Hrvatska bilježi solidan gospodarski rast i nisku inflaciju posljednjih godina, no visoki udjel vanjskog duga u BDP-u, porast kratkoročnih vanjskih zaduženja i povećanje deficita platne bilance, daju razloga za zabrinutost, ocjena je Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Na sastanku Izvršnog odbora MMF-a od 16. veljače zaključene su konzultacije između Hrvatske i MMF-a u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a. Priopćenje sa sastanka MMF je objavio u utorak, 27. veljače na svojim web stranicama.
Pozdravljajući napredak u gospodarskoj politici RH, Izvršni odbor MMF je istaknuo važnost "bržih i dubljih strukturalnih reformi u Hrvatskoj kako bi se potaknuo gospodarski rast".
Hrvatska je imala solidan rast BDP-a od 4.75 posto u razdoblju 2001-06. godina i inflaciju zadržanu na razini 2-4 posto, no pritisci domaće potražnje i svjetski rast cijena energenata uzrok su povećanju deficita platne bilance u razdoblju 2005-06. godina, navodi se u priopćenju MMF-a.
Rast izvoza značajno je ispod prosjeka zemalja usporedivih s Hrvatskom, koje su bile uspješnije u privlačenju stranih "greenfiled" investicija. Istraživanje konkurentnosti ukazalo je na strukturne slabosti poslovnog okruženja, ističe MMF.
Gospodarska politika u razdoblju 2004-06. nastojala je ublažiti te vanjske slabosti smanjenjem deficita platne bilance i stabiliziranjem udjela vanjskog duga u BDP-u, oslanjajući se uvelike na fiskalne prilagodbe, praćene mjerama HNB-a, kako bi zaštitila stabilnost financijskog sektora i obeshrabrila akumuliranje vanjskog duga od strane banaka, dodaje MMF.
Reforma indeksacije mirovina, obuzdavanja rasta plaća i ograničavanje ulaganja pridonijeli su smanjivanju fiskalnog deficita sa 6.1 posto BDP-a u 2003. na procijenjenih 2.8 posto u 2006. Međutim, unatoč tim naporima, ukupni vanjski dug i deficit platne bilance ostaju visoki, navodi se u priopćenju Izvršnog odbora MMF-a.
Među ostalim se ističe, kako su snažna kreditna ekspanzija i valutno inducirani kreditni rizik povećali razloge za zabrinutost. U vlasništvu velikih inozemnih banaka se nalazi preko 90 posto hrvatskog bankarskog sustava, dobro razvijenog prema regionalnim standardima, navodi MMF.
"Jaka konkurencija između banaka i jednostavan pristup kreditima matičnih banaka u inozemstvu doprinijeli su snažnoj kreditnoj ekspanziji koja je dobila na zamahu u 2005. i 2006. godini", ističe se u priopćenju.
U cilju smanjivanja vanjske ranjivosti i tereta velikog državnog aparata na gospodarski rast direktori MMF-a preporučuju "ambiciozniju fiskalnu konsolidaciju od one koju je vlada planirala u srednjoročnom razdoblju".
U tom kontekstu, ocjenjuju kako je bitno oduprijeti se pritiscima na potrošnju u razdoblju do izbora krajem 2007., kako bi se osiguralo da fiskalni deficit u 2007. ne bude veći od predviđenog (2.8 posto BDP-a).
Izvršni odbor MMF-a također preporuča trajno smanjivanje javne potrošnje, uz stvaranje prostora za smanjivanje poreza, uključujući i socijalna davanja, kako bi se potaknuo rast i smanjio proračunski deficit.
Budući da je udio javne potrošnje prema BDP-a dosta iznad onoga u usporedivim zemljama, direktori MMF-a vide značajan prostor za uštede i ohrabruju iduću vladu da napravi značajan napredak na tom području.
Izvršni odbor MMF-a na sastanku je ocijenio kako je postojeći monetarni okvir ostaje primjeren Hrvatskoj, te su obzirom na visoku euroizaciju, otvorenost ekonomije i vanjsku konkurentnost, podržali upravljani fluktuirajući režim tečaja, te naglasili važnost potpore drugih politika, uključujući strukturne reforme, jačanje konkurentnosti, fiskalnu konsolidaciju, otklanjanje makroekonomskih neravnoteža, i strogi nadzor financijskog sektora.
Direktori MMF-a pozdravili su napredak u nadzoru i regulaciji financijskog sektora. Pohvalili su HNB-a za "napore uložene u proteklih par godina na jačanju bonitetne regulacije banaka - koje ostaju profitabilne i dobro kapitalizirane - kao i nedavno ustanovljenje nezavisne agencija za nadzor nebankarskog financijskog sektora.
Izvršni odbor MMF-a dijeli zabrinutost vlasti zbog bonitetnih i makroekonomskih rizika sadašnjeg brzog rasta bankovnih kredita. Usprkos tome, Odbor izražava rezervu prema nedavnom uvođenju izravnog kreditnog nadzora, čiji će uticaj, uključujući i nepoželjne nuspojave, trebati pomno pratiti, ističe se u priopćenju.
Izvršni odbor MMf-a pozvao je i na "značajna poboljšanja u poslovnom okruženju" u Hrvatskoj - smanjivanje administrativnog opterećenja, pravnih neizvjesnosti i korupcije - bit će od kritične važnosti predstojećih godina za privlačenje jako potrebnih izravni stranih greenfield ulaganja, potrebnih za jačanje izvoza i gospodarskog rasta. Ukazujući na spori napredak sadašnjih strukturnih reformi, direktori MMF-a istaknuli su važnost restrukturiranja gubitaških brodogradilišta, reformiranja preostalih javnih poduzeća i uklanjanja zapreka privatizaciji.