Na njoj sudjeluje stotinjak hrvatskih dužnosnika, predstavnika civilnog društva iz Hrvatske, BiH i Srbije, policijskih uprava iz cijele zemlje te međunarodnih udruga.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Ivica Buconjić na otvorenju skupa izrazio je očekivanje da će se na taj način osposobiti djelatnici MUP-a koji trebaju provesti odredbe Zakona o strancima kako bi se do kraja godine riješili svi preostali slučajevi osoba s neriješenim statusom.
Riječ je o osobama koje su u listopadu 1991. imale boravište u Hrvatskoj, a poslije zbog različitih razloga, među kojima je i taj da je trećina Hrvatske bila okupirana te migracije stanovništva zbog ratnih zbivanja, nisu pribavile hrvatsko državljanstvo i osobne isprave za strance u Hrvatskoj, a sada žele trajno živjeti u Hrvatskoj. Među njima je većina osoba izbjeglih iz Hrvatske u druge zemlje ili raseljenih na druge načine.
Buconjić je kazao da se MUP u procjeni broja takvih osoba oslanja na podatke UNHCR-a i OESS-a, koji su utvrdili da je takvih osoba još 900 do 1000. No Buconjić je kazao da u MUP-u smatraju da je taj broj i manji.
Voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj Jorge Fuentes pozvao je na ujednačenu provedbu Zakona o strancima, ustvrdivši kako će ispravna provedba zakona pomoći reguliranju statusa bivših trajno nastanjenih stranaca. To je i u skladu s prioritetima koje Hrvatska treba ispuniti po Sporazumu o partnerstvu s EU, ustvrdio je Fuentes.
Predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Jean Claude Concolato iznio je kako je od 1998. oko 3700 povratnika uredilo status u Hrvatskoj, a oko 900 izbjeglica ostalo je u trima susjednim državama. To bi se pitanje, drži, moglo riješiti u duhu prava na povratak. Ti ljudi Hrvatsku smatraju svojim domom, te ako istinski žele u njoj i živjeti, u UNHCR-u vjeruju kako bi im trebalo dodijeliti pravni status i pravo na mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva", kazao je Concolato.