito da nije bilo snaga u Srbiji, koje su trebale zaustaviti tu neodgovornu, zločinačku politiku Slobodana Miloševića i njegovog režima. Ali, mi se moramo okrenuti budućnosti, moramo se okrenuti suradnji u regiji, a Haški tribunal i domaće pravosuđe mora utvrditi individualnu krivnju onih koji su učinili zločine i onih koji su zapovijedili zločine i onda ćemo imati mir među kolektivitetima".