Predsjednik HSLS-ova Odbora za poljoprivredu Miljenko Ernoić je na konferenciji za novinare kazao da je u Hrvatskoj lani u tov stavljeno oko 100 tisuća teladi, od čega čak 70 tisuća iz uvoza, čija se vrijednost procjenjuje na više od 200 milijuna kuna.
Budući da 'baza' od 230 tisuća krava u Hrvatskoj proizvede najmanje oko 110 tisuća teladi namijenjenih daljnjem tovu, Ernoić pita gdje je nestalo oko 80 tisuća hrvatske teladi, uvjeren da Hrvatska nema nikakve potrebe za tolikim uvozom jer raspolaže dovoljnim brojem teladi za potrebe domaćeg tova.
Napominjući da svako uvozno tele, nakon tova, za svoga vlasnika ostvaruje državni poticaj od 800 kuna, što na godišnjoj razini iznosi oko 56 milijuna kuna, Ernoić je izračunao kako po tome ispada da Hrvatska samo kroz plaćanje "žive vage" i državnih potpora seljacima iz EU daje više od 260 milijuna kuna za uzgoj teladi.
"Zar smo toliko bogati da si možemo priuštiti uvoz hrane. Kako to 'bogata' Hrvatska subvencionira seljake u 'siromašnoj' EU", upitao je.
Upozorio je i da praksa po kojoj se pravo na državnu potporu za tov domaće junadi može ostvariti samo ako se u tov stavi najmanje 20 junadi destimulira domaće uzgajivače i izravno potiče vanjski uzgoj.
"Subvencioniramo europskog seljaka koji ne mora imati 20 krava za poticaje, a uzimamo našem seljaku koji mora. Ako jedan Izrael u pijesku proizvodi i izvozi voće i povrće, onda me nitko ne može uvjeriti da plodna zemlja kao što je Hrvatska može proizvesti samo 30 posto teladi za domaći tov", rekao je potpredsjednik HSLS-a Ivan Čehok.
HSLS-ovci upozoravaju i da Hrvatska uvozi križance iz različitih uzgoja, različitih težina i podrijetla čiju kvalitetu mesa nitko ne utvrđuje, a toj se uvoznoj teladi, kažu, priznaje hrvatsko podrijetlo nakon samo 60 dana boravka u Hrvatskoj.
Od Ministarstva poljoprivrede i nadležnih institucija traže hitno ukidanje potpora za uvozna grla i odluke o ograničavanju prava na poticaje, bolju suradnju Vlade i uzgajivača preko uzgojnih udruga, te donošenje zajedničkog višegodišnjeg programa uzgoja i tova goveda.
Predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić izvijestila je kako je pri završetku usklađivanje zajedničkog izbornog programa HSLS-a i HSS-a, koji će se, podijeljen po resorima, idućih dana početi predstavljati po gradovima i županijama.
Sutra, tako, HSLS-ovci i HSS-ovci u Karlovcu predstavljaju zajednički zdravstveni program.